zapravo  inteligentni  transportni  sustavi  u  prometu  koji  se  sve  više  nastoje  uvesti  u
većinu razvijenih zemalja da bi se u konačnici olakšalo odvijanje prometa te naravno
poboljšala  sigurnost  odvijanja  prometa.  Naime,  većina  razvijenijih  zemalja  već  je
uvelike  uhodana  s  korištenjem  ITS-a,  i  to  ne  samo  u  prometu.  ITS  (

eng. Intelligent

Transportation System

) je novija tehnologija koja se koristi u raznim grana i

aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloţene procese.

Cilj rada je prikazati učinkovitost i korisnost primjene ITS-a u svim aspektima,

a naročitu u prometu (cestovnom, ţeljezničkom i pomorskom). Sigurnost i kvaliteta
prometa glavni su čimbenik uvoĎenja ove tehnologije. Smatra se da će se potpunim
uvoĎenjem doprinijeti smanjenju broj zastoja u prometu i čekanja, a što je još vaţnije
i smanjenju broja prometnih nezgoda i stradanja. Svrha rada moţe se gotovo
poistovjetiti s ciljem jer je svrha naravno čitatelja upoznati s načinom funkcioniranja
ITS tehnologije, poznatim vrstama te količinom učinkovitosti u zemljama u kojima se
ITS primjenjuje.

Pri izradi rada koristila se dostupna literatura, i to ponajviše istraţivački članci

i Internet izvor. Vaţno je napomenuti da je većina literature bila dostupna isključivo
na engleskom jeziku.

Rad se sastoji od pet poglavlja. Drugo poglavlje, ukratko je dana definicija

informacijskih  sustava  i  njegove  strukture.  Treće  poglavlje  orijentirano  je  na
inteligentne  transportne  sustave  te  na  pojašnjavanje  tehnologije  ITS-a.,  kao  i  na
tehnologije    korištene    u  inteligentnim  sustavima  informiranja  putnika  i  vozača  te
meteo  informacijski  sustav  na  Hrvatskim  cestama  koji  čini  osnovu  za  kvalitetnu
provedbu  prometovanja  s  obzirom  na  meteorološke  parametre  koji  znatno  utječu  na
sigurnost,  funkcionalnost  i  ekonomičnost  cestovnog  prometa  i  kao  takav  mora  biti
uspostavljen na osnovama koje će omogućavati brzu izmjenu informacija i kvalitetnu
reakciju. Četvrto poglavlje govori o inteligentnim sustavima u ţeljezničkom prometu,
na  primjeru  SNCF  (

fran. Société Nationale des Chemins de

Fer)

francuske

nacionalne ţeljeznice. Inteligentni sustavi u pomorskom prometu tema su petog
poglavlja, koje govori o značaju RFID (

eng. Radio-frequency

identification

)

tehnologije i SOA modela rješenja. (

eng. Service-oriented architecture

) na

kontejnerskom terminalu.

3. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI ( ITS)

Pojam inteligentni transportni sustav (

ITS – eng. Intelligent Transportation

System)

odnosi se na napore za dodavanje informacijske i komunikacijske tehnologije

za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju da će se upravljati čimbenicima koji su
obično u sukobu jedni s drugima, kao što su vozila, opterećenja, i rute za poboljšanje
sigurnosti.

Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guţvama i sinergije

nove  informacijske  tehnologije  za  simulaciju,  real-time  kontrolu  i  komunikacijske
mreţe.  Zagušenje  prometa  je  u  porastu  u  cijelom  svijetu  kao  rezultat  povećane
motorizacije,  urbanizacija,  porast  broja  stanovnika  te  promjene  u  naseljenosti.
Zagušenje  smanjuje  učinkovitost  prometne  infrastrukture  i  povećava  vrijeme
putovanja, zagaĎenje zraka i potrošnju goriva.

Nedavna vladinih aktivnosti u području ITS - posebno u Sjedinjenim

Američkim  Drţavama  -  dodatno  motivira  i  percipira  potrebu  za  domovinskom
sigurnošću.  Mnogi  od  predloţenih  ITS  sustavi  uključuju  nadzor  prometnica,  koji  je
prioritet  za  domovinsku  sigurnost.  Financiranje  mnogih  sustava  dolazilo  bi  direktno
kroz  drţavne  sigurnosne  organizacije  ili  uz  njihovo  odobrenje.  Nadalje,  ITS  moţe
igrati ulogu u brzini masovne evakuacije ljudi u urbanim centrima, u slučajevima kao
što su prirodne katastrofe ili prijetnje. Velik dio infrastrukture i planiranja uključeni su
sa svojim paralelama i potrebama za drţavnu sigurnosti sustava.

U razvijenom svijetu, migracije stanovništva iz ruralnih u urbanizirana staništa

napredovala su drugačije. Mnoga područja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez
značajnih  motorizacija.  U  područjima  kao  što  su  Santiago,  Čile  i  slično,  visoka
gustoća  naseljenosti  je  podrţan  od  strane  multimodalnih  sustava.  Mali  dio
stanovništva moţe si priuštiti automobile. Automobili uvelike povećavaju zagušenja u
multimodalnom  transportnom  sustavu.  Oni  takoĎer  proizvode  znatne  količine
zagaĎenja  zraka,  predstavljaju  značajan  sigurnosni  rizik,  i  stvaraju  osjećaj
nejednakosti u društvu. Ostali dijelovi svijeta u razvoju, poput Kine, ostat će u velikoj
mjeri  ruralni,  ali  su  brzo  urbanizirani  i  industrijalizirani.  U  tim  područjima
motorizirana  infrastruktura  se  razvija  uz  motorizaciju  stanovništva.  Gradska
infrastruktura se brzo razvija, pruţajući priliku za izgradnju novih sustava koje sadrţe
ITS u ranim fazama.

Inteligentni transportni sustavi (ITS) se mogu definirati kao holistička,

upravljačka  i  informacijsko-komunikacijska  (kibernetska)  nadgradnja  klasičnog
sustava  prometa  i  prijevoza  kojim  se  postiţe  znatno  poboljšanje  performansa,
odvijanje  prometa,  učinkovitiji  prijevoz  putnika  i  roba,  poboljšanje  sigurnosti  u
prometu, udobnost i zaštita putnika, manja onečišćenja okoliša, itd. ITS je upravljačka
i  informacijsko-komunikacijska  nadogradnja  klasičnoga  prometnog  i  transportno-
logističkog  sustava  s  bitnim  poboljšanjima  za  mreţne  operatore,  davatelje  usluga,
korisnike  i  društvo  u  cjelini.  ITS  pruţa  11  temeljnih  usluga,  jedna  od  njih  je  i
informiranje putnika.

ITS je sustav koji isporučuje usluge i informacije korisnicima putem

distribuiranog informacijskog sustava uz uporabu sučelja koje je prilagoĎeno
korisniku ili pokretnom objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sustav ITS

http://www.parliament.uk/documents/post/postpn322.pdf