dijelovima  dijelom  ovisi  o  usmjerenosti  dimenzije,a  dijelom  o  finalnom
obradnom koraku.Na dimenzijama koje su poprečne u odnosu na smjer prešanja
mogu  se  održavati  uže  tolerancije  nego  na  dimenzije  u  smjeru  prešanja.Uže
tolerancije  su  primjenljive  ukoliko  posljednji  korak  uključuje  operacije
dimenzioniranja  ili  kovanja.Ako,s  druge  strane,posljednji  korak  sadrži
sinterovanje  ili  toplotnu  obradu  (kao  kaljenje)  dostižna  preciznost  se  smanjuje.
Grubo rečeno,dimenzione tolerancije se mogu porediti sa srednjim tolerancijama
za  mljevenje  i  provlačenje  dobiveni  konvencionalnim  metodama  obrade.
Tolerancije  za  dio  koji  je  sinterovan,  ali  ne  dimenzionisan,se  mogu  porediti  sa
srednjim tolerancijama za česte obradne procese kao tokarenje,glodanje,bušenje.

Tolerancije cementiranih i otvrdnutih strukturnih dijelova su u većini

slučajeva uporedljivi sa širim obradnim tolerancijama,tolerancijama livenja
lakih legura i najužom klasom tolerancija malih dijelova proizvedenih preciznim
livenjem.Približne tolerancije koje se mogu postići nakon sinterovanja date su u
tabeli 1.

Tabela 1. Dostižne tolerancije na strukturnim dijelovima nakon sinterovanja

*Napomena:Veličine odstupaju (±) u zavisnosti od smjese praha i temperature i vremena sinterovanja

Veličina

(mm)

Prečnik

(µm)

Ukupna

visina (µm)

Ravnost

(µm)

Paraleln-

ost (µm)

┴Uglastost

(µm)

Kako obrada utiče na tolerancije i fizikalne osobine prikazano je šematski na

sljedećoj slici:

Slika 1. Uticaj obrade na tolerancije i fizikalne osobine PM dijelova (takođe u zavisnosti

i od vrste materijala,obrade i geometrije).

Kompaktiranje

Sinterovanje

Toplotna obrada

Dimenzionisanje

Re-kompaktiranje

Re-sinterovanje

eć

ič

šire

uže

srednje

Tolerancije

Konstrukcija skošenja će smanjiti nastanak tih

neravni.Međutim,  kao  što  je  prikazano  na  crtežu
veličina neravni će se povećavati sa vremenom i uz
habanje  alata.Stoga  je  važno  da  se  izvrši  obrada
površine  alata  nakon  nekog  vremena  prije  nego
visina neravni pređe visinu skošenja.

Slika 3.Skošenja i neravni

Kada se dio ovog tipa formira pomoću dva zbijača,kao što je prikazano na

crtežu (a),nije pod moranje izrada radijusa zaobljenja na mjestu gdje se
prirubnica i čvorište sijeku.Međutim,treba zapamtiti da se mora napraviti
skošenje na periferiji prirubnice.Ako se prirubnica formira pomoću stepenastog
kalupa kao na crtežu (b),onda treba uzeti u obzir dodavanje radijusa kako ne bi
došlo do pukotina uslijed izbijanja alata iz kalupa.Što je veći radijus lakše se vrši
izbijanje.Obično,minimalno prihvatljivi radijus iznosi 0.2 mm.

Slika 4. Zaobljenja

Moguće je zaobljenje ivica.Međutim,perfektan radijus,kao što je prikazano

na crtežu (a) Slika.5 i nije praktičan,zbog vrha (šiljka) koji će se nalaziti na
krajnjem dijelu zbijača.Ovaj vrh je skoro primoran da pukne na samom početku
presanja.