Internet servisi
Seminarski Rad
Tema: Internet servisi
STUDENT: Danijel Stokani PROFESOR: Dr.Milica
Tepšić
Br indexa: 101/13 ASISTENT:mr: Dragan
Pejić
2.2.2.
YouTube
2.2.3.
2.2.4.Moderne iinternecke usluge
3. INTERNET DANAS
4. INTERNET U REPUBLICI SRPSKOJ
5. ZAKLJUČAK
SADRŽAJ:
1.
UVOD
1
2.
INTERNETSKI SERVISI (USLUGE)
2.1.
World Wide Web
(WWW)
2.2.
Elektronička pošta (
)
2.3.
UseNet
(
Newsgroups
)
2.4.
Hosting
2.5.
Moderne internetske usluge i servisi
2.2.1.
Blog

Fenomen koji zanemaruje i baca sjenu na sve što je bilo prije njega i okreće se
budućnosti, razvitku, novom dobu. Fenomen koji je napravio potpunu
preraspodjelu društva i pokrenuo val formiranja novog svjetskog poretka.
Ukratko, fenomen poznat pod nazivom „Internet“.
Pojam „Internet“ u savremenom kolokvijalnom govoru već na prvi
spomen izaziva mnoštvo različitih konotacija, kao što su na primjer
umreženost, brza dostupnost informacija svakog tipa, povezanost čitave
svjetske populacije u jedinstvenu zajednicu globalnih razmjera, i slično.
Internet je postao notorni pojam .
2.
INTERNETSKI SERVISI (USLUGE)
Od samih početaka uz Internet su se javljali mnogi oblici usluga i servisa
koje je on pružao svojim korisnicima. Navesti sve usluge i servise koje danas
Internet pruža (pa makar i u svrhu jednostavnog nabrajanja bez objašnjenja)
moglo bi se nazvati Sizifovim poslom. Naime, globalni razmjeri kojima se
Internet proširio toliki su da je takvo nešto zaista nemoguće. Broj internetskih
usluga i servisa vjerojatno brže raste nego što je prosječnom čovjeku potrebno
da napiše samo i jednu uslugu u nizu kod nabrajanja.
Ipak, postoje neke usluge i servisi koji su globalno najrasprostranjeniji i
najpopularniji pa je njih donekle moguće i nabrojiti i ukratko objasniti. Neki od
njih vežu se još uz prve početke Interneta i uspjeli su opstati sve do danas, a
neki su proizvod savremenog društva i najmodernije tehnologije.
Svima njima zajednička je činjenica da imaju mnogo prednosti, ali i
znatnijih nedostataka, zbog čega se često oko njih javljaju dileme i rasprave na
temu njihove opravdanosti, pravne utemeljenosti, pitanja etičnosti i
moralnosti, i slično.
2.1.
World Wide Web (WWW)
World Wide Web
je jedna od najkorištenijih usluga, a njena glavna
namjena je razmjena podataka putem Interneta uz posredovanje web-
preglednika
koji je potreban kako bi se Internetu moglo pristupiti.
WWW zapravo predstavlja grafički način korištenja Interneta i time
olakšava navigaciju Internetom kroz prikaz željenih informacija u zvukovnom
i vizualnom (grafičkom) obliku, ukratko: multimedijskih dokumenata.
Zasnovan je na sistemu elektroničkih dokumenata nazvanom HTML
(
HyperText Markup Language
) koji omogućuje povezanost tih dokumenata
putem veza (
links
) koje se pojavljuju u obliku posebno istaknutog teksta ili
grafike. Korisnici klikom miša na određeni
link
prelaze s jedne web lokacije na
drugu u izuzetno brzim vremenskim intervalima.
WWW je 1989. godine kreirao Tim Berners-Lee, zaposlen u CERN-u,
Europskom laboratoriju za kvantnu fiziku. Cilj kreiranja Weba bio je ujediniti
tehnike klijent-poslužitelj umrežavanja i hiperteksta da bi se olakšalo traženje
informacija širom svijeta. Osnovni je koncept bio: omogućiti bilo kojem tipu
klijenta, ličnom računalu, pronalaženje informacija širom svijeta, bez potrebe
za poznavanjem određenog računarnog jezika ili točno određenog tipa
terminala. Pristup je univerzalan.
Korištenje Internetom zahvaljujući ovoj usluzi vrlo je jednostavno te se
zbog toga od korisnika ne zahtijeva nikakvo poznavanje posebnih računarskih
1 Web preglednik (Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web
stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Najpopularniji preglednici danas su
Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, itd. Uz već ranije spomenute fizičke komponente
potrebne za pristupanje Internetu, web-preglednik predstavlja nužnu softversku komponentu
potrebnu kako bi sadržaj internetskih stranica bio vidljiv na zaslonu korisnika. Više o web-
preglednicima na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Web_preglednik.
2 Opširnije na: Portal Grapnet (http://www.grapnet.com/page_net.php?id=340&oid=312)

format
ime_pošiljatelja@ime_e-mail_poslužitelja_ili_domena
(npr.
Status najviše korištene Internet usluge elektronička pošta dobila je
zahvaljujući globalnoj primjeni u svim područjima ljudske aktivnosti, od
privatnih do poslovnih namjena. Potpuno je normalno da svaki korisnik
Interneta ima svoju
adresu (a obično ih jedan korisnik ima i više od
jedne), a savremena poslovna komunikacija gotovo je nezamisliva bez
posjedovanja
-a. To uključuje poslovnu saradnju, slanje i primanje
ponuda i potražnji određenih proizvoda, meĎžđunarodnu komunikaciju,
oglašavanje, itd.
Od vremena kad je razvijena i kada je poslana prva
poruka,
elektronička pošta u neprestanom je razvoju. Samo nekoliko godina nakon tog
početka, već 1976. godine, engleska kraljica Elizabeta poslala je svoj prvi
kraljevski
i tako već u samim počecima Interneta najavila da na toj
mreži i njenim uslugama leži budućnost komunikacije. Današnja statistika tu
činjenicu samo potvrđuje podatkom da je 2005. godine bilo poslano 50 milijardi
poruka dnevno.
Kao i sve ostalo u današnjem svijetu, i elektronička pošta ima tamnu
stranu medalje, a ona se sastoji u neželjenim učincima
-a, koji se prije
svega odnose na visoku stopu izloženosti kompjuterskim virusima. Naime,
rukovodeći se već navedenom statistikom o broju dnevno poslanih
poruka u 2005. godini, dolazimo i do podatka da je 1% tih poruka zaraženo
nekim oblikom kompjuterskog virusa.
Postotak naizgled malen, ali kada se
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti