POTRAŽIVANJA OD KUPACA KAO KOLATERALNO.............................................20

OBEZBEĐENJE................................................................................................................20

ZALIHE KAO KOLATERALNO OBEZBEĐENJE........................................................24

FINANSIRANJE DOBAVLJAČKIM KREDITOM.........................................................28

ZAKLJUČAK....................................................................................................................29

LITERATURA..................................................................................................................30

 UVOD 

Upravljanje novčanim sredstvima u preduzeću počiva na načelu rentabilnosti i na načelu 

likvidnosti preduzeća. S obzirom na značaj i jednog i drugog načela, preduzeće treba da 

pronađe   najpovoljniju   kombinaciju   za   održavanje   svoje   likvidnosti   uz   istovremeno 

ostvarivanje i rentabilnosti u svom poslovanju i za ostvarenje oba načela preduzeće ima 

podjednak interes jer oba mogu stimulativno delovati na tok poslovanja preduzeća. 

Do sadašnja praktična iskustva ukazuju na to da i u najlikvidnijim i najrentabilnijim 

preduzećima   često   nedostaju   novčana   sredstva.   U   takvim   slučajevima   menadžment 

preduzeća je u obavezi da pronađe nove izvore novčanih sredstava, u što kraćem roku, uz 

što povoljniju cenu kapitala (kamatu)

2

background image

odliva sredstava od 150.000 din (50.000 + 150.000 din). Opredeljenjem menadžmenta 

preduzećća, da se zarade isplaćuju jednom mesečnom stvoriće se besplatni kratkoročni 

izvori koji se mogu upotrebiti za finansiranje proizvodnje. Godišnje uštede pri promeni 

intervala isplate neto zarada (jednom umesto dva puta mesečno) iznosiće 200.000 din (za 

pola meseca jer se na kraju meseca svakako isplaćuje svih 200.000 din). S obzirom da su 

uštede 15- esto dnevne, nužno je dotični iznos pomnožiti sa 6 meseci (kao da je pun 

mesečni iznos uštega) što godišnje iznosi 1.200.000 din (200.000 din x 15 dana x 12 

meseci). 

Zbog ušteda u isplati ukalkulisanih obaveza (poreza i doprinosa) na isti iznos od 200.000 

din (odnos neto zarade i ukalkulisanih obaveza 1:0,7) za isti vremenski period (kao u 

prethodnom slučaju) godišnje uštede iznosile bi 1.200.000 din. 

Ako se pretpostavi da je dotično preduzeće upravo ovaj iznos neto zarada i ukalkulisanih 

obaveza kreditno obezbeđivalo po godišnjoj stopi od 12%, tada su prisutne uštede i po 

ovom osnovu od 144.000 din (1,200.000 din x 12%). Dakle, pravilnim upravljanjem 

ukalkulisanim   obavezama,   ukupne   uštede   za   dotično   preduzeće   iznose   1,344.000   din 

(1,200.000   din   zarade   i   ukalkulisanih   obaveza   +   144.000   din   kamater   na   kreditna 

sredstva). 

Napred navedene uštede po osnovu ukalkulisanih obaveza na ime zarada posebno će se 

akumulirati (povećati) ukoliko se od strane fiskalne – poreske politike poveća procenat 

izdvajanja   za   poreze   i   doprinose.   Menadžment   preduzeća   istovremeno   treba   da   vodi 

računa o optimalnom roku odlaganja isplata zarada, jer svako predugo odlaganja (bez 

obzira na finansijske efekte preduzeća) može proizvesti kontra efekat na radni moral 

zaposlenih.   Plaćanje   raznih   zakupnina   (koje   imaju   karakter   ukalkulisanih   obaveza)   u 

dužem vremenu takođe može imati pozitivnih finansijskih efekata na rezultat preduzeća. 

Dakle, sve

raspoložive oblike obaveza, preduzeće treba da koristi, ekonomski posmatrano, razumno 

u cilju sopstvenog finansiranja, uz što manje kreditno zaduživanje i moguće produženje 

roka njihovog likvidnog izmirenja. Poreske uštede u razvijenim zemljama tržišnog tipa 

privređivanja   imaju   posebnu   stimulaciju   za   onj   menadžment   preduzeća   koji   dotične 

4

obaveze uspe svesti na zakonski minimum. Interes je i menadžmenta i vlasnika kapitala 

da se poreske obaveze svedu na zakonski minimum u momentu likvidnog plaćanja. 

BANKARSKI KREDITI 

Jednokratni krediti 

Jednokratni krediti su kratkoročnog karaktera koje odobravaju poslovne banke svojim 

komitentima, čiji je kreditni bonitet pouzdan. U praksi se po pravilu ova vrsta kredita 

odobrava   onim   preduzećima   kojima   su   finansijska   sredstva   potrebna   samo   za   jedan 

vremenski period, u ’’špicevima’’ finansijskog ulaganja radi obezbeđenja neophodnih 

zaliha materijala, odnosno održavanja tekuće likvidnosti. 

Primera   radi,   preduzeće   ’’Fidelinka’’   a.d.   iz   Subotice   (žitomlinska   organizacija) 

otkupljuje godišnji rod merkantilne pšenice u količini od 10.000 tona, po ceni 10 din/1 gk 

u   kreditnom   iznosu   od   100   miliona   dinara,   sa   rokom   dospeća   kredita   na   90   dana. 

Kreditom   se   otkupljuje   količina   pšenice   potrebne   za   godišnju   proizvodnju   dotičnog 

preduzeća   i   stvaraju   realne   pretpostavke   njene   kontinuelne   proizvodnje,   kao   i 

5

background image

Kreditna linija 

Kreditna   linija   predstavlja   ugovor   između   poslovne   banke   i   privrednog   subjekta 

(preduzeća), kojim se utvrđuje iznos neosiguranih kratkoročnih finansijskih sredstava, 

koja   će   biti   stavljena   jedan   vremenski   period   na   raspolaganje   komitentu   (preduzeću) 

poslovne banke. Ugovor o kreditnoj linije ne garantuje kredit budućem dužniku, već 

nagoveštava da će poslovna banka, ako bude u finansijskoj mogućnosti, odobriti kredit 

komitentu (preduzeću) kako bi dotični koristio kredit do određenog limita. Ugovor o 

ovakvoj   vrsti   kredita   sklapa   se   najčešće   na   period   od   godinu   dana   i   podložan   je 

jednogodišnjem   obnavljanju.   Odobravanjem   kreditne   linije   poslovne   banke   eliminišu 

potrebu da ispituju svaki put kreditnu sposobnost komitenta, kada isti traži kredit. Pre 

otvaranja kreditne linije komitent je dužan podneti poslovnoj banci zahtev za otvaranje 

kreditne linije i finansijska dokumenta (plan novčanih sredstava, plan bilansa stanja i 

uspeha, poslednji finansijski izveštaj o poslovanju i sl.). Na osnovu dobijenih finansijskih 

dokumenata, poslovna banka izvodi ocenu o stvarnoj potrebi komitenta za kreditnom 

linijom i njegovom sposobnošću da otplati kredit pod dogovorenim uslovima. 

Kamatna stopa za kreditnu liniju se ugovara na nivou primarne kamatne stope. Svaka 

promena primarne kamatne stope ima direktnog uticaja na poslupljenje (rast stope) ili 

pojeftinjenje (pad stope) kreditne linije. Kamata se može naplatiti od strane poslovne 

banke po dospeću kredita ili unapred (avansno). Ukoliko se kamata plaća po dospeću 

kredita, tada je efektivna (stvarna) kamatna stopa jednaka ugovorenoj kamatnoj stopi. 

Ukoliko se kamata plpaća unapred, tada je efektivna (stvarna) kamatna stopa veća od 

7

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti