FAKULTET  ZA TRGOVINU I BANKARSTVO

ALFA  UNIVERZITET

INTERNET U SRBIJI

 ( SEMINARSKI RAD IZ OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA)

  MENTOR:

                                                                                                        

STUDENT: 

Dr Gordana Đorđević

                                                                                

Andrija Roglić

  

                                                                                                                    

Br. indeksa: 34/2012

2013

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………………………………..3

2. INTERNET………………………………………………………………………………..4

2.1.

 POJAM INTERNETA……………………………………………………………4

2.2.

KORIŠĆENJE INTERNETA……………………………………………………..5

3. RAZVOJ INTERNETA KROZ ISTORIJU……………………………………………….7

4. INTERNET U SRBIJI…………………………………………………………………….9

4.1.

 BRZINE INTERNETA…………………………………………………………...9

4.2.

 BROJ KORISNIKA INTERNETA U SRBIJI…………………………………..12

5. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………13

LITERATURA…………………………………………………………………………..14

  
2

background image

2. INTERNET

2.1. Pojam interneta

       Internet je globalna mreža međusobno povezanih   poslovnih, vojnih i naučnih računarskih 
mreža. Internet nije jedna računarska mreža već se sastoji od mnoštvo lokalnih, regionalnih i 
globalnih   mreža   računala   međusobno   povezanih   raznim   sredstvima   -   od   običnih   telefonskih 
linija do optičkih kablova, radijskih i satelitskih veza. Nisu sve računarske mreže na svetu delovi 
Interneta.   Mnoge   su   mreže   od   malih   poduzeća   pa   do   mreža   koje   se   protežu   preko   celih 
kontinenata koje su izvan Interneta. Neke će se prikljućiti ubrzo, a neke neće nikada.

    Internet je sačinjen od međusobno povezanih mreža. Računara koja povezuju mreže zovu se 
ruteri (router). Ti računari igraju ulogu poštanskih ureda. Fizički mediji pojedine mreže (Ethernet 
kabal, telefonske linije, optički kabal) predstavljaju sredstvo za prenos poruka, i može se smatrati 
mrežnim   ekvivalentom   dostavnih   automobila   i   poštanskih   vagona.   Poštanski   službenici 
odgovaraju mrežnom softveru – ne mogu direktno dostaviti poruku primaocu, ali znaju kojem 
poštanskom uredu (ruteru) treba proslediti poruku (mrežni paket) da bi bila bliže odredištu. Da bi 
analogija s poštanskom službom bila potpuno zaokružena, nedostaje nam još samo skup pravila 
kojih se služba pridržava u obavljanju svoje delatnosti. Pravila koja reguliraju rad računarskih 
mreža zovu se protokoli. Da bi poštanska služba redovno funkcionirala, treba regulisati mnogo 
stvari: od boje poštanskih vozila do načina rukovanja vrednosnim paketima. Isto tako i protokoli 
moraju regulisati mnogobrojne pojedinosti u radu računarskih mreža. Prema tome na koji aspekt 
mrežnog rada i prometa odnose, protokoli se dele u čak sedam kategorija, sedam slojeva usluge. 
Podela   na   sedam   slojeva   protokola   naziva   se   Open   Systems   Interconnect   (OSI)   Reference 
Model.

       Mrežni ekvivalent gornjega ključnog pravila zove se Internet Protocol ili kraće IP. Dakle 
Internet   Protocol   brine   se   za   adresiranje,   i   za   to   da   ruteri   znaju   što   učiniti   s   paketom   koji 
prime.Računar koje govori IP jeste, u stvari, sve što nam treba da biste bili deo Interneta.

       Kao što nam je poznato,a i sami primećujemo, bez interneta je danas prosto nemoguće 
živeti..U čovekovoj prirodi je da uvek ide kraćim putem i uvek što jednostavnije uspostavlja 
vezu sa ostaliim i sa samim sobom. Zbog toga se tehnološki napredak popeo na najviši nivo. 
Internet je postao deo nas. Društvene stranice, chat-ovi, posao, akcije, igre, muzika, sve su to 
neki od akcenata internet bez kojih bi danas malo ljudi bilo ono što jeste i bez kojih bi čovek 
nazadovao u svojoj profesiji.

  
4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti