Univerzitet u Nišu 

 

Mašinski fakultet 

 
 
 
 
 
 
 
 

ISTRAŽIVANJE UTICAJA UVOĐENJA PROMENE DIZAJNA 

PAKOVANJA BRENDA BANANICA 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

 

Sadržaj 

 

Sadržaj................................................................................................................................. 2

 

Uvod .................................................................................................................................... 3

 

Brending .................................................................................................................. 5

 

Kompanija Soko Nada Štark ........................................................................................... 7

 

Istorija ..................................................................................................................... 8

 

Svojinska transformacija ....................................................................................... 11

 

Proizvodni asortiman kompanije „Soko Nada Štark“ danas: ............................... 11

 

Štarkova Krem banana – Bananica ....................................................................... 12

 

Kako se nekad pravila bananica ............................................................................ 12

 

Inovacija ........................................................................................................................ 16

 

Inovacija proizvoda i revitalizacija brenda ........................................................... 17

 

Inovacija kroz dizajn ............................................................................................. 17

 

Opiranje promenama ............................................................................................. 18

 

Nostalgija ...................................................................................................................... 18

 

Nostalgija za brendom .......................................................................................... 19

 

Nasleđe brenda ...................................................................................................... 21

 

Brend sa nasleđem ................................................................................................ 22

 

Nostalgija i brendovi sa nasleđem ........................................................................ 23

 

Fenomen brenda sa tradicijom na teritoriji bivše Jugoslavije ............................... 23

 

Šta stare, tradicionalne brendove čeka u budućnosti? .......................................... 25

 

Pakovanje proizvoda i njegov značaj ............................................................................ 26

 

Uticaj ambalaže na potrošače ................................................................................ 27

 

Soko Štrak uvodi drastičnu promenu .................................................................... 27

 

Slučaj Coca Cola iz 1985. godine ................................................................................. 30

 

 

background image

 

tranzicije. Srpske kompanije i dalje karakteriše nedostatak sposobnosti, znanja i iskustva 

da bi se uhvatile u koštac sa tržištem koje se ubrzano menja. U regionu, Srbija predstavlja 

tržište  koje  sadrži  veliki  broj  domaćih  proizvođača  konditorskih  proizvoda  koji  su 

snabdevali ili još uvek snabdevaju sve zemlje bivše Jugoslavije: Soko Nada Štark, Bambi 

Banat,  Jaffa  Crvenka,  Swisslion,  Banini,  Pionir,  Simka.  Konditorska  industrija  i 

proizvođači koji joj pripadaju su školski primer kako ove kompanije, nekada giganti, sada 

imaju  problema sa poslovanjem u današnjem konkurentskom  okruženju, i  kako nisu  na 

adekvatan  način  pripremljene  za  borbu  na  otvorenom  tržištu.  Posledica  je  konstantno 

smanjivanje broja zaposlenih, koje rezultira smanjenjem potražnje a samim tim i prodaje 

tih proizvoda. Takođe ne treba zanemariti i uticaj stranih konkurenata kao što su KRAFT, 

PEPSICO, Master Foods (Mars), Ferrero i Nestle na domaće trižište koje su, zahvaljujući 

svom znanju i iskustvu, uspele da potisnu neke domaće konditore sa tržišta. Na osnovu 

svega napred navedenog, možemo zaključiti da srpske firme koje se bave proizvodnjom 

konditorskih proizvoda sve više gube na značaju zbog neznanja ili ignorisanja činjenice  

da kupca i njegove želje i potrebe treba imati u fokusu celokupnog poslovanja. I što je 

jako  važno,  oni  propuštaju  da  koriste  svoju  osnovnu  komparativnu  prednost  da  bi 

poboljšali svoj položaj na tržištu: tradiciju, emotivnu vezanost potrošača za brendove sa 

područja bivše Jugoslavije, kao i dublje poznavanje i razumevanje ponašanja potrošača i 

njihovog sistema vrednosti, što inostrane firme ne mogu da se pohvale da imaju. 

 

 

U ovom radu baviću se kompanijom Soko Nada Štark, i jednim od najpoznatijih 

brendova iz njihovog portfolia proizvoda – Bananicom. Tamnom čokoladom prekriveno 

penasto jezgro sa ukusom banane. Ovaj rad predstavlja jasnu sliku pozicije ovog brenda 

na tržištu, prepreke na koje nailazi, i nudi plan za oživljavanje brenda starog 77 godina na 

način da se obezbedi njegovo prisustvo na tržištu u budućnosti.  

 

 

U zemljama Jugoistočne Evrope nije postojala ustaljena praksa istraživanja tržišta 

koje  bi  rezultiralo  definisanjem  odgovarajuće  strategije  za  razvoj  brenda,  iako  na  ovoj 

teritoriji postoji jako veliki broj umirućih brendova. U ovom  radu biće prikazano šta ta 

preduzeća  moraju  da  prođu  ukoliko  žele  da  ostanu  a  tržištu  i  uhvate  se  u  koštac  sa 

konkurentima. 

 

Brending 

Danas,  ako  želite  da  se  bavite  marketingom,  više  ćete  baratati  psihološkim 

terminima  nego  statističkim  formulama  i  grafikonima.  Najčešće  korišćene  reči  u 

savremenoj  marketinškoj  literaturi  su  “pozitivna  reakcija“,  “emocija“,  “osećanje“,  pre 

nego  “proizvod“,  “cena“,  “kvalitet“  i  slično.  Jedan  od  novih  pojmova  koji  se  najviše 

vezuje za ovu promenu paradigma u oblasti ekonomije i marketinga je pojam branding-a.  

 

Kada  neko  čuje  reč  brend  obično  pomisli  na  ime  neke  kompanije,  logo  ili 

proizvod koji ta kompanija proizvodi. Prvo padaju na pamet omiljeni brendovi bez kojih 

je nemoguće zamisliti život danas - Coca Cola, Google, Samsung, NIS…  Iza omiljenih 

brendova skrivene su različite emocije ljudi a ne samo proizvodi i kompanije. Proizvodi 

prestaju da imaju samo funkcionalnu vrednost i počinju puno da govore o kompanijama 

koje  ih  stvaraju,  ljudima  koji  ih  koriste  i  njihovoim  kulturnim  karakteristikama,  načinu 

života, verovanjima i vrednostima. 

 

Za    izgradnju  brenda  potrebno  je  puno  ulaganja  što  finansijskih  sredstava  što 

vremena. Da bi jedan proizvod postao brend potrebno je da potrošači prepoznaju osnovne 

vrednosti tog proizvoda kao što je kvalitet, funcionalnost, trajanje, zadovoljavanje neke 

specifične želje ili potrebe koje kupac može imati. Proizvod postaje brend onog trenutka 

kada se uspostavi emocionalna veza između kupca I proizvoda, kada kupac krene da se 

na neki način poistovećuje sa proizvodom. To je trenutak kad on kreće da daje prednost 

datom  proizvodu  u  odnosu  na  konkurenciju,  što  rezultira,  ponovnim  kupovinama, 

povećanom obimu prodaje I na kraju povećanom profitu koji generiše taj proizvod.  

 

Brending je proces u kome učestvuju različiti stručnjaci. U istraživanjima koja se 

sprovode da bi se dobili polazni rezultati za brending učestvuje tim marketing menadžera, 

psihologa i  dizajnera. Marketing menadžeri na osnovu identifikovanih  potreba istražuju 

kakav  proizvod  ili  uslugu  potrošači  očekuju,  mogući  ukupni  udeo  na  tržištu,  cenu. 

Psiholozi putem anketa ili razgovorom sa fokus grupama zaključuju šta potrošači misle o 

konkurenciji, zbog čega preferiraju određeni brend, šta ih asocira na određeni brend i koji 

background image

 

menadžeri ne smeju da zaborave je da s obzirom na potrošačko društvo u kome živimo 

jednom  stvoren  brend  mora  biti  podložan  promeni.  Svet  kakav  je  danas,  I  uslovi  koji 

postoje na tržištu onemogućavaju opstanak brenda I kompanije koja ne ulaže u inovacije. 

Kupci očekuju da im se sa vremena na vreme ponudi nešto novo, iako ostanu bez toga 

lako se razočaraju, što rezultira laganim odumiranjem brenda I padanjem u zaborav. 

 

 

U  ovom  radu  biće  predstavljen  brend  Bananica,  brend  sa  tradicijom  dugom  77 

godina.  Kompanija  Soko  Štark,  lider  u  proizvodnji  konditorskih  proizvoda,  kolevka  je 

mnogih  brendova  omiljenih  u  Srbiji  i  regionu.  Ipak,  Bananica  ostaje  na  prvom  mestu  u 

srcima  potrošača,  zahvaljujući  menadžmentu  kompanije  koji  na  pravi  način  upravlja 

ovim brendom godinama unazad. U periodu izražene ekonomske krize i nesigurnosti na 

tržištu, kompanija Štark hrabro uvodi inovacije u dizajnu proizvoda kakav je Bananica. 

Specifičnost  proizvoda  se  ogleda  u  njegovom  trajanju  na  tržištu,  nasleđu  i  osećaju 

nostalgije koju budi kod potrošača. Nostalgiju za prošlim vremenima, koja uvek izgledaju 

lepše  I  srećnije  nego  današnjica.  Kada  se  radi  o  takvim  proizvodima  potrošači  uvek 

pokazuju  veliku  dozu  otpora  prema  bilo  kakvoj  promeni,  jer  se  ona  smatra  menjanjem 

uspomena  na  detinjstvo  i  lepe  trenutke  u  prošlosti.  Da  li  uopšte  treba  uvoditi  inovacije 

ovakvih brendova, i koliko dugo oni mogu da se održe na tržištu nepromenjeni? Koji su 

razlozi  i  posledice  uvođenja  promene  dizajna  pakovanja  Bananice?  Da  li  je  kompanija 

Soko Štark uspela u svojoj nameri? Odgovore na ova pitanja ću pokušati da dam u ovom 

radu. 

 

Kompanija Soko Nada Štark 

Srbija predstavlja tržište koje prolazi kroz fazu tranzicije i to je dodatna poteškoća 

za domaće firme koje su dugo prisutne na tržištu, i koje su prinuđene da vode borbu sa 

različitim  globalnim,  regionalnim  pa  čak  i  lokalnim  brendovima  koji  sve  više  uzimaju 

maha.  Novi  brendovi  su  ti  koji  obezbeđuju  veći  udeo  na  tržištu  i  generišu  profit,  dok 

Želiš da pročitaš svih 31 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti