Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo
Kolegij: Osnove informacionih znanosti i bibliotekarstva
Profesorica: Jadranka Lasić- Lazić
Student: Hodžić Revda
Komunikacija na Internetu
Seminarski rad
Sarajevo, 16. maj, 2012. godine
KOMUNIKACIJA NA INTERNETU
Hodžić Revda
Komparativna književnost i bibliotekarstvo
Godina studija: prva (I)
e-mail adresa:
[email protected]
Apstrakt
Živimo u vremenu Interneta i društvenih mreža, koji su postali dio
svakodnevnice svakog pojedinca. Mnogi čak ne bi mogli zamisliti svoj život
bez Interneta. Jedna od prednosti Interneta je brz i lagan pristup
informacijama, kao i brza komunikacija sa ljudima oko sebe, i onima koji su
udaljeni kilometrima dalje. Prisjećajući se starih vremena, kada je bilo
potrebno nekoliko dana, pa čak i mjeseci, da neka informacija stigne iz
jednog grada do drugog, uz korištenje pisama, glasnika na konjima, možemo
primjetiti da je Internet sve to olakšao i povećao pristupnost informacijama.
1
UVOD
Predmet rada predstavlja promišljanje o tradicionalnoj i internet/web
komunikaciji. Komunikacija se razvijala i kretala od mitskog ka
filozofskom mišljenju. Rad predstavlja kratak uvid u kretanje i razvoj
3
komunikacije kroz period antike, srednjeg vijeka, humanizma i
renesanse,novog doba te razvoja i primjene tehničkih i tehnoloških
informacijskih inovacija koje su doprinijele transformisanju informacije i
komunikacije iz fizičke u virtualnu stvarnost i obrnuto. Radom je
obuhvaćen značaj web komuniciranja kao i odnos pojedinca i web
komunikacije.
4
signala. Stoga, sa pozicije teorije komunikacije, možemo zaključiti da se
komunikacija može ostvariti na raznim nivoima: između čovjeka i stroja,
između dva uređaja, između dva čovjeka, između čovjeka i životinje,
između životinje i životinje, između čovjeka i ekološke okoline. Savremena
komunikacija se uveliko ostvaruje na relaciji virtualnog i virtualnog, te
stvarnog i virtualnog svijeta.
U povijesti komunikacije možemo govoriti o komunikaciji u okviru
mitotvoračkog mišljenja koje podrazumijeva jedinstvo mišljenja, jezika i
svijeta, te filozofskog mišljenja koje uključuje kritičko preispitivanje
odnosa između mišljenja, jezika i svijeta.Veliki doprinos u procesu
razvijanja komunikacije dao je Sokrat (dijaloška komunikacija), zatim
Ciceron, te učenje Martina Luthera. John Milton , engleski filozof i pjesnik
sedamnaestog stoljeća, govorio je o potrebi slobode štampe i štetnosti
cenzure. Pridružuje mu se savremenik John Lock sa svojim liberarno-
demokratskim promišljanjima o slobodi pojedinca. Za prosvjetiteljstvo
osamnaestog stoljeća postoji shvatanje da je prosvjetiteljstvo čovjekovo
oslobađanje od vlastite nezrelosti.
Ideja prosvjetiteljstva je uticala na stvaranje ideje kosmopolitizma.
„Poznati enciklopedista osamnaestog stoljeća. Denis Diderot ističe ideju
sumnje u postojeće znanje kao put otkrivanja istine i sl. Sjevernoameričke
kolonije su 1776.godine objavile Deklaraciju nezavisnosti koja je uslijedila
nakon propagiranja principa slobode, ravnopravnosti i suvereniteta od
strane evropskih filozofa.“
1
Deklaracija nezavisnosti je dalje uticala na
izgradnju principa slobode štampe, te na afirmaciju individualne i
kolektivne slobode koja se stavlja iznad ideologije, političke partije i
1
Osmančević, Enes, Demokratičnost www-komuniciranja/Enes Osmančević, - Sarajevo :
Friedrich Ebert Stiftung, 2009. str. 108.
6
