FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Vanredne studije
Smjer
„
Poslovna informatika
”
Predmet:
ELEKTRONSKO POSLOVANJE
„Kriptografija”
(seminarski rad)
Predmetni nastavnik:
Prof. dr. Branko Latinović
Student:
Ime i prezime
,
Index br.
Banja Luka, juni 2012.
1. Osnovni pojmovi
Kriptografija je nauka "tajnog pisanja", nauka čuvanja informacija u onoj formi koja
će biti čitljiva samo onima kojima je informacija namijenjena, dok će za ostale biti
neupotrebljiva.
Uporedo sa razvojem kriptografije razvila se i nauka kojoj je cilj analizom kriptirane
poruke odgonetnuti njen sadržaj. Ta nauka se naziva kriptoanaliza.
Pored gore navedenog, potrebno je spomenuti jednu bitnu razliku između termina
kriptografija i termina kriptologija:
Kriptografija je nauka koja se bavi svim aspektima sigurnosnog transporta podataka
kao što su na primjer autentifikacija (web, lokalne mreže i sl.), digitalni potpisi, razmjena
elektroničkog novca.
Kriptologija, je za razliku grana matematike koja se bavi matematičkim načelima, te
atematičkom implementacijom kriptografskih metoda.
Osnovni element zaštite je šifarski sistem. Svaki šifarski sistem obuhvata dvije
transformacije podataka:
šifrovanje i
dešifrovanje
Šifrovanje je postupak koji originalnu poruku, otvoreni tekst, pretvara u šifrovanu
poruku, šifrat ili kriptogram. U postupku šifrovanja se pored otvorenog teksta koristi i jedna
nezavisna vrijednost- ključ šifrovanja. Dužina ključa šifrovanja zavisi od šifarskog sistema
koji se koristi.
Dešifrovanje je postupak kojim se rekonstruiše originalna poruka na osnovu šifrata.
Nekada, prije nego što su računari ušli u široku upotrebu većina kriptografskih metoda
šifriranja se bazirala na tajnosti šifre. Tako bazirani algortimi su se pokazali dosta nepouzdani,
pa su se morale pronaći neke druge metode šifrovanja. Današnje metode šifriranja zasnivaju
se na upotrebi ključa.
4
Kriptografski algoritmi koji se primjenjuju u sistemima zaštite Internet/Intranet
računarskih mreža dijele se u dve velike grupe:
Simetrični kriptografski algoritmi,
Asimetrični kriptografski algoritmi.
Podjela je izvedena na osnovu posjedovanja informacija neophodnih za šifrovanje i
dešifrovanje. Primjenom simetričnih kriptografskih algoritama se, kao i u tradicionalnim
sistemima zaštite, ostvaruje funkcija zaštite tajnosti u savremenim informacionim sistemima.
Sa druge strane, primjenom asimetričnih kriptografskih algoritama i tehnologije
digitalnog potpisa ostvaruju se sledeće funkcije u savremenim računarskim mrežama:
Autentičnost strane koja je poslala digitalno potpisanu poruku,
Zaštita integriteta podataka u poruci koja je poslata,
Neporecivost elektornskog potpisnika za sadržaj date poruke.
5
