Vladimir Vukadinovi
ć
Zdenko Lon
č
ari
ć
Ishrana bilja
Sveu
č
ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet Osijek - svibanj 1997.
Dr. Vladimir Vukadinovi
ć
red. prof. Ishrane bilja i Ekofiziologije, Poljoprivredni fakultet Osijek
Mr. Zdenko Lon
č
ari
ć
asis. Ishrane bilja, Agrokemije i Ekofiziologije, Poljoprivredni fakultet Osijek
ISHRANA BILJA
II izmjenjeno i dopunjeno izdanje
Nakladnik:
Poljoprivredni fakultet Osijek
Recenzenti:
Prof. Dr. Blaženka Berti
ć
red. prof. Agrokemije, Poljoprivredni fakultet Osijek
Prof. Dr. Mirko Leskošek
red. prof. Gnojidbe, Biotehniška fakulteta, Ljubljana
Prof. dr. Vlado Kova
č
evi
ć
red. prof. Žitarica, Poljoprivredni fakultet Osijek
Doc. Dr. Dragan Ami
ć
doc. Op
ć
e kemije, Poljoprivredni fakultet Osijek
Dr. Zdenko Rengel
predava
č
Plant Nutrition, UWA, Faculty of Agriculture, Pert,
Dr. Drago Dropuli
ć
zn. sur. »DEMD« Terra&herba, Osijek
Ivan Gašpar, dipl. inž.
savjetnik tvornice mineralnih gnojiva “Petrokemija” d.d., Kutina
Lektor:
Ksenija Budija, prof.
Grafi
č
ko oblikovanje i kompjutorski prijelom:
Zdenko Lon
č
ari
ć
Vladimir Vukadinovi
ć
Tiskanje ove knjige financijski su potpogli Ministarstvo znanosti i tehnologije RH i Tvornica umjetnih
gnojiva “Petrokemija” d.o.o. Kutina
Tiraž 500 primjeraka
Fakultetsko vije
ć
e Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, na sjednici održanoj 16. travnja 1997. godine donijelo je odluku da se knjiga
“Ishrana bilja” autora Prof. Dr. Vladimira Vukadinovi
ć
a i Mr. Zdenka Lon
č
ari
ć
a prihvati kao udžbenik za studente Poljoprivrednog
fakulteta u Osijeku. Senat sveu
č
išta J.J. Strossmayer u Osijeku potvrdio je ovu odluku na svojoj sjednici od XX. lipnja 1997. god.
ISBN 953-6331-04-7
PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU
Vremenski razmak od
č
etiri godine izme|u prvog i drugog izdanja udžbenika Ishrana
bilja bio je dovoljno dug da se knjiga temeljito preradi, metodološki osuvremeni i
nadopuni nizom novih znanstvenih
č
injenica, ali i prakti
č
nim iskustvima autora te novim
svjetskim trendovima u proizvodnji hrane. Tako|er, Hrvatska je u proteklom razdoblju
postala putom Interneta dio globalnog informacijskog sustava. To je autorima
omogu
ć
ilo da najšire sagledaju problematiku ishrane i gnojidbe bilja u vrlo razli
č
tim
agroekološko, tehni
č
ko-tehnološkim i ekonomsko-sociološkim uvjetima primarne
produkcije hrane. Neki od njih su, posebice u najrazvijenijih zemalja svijeta, vrlo
zanimljivi i, zašto ne, ve
ć
im dijelom primjenjivi u našim agroekološkim i novim
ekonomsko-društvenim proizvodnim uvjetima prilago|enim manjim proizvo|a
č
ima
hrane.
Drugo izdanje udžbenika Ishrana bilja nadopunjeno je u svim poglavljima novim
saznanjima, posebice u kemiji tla, fiziološkim mehanizmima usvajanja, alokacije i
ugradnje hraniva u organsku tvar, potrebi biljaka za mineralnim elementima ishrane i
njihovoj funkciji kao i potpuno novo poglavlje o gnojidbi najvažnijih ratarskih usjeva na
ekofiziološkim temeljima. Nisu zapostavljene niti konvencionalne metode, a prikazano je
i više originalnih kompjutorskih postupaka utvr|ivanja potrebe u gnojidbi ratarskih
usjeva. To je prilog autora bržem uvo|enju u
č
inkovitog sustava kontrole plodnosti koji
uklju
č
uje velik, odnosno sve analizirane kemijske, fizikalne i biološke parametre ishrane
bilja, agrokemijsko kartiranje i izdavanje gnojidbenih preporuka. Tako|er, ukratko su
prikazane temeljne postavke u visoko produktivnim sustavima kontroliranog uzgoja bilja
kao što su stakleni
č
ka i plasteni
č
ka proizvodnja gdje se intenzivno koriste i razli
č
iti
kondicioneri tla, ali i uzgoj u vodenim kultura, na tankom sloju i sl. Budu
ć
i da se
ishranom bilja izravno utje
č
e na okoliš i kakvo
ć
u hrane, knjiga je nadopunjena kratkim
tekstom o biološkoj funkciji pojedinih kemijskih elemenata za
č
ovjeka i njihovim
grani
č
nim vrijednostima.
Veliku zahvalnost dugujemo recenzetima prof. Dr. Blaženki Berti
ć
, prof. Dr. Mirku
Leskošeku, prof. Dr. Vladi Kova
č
evi
ć
u, doc. Dr. Draganu Ami
ć
u, Dr. Zdenku Rengelu,
Dr. Dragi Dropuli
ć
u i dipl. inž. Ivanu Gašparu, kao i lektorici Kseniji Budiji, koji su svaki
u svom podru
č
ju uložili veliki trud i doprinijeli poboljšanju teksta drugog izdanja
udžbenika Ishrana bilja. Elektronsko izdanje udžbenika dostupno je u cijelosti preko
Interneta: http:/suncokret.pfos.hr/~vladimir
Osijek,
3.
svibnja
1997.
Autori
1.
UVOD U ISHRANU BILJA
Ishrana bilja
MHUHODWLYQRPODGD]QDQVWYHQDGLVFLSOLQDXSRGUXþMXELRWHKQLþNLK]QDQRVWL1DVWDODMH
izdvajanjem iz agrikulturne kemije, kao i pedologija i
KUDQLGED åLYRWLQMD
. Agrikulturna kemija
]DþHWDMHXVWROMHüXLQDSUHWNRPSULURGQLK]QDQRVWLXVOLMHGLRMHEXUDQUD]YRMX]SRGMHOXQDXåH
discipline.
Danas je ishrana bilja u širem smislu dio fiziologije bilja jer
L]XþDYDLVKUDQXSROMRSULYUHGQLKYUVWD
ELOMDND QD VWDQLãWX X RGQRVX QD YLVLQX L NDNYRüX SULURGD
To je vrlo pojednostavljena definicija
LVKUDQH ELOMD X þLMHP RNYLUX VH SRUHG IL]LRORãNLK SURFHVD L IXQNFLMD NHPLMVNLK HOHPHQDWD X åLYRM
WYDULLVWUDåXMXLVYLSURFHVLIL]LNDOQHNHPLMVNHIL]LRORãNHLELRNHPLMVNHSULURGHNRMLXLQWHUDNFLML
ELOMNH L WOD NDR VXSVWUDWD XWMHþX QD XVYDMDQMH KUDQMLYLK WYDUL QMLKRYR SUHPMHãWDQMH L UDVSRGMHOX X
ELOMFLRGQRVQRXJUDGQMXXQMHQXåLYXWYDU&MHORYLWDGHILQLFLMDLVKUDQHELOMDVWRJDELPRUDODSRUHG
biljno-fiziološkog aspekta obuhvatiti i ekološki i agrološki aspekt.
%LOMQRIL]LRORãNL DVSHNW LVKUDQH ELOMD LVWUDåXMH XVYDMDQMH NHPLMVNLK HOHPHQDWD VLQWH]X RUJDQVNH
WYDUL UDVW L UD]YRM ELOMDND (NRORãNL DSVHNW SRGUD]XPLMHYD PHÿXVREDQ RGQRV DJURELRFHQR]D L
prirodnog okoliša pa se danas javlja kao posebna znanstvena disciplina - ekofiziologija. Predmet
LVWUDåLYDQMD HNRIL]LRORJLMH MH XWMHFDM DELRWVNLK þLQLWHOMD QD IL]LRORãNH SURFHVH NRML GRYRGH GR
SURPMHQDXUDVWXLUD]YRMXGDNOHLSROMRSULYUHGQRPSULURGXELOMDND&LOMLVWUDåLYDQMDDJURHNRORãNRJ
DVSHNWDLVKUDQHELOMDMHSRYHüDQMHSULURGDLQMHJRYHNDNYRüHNDRPMHULODXVSMHãQRVWLELOMQRJX]JRMD
8WXVYUKXLVKUDQDELOMDUD]YLMDPHWRGHLWHKQLNHSREROMãDQMDPLQHUDOQHLVKUDQHLVWUDåXMXüLWORNDR
SULURGDQ VXSVWUDW DOL L VYH YUVWH JQRMLYD L NRQGLFLRQHUD WOD WH XWYUÿXMH SRWUHEX ]D JQRMLGERP
odnosno mjere popravke tla.
,]ãLUHGHILQLFLMHLVKUDQHELOMDMDVQRMHGDRQDJUDQLþLVYLãH]QDQVWYHQLKGLVFLSOLQDDVQHNLPDVH
GMHORPLþQR L SUHNODSD 1SU
fiziologija bilja
WDNRÿHU L]XþDYD SUREOHPH LVKUDQH DOL QH]DYLVQR RG
supstrata, dok je za ishranu bilja tlo dio jedinstvenog sustava biljka-tlo-atmosfera. Ekologija se bavi
SUYHQVWYHQRRGQRVRPåLYLKRUJDQL]DPDLSULURGQHVUHGLQHGRNLVKUDQDELOMDXWRMPHÿX]DYLVQRVWL
QDJODãDYD]QDþDMSULURGQHVUHGLQH]DWYRUEXSULQRVD*UDQLþQHGLVFLSOLQHVX
a)
pedologija
NRMD L]XþDYD WOR NDR SULURGQL VXSVWUDW ELOMQH LVKUDQH EDYL VH SURFHVLPD QMHJRYRJ
nastanka, fizikom, kemijom, hidrologijom, morfologijom i klasifikacijom tla,
b)
zemljišna mikrobiologija
NRMD LVWUDåXMH WUDQVIRUPDFLMH SULMH VYHJD RUJDQVNH WYDUL WOD NUR]
aktivnost njegovih mikroorganizama te
c)
biljna proizvodnja
NRMHVHEDYHSUDNWLþQLPRGJRYRULPDL]REODVWLJQRMLGEHLSREROMãDQMDGUXJLK
svojstava tla kao supstrata biljne ishrane.
1.1.
Povijest ishrane bilja
5DVWELOMDNDNDR SULURGQD SRMDYD þYUVWR MH SRYH]DQ V WYRUERP RUJDQVNH WYDUL RGQRVQR
biološkog
XNXSQDNROLþLQDWYDULL
poljoprivrednog prinosa (dio biljaka zbog kojih se uzgajaju). Potreba za
KUDQRPLRVLJXUDQMHSUHKUDQHRGXYLMHNMHELRQDMYDåQLMLþLPEHQLNSUHåLYOMDYDQMDOMXGVNHYUVWHSDVH
VPDWUD GD OMXGL YHü RNR JRGLQD X]JDMDMX ELOMNH UDGL SUHKUDQH 5D]XPOMLYR MH GD VX VH NUR]
SRYLMHVWþRYMHþDQVWYDPQRJLYHOLNLXPRYLL]QDQVWYHQLFLEDYLOLWLPSUREOHPRP8NUDWNRPSUHJOHGX
SRYLMHVWLLVKUDQHELOMDVSRPHQXWLVXVDPRQDM]QDþDMQLMLLVWUDåLYDþLLNOMXþQHSRVWDYNHLVKUDQHELOMD
•
PLQHUDOQHWYDULXELOMFLVXQXåDQDQHVOXþDMDQVDVWRMDN
•
ELOMNH]DåLYRW]DKWMHYDMXHOHPHQDWD&2+136. &D 0J L )H RG NRMLK & 2 L +
SRWMHþXL]]UDND
•
ELOMQHYUVWH]DKWMHYDMXUD]OLþLWXNROLþLQXKUDQLYD
•
QHGRVWDWDNKUDQLYDXWOXPRåHVHQDGRNQDGLWLJQRMLGERPL
•
KXPXVQLMHQHRSKRGDQ]DåLYRWELOMDNDDOLMHNDRL]YRUKUDQMLYLKHOHPHQDWDYUOR]QDþDMDQ
Liebigova
LVWUDåLYDQMD LPDOD VX VQDåDQ XWMHFDM QD UD]YRM LVKUDQH ELOMD DOL L SRUHG QHRVSRUQLK
zasluga, neke Liebigove
SRVWDYNH QLVX ELOH WRþQH 1DLPH
Justus von Liebig je smatrao da biljke
NRULVWH VDPR PLQHUDOQH WYDUL X LVKUDQL SD VXNODGQR WRPH KXPXVX QLMH SULGDYDR YHOLNL ]QDþDM
'DSDþH SRULFDR MH ]QDþDM VWDMQMDND X RSVNUEL ELOMDND GXãLNRP NDR L ]QDþDM OHJXPLQR]D X
RERJDüLYDQMX WOD YH]LYDQMHP DWPRVIHUVNRJ GXãLND 7DNYR PLãOMHQMH GDOR MH MDN SRWLFDM SULPMHQL
mineralnih gnojiva pa je i Liebig
VDP SURL]YRGLR L SULPMHQMLYDR PLQHUDOQD JQRMLYD DOL EH] YHüH
XþLQNRYLWRVWL 1MHJRYD LVWUDåLYDQMD R ]DYLVQRVWL SULQRVD RG VDGUåDMD KUDQLYD X WOX UH]XOWLUDOD VX
Liebigovim zakonom minimuma
SUHPDNRPHMHYLVLQDSULQRVDRJUDQLþHQDHOHPHQWRPXQDMPDQMRM
NROLþLQL
8UD]GREOMXL]PHÿXJRGLVKUDQDELOMDL]GYDMDVHL]DJULNXOWXUQHNHPLMHNDRVDPRVWDOQD
]QDQVWYHQDGLVFLSOLQD1L]LVWUDåLYDþDXQDG]LUDQLPXYMHWLPD
SMHãþDQH
(Wiegmann, Polstorff i dr.) i
vodene kulture (Knop, Sachs i dr.) u potpunosti oblikuju teoriju mineralne ishrane bilja. Nadzirani
XYMHWLX]JRMDELOMDNDRPRJXüLOLVXUD]MDãQMDYDQMHSRWUHEHELOMDND]DELRJHQLPHOHPHQWLPDLQMLKRYX
IL]LRORãNXIXQNFLMX6YHVDYUãHQLMHDQDOLWLþNHPHWRGHNRULVWHVHXLVSLWLYDQMXKUDQLYDXWOXSD
Way
JRG RWNULYD DGVRUSFLMVND VYRMVWYD WOD 7R RPRJXüXMH SULPMHQX YRGRWRSOMLYLK PLQHUDOQLK
JQRMLYD L SRYHüDYD XþLQNRYLWRVW JQRMLYD QD SRUDVW SULQRVD X]JDMDQLK ELOMDND ,VWRYUHPHQR
LVWUDåLYDQMDXPLNURELRORJLML
Pasteura, Winogradskog, Hellriegela, Willfahrta, Schlösinga, Müntza
i dr.)
UDVYMHWOMDYDMX XORJX PLNURRUJDQL]DPD X SURFHVX PLQHUDOL]DFLMH RUJDQVNH WYDUL L NUXåHQMX
elemenata u prirodi.
1DNRQJRGLQHLVWUDåLYDþNHPHWRGHVXVYHVXSWLOQLMHSDVHRWNULYDMXQRYLELRJHQLHOHPHQWL0Q
1922., B 1923., Zn 1926., Cu 1931., Mo 1938., Cl 1954. i Ni 1987.). Oni dobivaju naziv
mikroelementi
MHU LK ELOMNH VDGUåH X PDORM NROLþLQL 3RVWDMH MDVQR GD ELOMNH PRJX XVYDMDWL L
QLVNRPROHNXODUQH RUJDQVNH WYDUL ãWR RWYDUD PRJXüQRVW SULPMHQH UD]OLþLWLK NHPLMVNLK SUHSDUDWD
(stimulatora, inhibitora, sredstava za zaštitu itd.) u biljnoj proizvodnji. Stupanj kemizacije ubrzo je
WROLNRQDUDVWDRGDGDQDVSUHGVWDYOMDVWYDUQXRSDVQRVW]ERJRQHþLãüDYDQMDSULURGQHVUHGLQHLVDPLK
poljoprivrednih proizvoda, posebice ako se zanemari njegov utjecaj.
5H]XOWDWLVXYUHPHQLKRWNULüDLSRVWDYNLXLVKUDQLELOMDUD]PDWUDMXVHRSãLUQRXGDQMHPWHNVWX
