Visoka poslovna škola strukovnih studija Blace

Seminarski Rad iz Stručne Prakse

Tema: IPTV I ADSL

Blace, 2011.

Profesor: Zoran Jovanović

Student: Stošić Stefan R26/09

Sadržaj

1.

Uvod........................................................................................................................................ 2

2.

Internet – upotreba danas.....................................................................................................3

3.

Primena, zloupotreba i zaštita.............................................................................................. 4

4.

Hardverski elementi računarskih mreža (Nx2)..................................................................5

4.1 Kratak pregled OSI modela...................................................................................................5
4.2 Pasivni mrežni elementi.........................................................................................................6
4.3 Opšti mrežni uređaji.............................................................................................................. 7
4.4 Hibridni mrežni uređaji..........................................................................................................7
4.5 Interfejsi računara.................................................................................................................. 7

5.

REED-SOLOMON Kodovi...................................................................................................9

5.1.Karakteristike R.S. koda...................................................................................................... 10

Greške simbola......................................................................................................................11
Dekodiranje............................................................................................................................11
Kodno dobijanje.....................................................................................................................11

6.

Adsl   tehnologije..................................................................................................................12

6.1. ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line)....................................................................12
6.2. Propusni opseg ADSL -a i njegove odlike.........................................................................12
6.3. Konfiguracija i odlike ADSL-a kao i ostalih DSL tehnologija..........................................13
6.4. DMT & CAP.......................................................................................................................15
6.5. DMT – DiscreteMultiTone................................................................................................. 15
6.6. Poređenje ADSL-a i kablovskih tehnologija......................................................................17
6.7. ADSL standardi..................................................................................................................17
6.8. Implementacija ADSL........................................................................................................ 18
6.9. Druge xDSL varijante.........................................................................................................19
6.10. ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Une)...................................................................20
6.11. Digitalna linija pretplatnika..............................................................................................20
6.12. ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line)..................................................................20
6.13. G. Lite............................................................................................................................... 22

7.

IPTV......................................................................................................................................23

8.

Šta je IPTV ?........................................................................................................................ 23

9.

Šta nije IPTV ?.....................................................................................................................24

10. IPTV Model isporuke.......................................................................................................... 24

11. POVEZIVANJE SA SLIČNIM TEHNOLOGIJAMA -  

“IPTV nije jedna tehnika ili 

tehnologija”

...................................................................................................................................24

12. IPTV : Transport Protocol za IPTV..................................................................................24
13. Tehnologija opreme............................................................................................................. 25
14. Testirano rešenje IPTV mrežne infrastrukture u industriji............................................25

1

background image

Godine 1973. ARPANET se širi u međunarodnim okvirima, povezujući University College 

u   Londonu   i   Royal   Radar   Establishment   u   Norveškoj.   Te   je   godine   DARPA   pokrenula 
istraživački  program  koji  je trebao  istražiti  tehnike i  tehnologije  za  međusobno  povezivanje 
različitih mreža. Projekat je nazvan Internetting project, a sistem mreža koji je bio produkt 
istraživanja, nazvan je "Internet". Sastav protokola, koji je nastao ovim projektom, postao je 
poznat   kao   TCP/IT   Protocol   Suite   (nakon   što   su   razvijeni   protokoli   Transmission   Control 
Protocol (TCP) i Internet Protocol (IP). Godine 1979. Tom Truscott i Jim Ellis, studenti s Duke 
Universitya i Steve Bellovin sa fakulteta u Sjevernoj Karolini uspostavili su prve USENET 
newsgrupe. Korisnici iz čitavog svieta priključili su se diskusijskim grupama u razgovorima o 
mreži, politici, religiji i hiljadama drugih tema.

Godine 1982. po prvi put je upotrijebljen termin internet.
Godine 1983. TCP/IP je postao jedinstveni jezik interneta. 
Godine 1987. broj hostova interneta prelazi 10 000. Od 1988. godine internet postaje jedno 

od osnovnih sredstava komunikacije, a počinju se javljati i pitanja privatnosti i sigurnosti u 
digitalnom svetu. Ta pitanja su postala još naglašenija   iste godine, kada je program nazvan 
"internet crv" privremeno onesposobio između 6000 i 60 000 hostova interneta. 

Godine 1990. ARPANET prestaje postojati. Iste godine broj hostova prelazi 300 000.
Godine 1991. rođen je The World Wide Web. Na fakultetu u Minnesoti grupa istraživača 

koju je vodio programer Mark MaCahill stvara "Gopher", prvi point-and-click način navigacije 
po datotekama na internetu.

Te iste, 1991. godine, Tim Berners-Lee, koji je radio u laboratoriju CERN u Švajcarskoj, 

izumeo je kod "alt.hypertekst", koji je omogućio kombinovanje reči, slike i zvuka na stranicama 
weba.

Godine 1996. postoji više od 10 miliona hostova. 
Danas je broj internet korisnika presao brojku od 350 miliona, i svakim danom je u porastu.

2. Internet – upotreba danas

Internet možemo definisati kao svetsku računarsku informacijsku mrežu, sastavljenu od 

velikog   broja   manjih   međusobno   povezanih   računarskih   mreža,   koja   omogućava   prenos 
informacija   između   računara   koji   čine   mrežu.  To   je   najveća   mreža   koja   povezuje   milione 
računara, lokalne (LAN) i raširene (WAN) mreže u zajedničku mrežu. Računari i pojedine mreže 
pritom su u internet povezani na različite načine. Tako razlikujemo više vrsta veza kojima se 
služi internet. S jedne strane prosečni korisnik se spaja na internet putem modema, wireless-a, 
ADSL-a. S druge strane postoje veze kojima se povezuju računari koje zovemo serveri, hostovi 
ili čvorovi. To su većinom snažni računari sposobni za obradu ogromnih količina podataka, a 
upravo preko njih se pojednici spajaju na internet. Serveri su najčešće umreženi satelitskim ili 
radijskim vezama, optikom ili telefonskim kablovima.  Jednom kada računar uspostavi vezu sa 
serverom   koji   sadrži   tražene   informacije,   server   ih   šalje   u   obliku   datoteke   (file).  Poseban 
program zvan webčitač (browser) omogućava korisniku traženje dokumenta.

      

  

3

  

  

                Slika 3. Internet explorer                       Slika 4. Netscape                               Slika 5. Opera 

E-mail je Servis koji koristi SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) odnosno POP3 (Post 

Office Protocol 3) - protokole koji omogućuju prenošenje elektronske pošte preko interneta. Taj 
servis od samog početka interneta jedan je od najpopularnijih servisa, a to će i dalje ostati tako 
zbog njegove važnosti u komunikaciji.

Gopher   je   Servis   više   manje   sličan   webu   s   tim   da   nema   mogućnost   zajedničkog 

prikazivanja teksta i slike. Pojavio se nešto pre weba te je bio popularniji od njega sve do pojave 
prvih grafičkih čitača (browser-a).

World Wide Web je grafički hipertekstualni način upotrebe interneta koji koristi protokol 

HTTP za prenošenje stranica weba i drugih podataka preko interneta (sa servera do računara). 
Web stranice pisane su u HTML (Hypertext Markup Language) jeziku. Za taj način upotrebe 
interneta   posetilac   mora   upotrebljavati   čitač   weba,   koji   omogućuje   pregledavanje   stranica 
pisanih u jeziku HTML. Bitne razlike po kojima se web razlikuje od ostalih načina upotrebe 
interneta   je   to   što   omogućava   hipertekstualne   veze   između   dokumenata,   što   omogućuje 
kombinovano   prikazivanje   teksta,   slika,   zvuka   i   videa,   dakle   omogućuje   integraciju 
informacijskih sadržaja. Osnovni cilj hiperteksta je spremanje sadržaja u računar na takav način 
da ga korisnik može pregledavati i pretraživati na bilo koji način koji mu trenutno odgovara. 
Time   se   potpuno   osigurava   sloboda   korisnika   u   procesu   pretraživanja,   a   svaki   sadržaj   nosi 
oznaku veze s drugim sadržajem. Mreža veza čini strukturu modela hiperteksta. Veze imaju dva 
kraja: izvor i odredište. 

HTML je zamišljen kao koncept namenjen opisivanju sadržaja i strukture stranica weba. 

On definiše kako će se slika ili bilo koji drugi objekat na stranici weba postaviti u odnosu na  
tekst. Dokument napisan u jeziku HTML obično se naziva stranica HTML-a ili weba. Takve 
stranice izrađuju se kada se bilo kakav dokument (tekstovi, slike, muzika, filmovi) žele objaviti 
na webu. To je protokol na kojem se zasniva web. Dok jezik HTML omogućava istodobno 
prikazivanje teksta i slike protokol HTTP se brine kako će te slike i tekst biti prenošeni preko 
interneta. Još jedan važan element weba je Uniform Resource Locator (URL). To je koncepcija 
adresiranja   koja   se   koristi   u     browserima.   Pomoću   URL-a   može   se   pozvati   svaki   dostupan 
dokument na internetu.  URL adresa se sastoji od imena protokola koji se želi koristiti, imena 
servera kojem se želi pristupiti i od tačnog mesta (direktorijuma) na serveru na kojem se nalazi 
dokument kojem želite pristupiti.

U browser se URL upisuje u sljedećem obliku: 

http://www.dif.bg.ac.yu/~informatika/index.htm

Pritom je http protokol koji se koristi, www. dif.bg.ac.yu je ime servera koji se poziva, a 

informatika je direktorijum u kojem je početna stranica index.htm

3. Primena, zloupotreba i zaštita

4

background image

ili više tačaka. Jedinica podataka na ovom sloju je 

frame

 (okvir).

Mrežni sloj

 - Služi za prenos podataka unutar i između mreža, upravlja zagušenjima, 

evidentira promet, transformiše adrese i prepakuje podatke prema potrebi. Jedinica 
podataka na ovom sloju je paket.

Transportni sloj

  - Osigurava siguran prenos podataka do krajnjih tačaka. Podatke 

deli u segmente.

Sloj sesije

 - Sloj zadužen za početak, održavanje i prekidanje sesije. 

Sloj prezentacije

 - Sloj zadužen za formatiranje podataka. Omogućava komunikaciju 

između raznorodnih okruženja.

Sloj aplikacije

 - Sloj najbliži korisniku. Najveći broj funkcija koje se izvode u ovom 

sloju određen je od strane korisnika. 

4.2 Pasivni mrežni elementi

Kabl:

  predstavlja  2   ili  više  žica  (najčešće   bakarnih)   ili   optičkih   vlakana  međusobno 

odvojenih,   najčešće   oklopljeni   zaštitnim   omotačem.   Kombinovani   kablovi   sadrže   i 
bakarne žice i optička vlakna. Fleksibilnost kabla se povećava kombinovanjem više tanjih 
vlakana   umesto   jedne   žice.   Ovakav   pristup   pored   fleksibilnosti   obezbeđuje   i   veću 
otpornost tj. dugotrajnost.

Kabovi sa uvrnutim paricama (twisted pair cable):

 predstavljaju najčešću 

formu žica u kablovima. Kod ovih kablova su žice omotane jedna oko druge u 
cilju otklanjanja elektromagnetnih smetnji. Broj uplitanja po metru čini deo 
specifikacije tipa kabla jer što je broj uplitanja po metru veći, veća je otpornost 
kabla na elektromagnetne smetnje.

Kabovi sa uvrnutim paricama:

Shielded Twisted Pair (STP): 

poseduje omotač oko svakog para žica tako 

da nudi dobru zaštitu od elektromagnetnih smetnji.

Screened Shielded Twisted Pair (S/STP): 

sličan STP kablu s tim što nudi 

i dodatni zaštitni omotač, kao kod koaksijalnih kablova.

Unshielded   Twisted   Pair   (UTP):  

ne   nudi   nikakvu   dodatnu   zaštitu   od 

elektromagnetnih smetnji. Najčešće u upotrebi zbog niske cene.

Foiled Twisted Pair (FTP): 

UTP kabl dodatnim omotačem od folije kao zaštitom od 

elektromagnetnih smetnji.

Screened Unshielded Twisted Pair (S/UTP): 

UTP kabl sa dodatnim omotačem od 

spleta žica kao zaštitom od elektromagnetnih smetnji.

Screened Foiled Twisted Pair (S/FTP):  

kombinacija S/UTP i FTP kabla tj. UTP 

kabl sa dodatnim zaštitnim slojevima od folije i spleta žica.

Registered   jack   (RJXX):  

električni   konektor,   koristi   se   kod 

telefonskih i računarskih mreža. Najčešći RJ konektori su:

RJ11 - jedna telefonska linija

RJ14 - dve telefonske linije

RJ12 i RJ25 - tri telefonske linije

RJ45 - Ethernet

568A i 

6

Želiš da pročitaš svih 27 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti