FAKULTET ZA INFORMATIKU
MATEMATIKA-INFORMATIKA
OSNOVNI STUDIJ
DIPLOMSKI RAD
TEMA RADA:
KOMPETENCIJE NASTAVNIKA U
SAVREMENOJ ŠKOLI
MENTOR: KANDIDAT:
PROF.DR. ALEKSA MACANOVIĆ HARIS ĐOGIĆ
BROJ INDEKSA: OI-685/17
BRČKO, 2019. GODINE
Bosna i Hercegovina
BRČKO DISTRIKT
BOSNE i HERCEGOVINE
Internacionalni univerzitet
Brčko
Босна и Херцегoвина
БРЧКО ДИСТРИКТ
БОСНЕ и ХЕРЦЕГОВИНЕ
Интернационални универзитет
Брчко
INTERNACIONALNI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE
FAKULTET ZA INFORMATIKU
MATEMATIKA-INFORMATIKA
OSNOVNI STUDIJ
DIPLOMSKI RAD
TEMA:
KONCEPT ZNAČAJNOSTI U PROCESU REVIZIJE
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
MENTOR: KANDIDAT:
DOC. DR. ESAD ČOVIĆ MIRELA ĆORALIĆ
BROJ INDEKSA: OFM-1419/17
BRČKO, 2019. GODINE
3
UVOD
Prilikom izrade ove teme na samom početku ovog diplomskog rada upoznaćemo Vas sa
značenjem pojma kompetencija, šta je to kompetencija u pravom smislu riječi¬.
Kompetencija je riječ latinskog porijekla, a označava mjerodavnost, nadležnost,
sposobnost sudije za suđenje ili ocjenjivanje.
Generalno, biti kompetentan znači: IMATI ZNANЈE I BITI ODGOVORAN, iz čega
proizilazi PRAVO pojedinca da participira u različitim sferama ljudske djelatnosti.
Znanje je sistem činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koji je čovjek usvojio i
trajno zadržao u svojoj svijesti.
Kompetenciju moramo shvatiti kao živ organizam, koji se mijenja promjenom rada. Ali,
prije nego budemo u stanju da nekoga ili nešto ocjenjujemo, ili da o nekome i nečemu
sudimo, potrebno je razviti sposobnost sticanja znanja. Šta je sposobnost?
Navešćemo par definicija:
Prema Nikoli Rotu, sposobnosti su one osobine naše ličnosti, sistemi naših
unutrašnjih uslova, koji određuju šta čovjek obavlja (verbalno – lingvistička dimenzija
inteligencije, matematičko – logička, tjelesno – kinestezička, interpersonalna, inter
personalna, prostorna dimenzija...), do kog nivoa nešto obavlja, te koliko uspješno on
obavlja određenu aktivnost
.
Sposobnost je kvalitet ličnosti koja je tako formirana da bi uspješno obavljala
neku aktivnost, djelatnost ili funkciju.
Sposobnost je preduslov za ostvarivanje vještina.
Da li postoji nekakav ''recept'' kojeg svaki nastavnik treba da kontinuirano primjenjuje
kako bi kvalitetno, korektno i savjesno obavljao svoju predavačku funkciju?
Upravo je cilj ovog izlaganja dati odgovor na prethodno postavljeno pitanje. U ovom
izlaganju upoznaćemo se sa sintagmama: kognitivne kompetencije, kognitivni stil i
kognitivne strategije. Napravićemo paralelu kada su u pitanju uloge tradicionalnog i
4
savremenog nastavnika, ali i obrazložiti zašto ličnost nastavnika u velikoj mjeri utiče na
averziju učenika prema predmetu koje taj nastavnik predaje.
Navešćemo par izreka vezanih za obrazovanje:
„Najbolji učitelji ujedno su i najzahtjevniji učitelji: oni od učenika zahtijevaju
razmišljanje.” (W. Glasser)
„Identifikujući se s učiteljem ili distancirajući se od njega, razred se dijeli prema
postizanju uspjeha.” (Parsons)
„Razgovaraj s dječakom kao da je odrastao čovjek pa nećeš pogriješiti.”
(M. Matošec: ''Strah u Ulici lipa'')
„Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati.”' (J. Jovanović Zmaj)
''Nastava je mnogo lakša nego odgoj. Za nastavu se mora samo nešto znati. Za odgoj se
mora nešto biti.” (Adalbert Stifter: ''Kasno ljeto'')
''Korijeni obrazovanja su gorki, ali su plodovi slatki. '' (Aristotel)
''Učenje je kao ljubav, rijetko se javlja na prvi pogled. ''
''Učitelje trebate poštovati više od roditelja. Jer, roditelji vam daju samo život, a učitelji
umijeće življenja.'' (Aristotel)
„ Dobar pedagog je onaj koji kaže DA na više načina.“ ( Anton Semjonovič Makarenko)
„ IZGOVORENO ne mora biti SASLUŠANO.
Saslušano ne mora biti SHVAĆENO.
Shvaćeno ne mora biti PRIHVAĆENO.
Prihvaćeno ne mora biti ZADRŽANO.
Zadržano ne mora biti PRIMJENjENO.
Primjenjeno ne mora postati NAVIKA. '' (Konrad Lorenc)
„ Znanje se množi dijeljenjem. “
6
KOMPETENCIJE ZA NASTAVNU OBLAST, PREDMET I
METODIKU NASTAVE
ZNANJA
- Zna naučnu disciplinu kojoj pripada predmet koji predaje i veze sa drugim
naučnimdisciplinama
- Poznaje odgovarajuću oblast i zna nastavni plan i program koji realizuje kao i njegovu
korelaciju sa drugim predmetima
- Poznaje opšte principe, ciljeve i ishode obrazovanja i vaspitanja
- Poznaje opšte i posebne standarde postignuća učenika i njihovu međusobnu povezanost
-
Razume socijalnu relevantnost sadržaja predmeta
-
Poseduje didaktičko-metodička znanja neophodna za predmet koji predaje
-
Poznaje tehnologije koje prate naučnu disciplinu i predmet koji predaje
-
Poznaje strani jezik u funkciji predmeta koji predaje
PLANIRANJE
-
Program rada priprema tako da uvažava :
1.
standarde postignuća
2.
nastavni plan i program
3.
individualne razlike učenika
4.
sadržajnu i vremensku usklađenost
-
Planira i programira rad vodeći računa da sadržaj učini dostupnim
učenicima(interesantan, razumljiv)
-
Planira primjenu različitih metoda, tehnika i oblika rada
-
Planira i programira sadržaje nastave vodeći računa o korelaciji (i horizontalnoj i
vertikalnoj)
-
Planira informisanje o novim trendovima i primjenu odgovarajućih i dostupnih
tehnologija u obrazovanju
-
Planira provjeru ostvarenosti propisanih obrazovnih standarda i ciljeva učenja
nastavnog predmeta
REALIZACIJA
