VISOKA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU PRIJEDOR
SEMINARSKI RAD IZ
OSNOVE RAČUNARSTVA
Tema: Istorija kompjutera
Mentor:
Student:
Prijedor, decembar 2016
2
SADRŽAJ
1.
UVOD…………………………………………………………………………..…………….3
2.
ISTORIJA KOMPJUTERA…………………………………………………….................4
2.1 Razvojni trendovi…………………………………………………………………….…………13
3.
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………….15
4.
LITERATURA……………………………………………………………….....................16
4
2. ISTORIJA KOMPJUTERA
Kompjuteri ili računari su nastali vrlo davno. Prvi kompjuteri su bili ljudi.
Svim elektronskim kompjuterima ( kao i ranijim mehaničkim) ovaj naziv je dat zbog
toga što su prije njih posao računanja obavljali ljudi. “Računar“ je prvobitno bio naziv
posla i služio je da opiše ljudska bića čiji posao je bio da prave stalne kalkulacije za
navigacione tabele, karte, pozicija planeta za astronomske almanahe itd. Zamislite
posao na kome sat za satom i dan za danom ne radite ništa nego množite brojeve.
Dosadan posao koji bi brzo dovodio do nepažnje, a time i do grešaka. Čak i u
najboljim danima rezultat ne bi dobijali brzo. Zbog toga su inovatori stotinama godina
tražili načine da mehanizuju ovaj posao.
Jedno od prvih matematičkim pomagala je bio abakus. Prva upotreba
im je zabilježena kod Vavilonaca, negdje oko 300 g p.n.e. Koriste se i danas,
uglavnom na dalekom istoku, a obučen operator sa abakusom može da obavlja
sabiranje i oduzimanje istom brzinom kao i osoba opremljena današnjim
elektronskim kalkulatorom. Jedan od najstarijih abakusa je prikazan na sledećoj slici:
Slika broj 1: Jedan od starijih abakusa
5
Jedan od velikih koraka u nastojanjima da se računanje prepusti
mašinama napravio je škotski matematičar Džon Neper 1617. godine pronalaskom
logoritma. Naime, logaritmi su omogućili da se operacija množenja pretvori u
operaciju sabiranja. Prvobitno je logaritam očitavan u štampane tablice, ali Neper je
napravio i varijantu logaritamskih tablica kod koje su vrijednosti logaritma bile
zapisane na komadićima slonovače, koji su dobili ime Neperove kosti.
Neperov pronalazak je direktno doveo do pojave šibera koji je prvi put
napravljen u Engleskoj 1632. godine. Šiber se dugo zadržao u upotrebi i koristila ga
je i NASA-ina inženjerska ekipa u programu Apolo, kojim je čovjek prvi put prošetao
površinom Mjeseca.
Slika br. 2: Šiber
Smatra se da je Leonardo da Vinči (1452- 1519) napravio crtež prve
mehaničke računske mašine sa zupčanicima. Nažalost, ni jedna ova mašine nije
nikad napravljena.
Vjeruje se da je prvu mašinu za računanje sa zupčanicim napravio
njemački profesor Vihelm Šikard 1623. godine.
Blez Paskal je 1642. godine sa 19 godina napravio računsku mašinu
pod imenom
Paskalina.
Pomogao je u poslu svom ocu, koji je bio poreski komesar
pa je tražio uređaj koji bi mu olakšao posao. Paskalina je mogla samo da sabira
osmocifrene brojeve i Paskal je napravio oko 50 ovih mašina. Međutim, zbog visoke
cijene i nepouzdanosti, malo ih se prodalo. I tokom te godine proizvodnja je stala. U
to vrijeme, Paskal se okrenuo ka nekim svojim drugim interesovanjima, prije svega
ka izučavanju atmosferskog pritiska, a potom i izučavanju filozofije.
