UNIVERZITET U BANJALUCI
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
SOCIOLOGIJA
Kultura i globalizacija
(
Seminarski rad iz predmeta: Sociologija Kulture
)
Uvod
Društvo, svako za sebe, sposobno je stvoriti sopstvenu viziju umjetnosti, izgraditi načela,
oblikovati obrasce ponašanja i postaviti za svoje članove određen sistem vrijednosti. Svako
društvo posjeduje manje ili više autentičnu kulturu. Kulturno bogatstvo planete zemlje
zasnovano je na društvenom pluralizmu, na različitostima i drugačijim pogledima na svijet. Ipak,
cjelokupna istorija čovječanstva zasnovana je na razlikama. Gotovo svi ratovi savremene istorije
su vođeni zbog međusobnih nesuglasica različitih društava. Nacionalni, pa samim tim i kulturni
identitet mnogih država utemeljn je na mitovima i dogmama koje su ništa drugo do posljedica
istorijskih momenata uzrokovanih razlikama.
Međutim, savremeno društvo sve više postaje homogeno. Sredstva masovnih medija,
otvoreno ekonomsko tržište i demokratija kao univerzalni sistem vladavine uveliko su oblikovali
većinu društvenih zajednica i na taj način njihovu svakodnevnicu učinili sličnom ili čak
zajedničkom. Proces koji ubuhvata ove promjene nazivamo “globalizacija”.
Globalizacija je istorijski složena pojava. Najprostije rečeno, globalizaciju bismo mogli
definisati kao proces međusobnog prilagođavanja različitih društava, proces kojim se ruše
lokalne razlike i granice, i vrši homogenizacija globalnog društva. Termin „globalizacija“
prvobitno je imao uže značenje i odnosio se prvenstveno na ekonomiju, odnosno na proces kojim
su se postepeno ukidala ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama
i dijelovima svijeta. Danas taj pojam ima mnogo šire značenje, te se osim na ekonomski, odnosi i
na druge elemente društva kao što su politika i kultura. Utemeljena na vrijednostima zasnovanim
na kapitalizmu i neoliberalizmu, globalizacija je prije svega produkt zapadnog društva. Od toga
treba polaziti bilo da zastupamo stav da se globalizacijom druge kulture prilagođavaju zapadnom
društvu kakvo ono trenutno jeste ili da globalizaciju kulture shvatamo kao nastojanje da se stvori
jedno univerzalno, pragmatično i funkcionalno društvo. Dakle, globalizacija kulture kao susret
različitih kultura i običaja može i mora izazivati različite reakcije kako kod stručnjaka: sociologa,
antropologa i sl. , tako i kod prosječnog pripadnika nekog društva. Jedni će uticaj nove kulture
vidjeti kao mogućnost razvoja postojeće, dok će drugi u tome vidjeti pretnju koja narušava
utvrđena pravila i vrijednosti.
