LEAN koncept unapređivanja poslovanja kao jedan od metoda inteligentnog privređivanja
MATERIJA ZA POLAGANJE ISPITA IZ PROIZVODNOG MENADŽMENTA
LEAN koncept unapređivanja poslovanja kao jedan od metoda
inteligentnog privređivanja
1. Industrijalizacija kroz istoriju
Početak prave industrijalizacije se vezuje za istraživanja Roberta Tejlora i podelu
rada i pokreta ljudi u procesu rada. Međutim, istraživanja pokazuju da se
industrijalizacija pojavila mnogo ranije, još u Đenovi u proizvodnji brodova. Po
zapisima, Đenovsko brodogradilište je svakodnevno završavalo po jedan brod. Dali su to
osnove efektivne proizvodnje, podele rada, standarizacije delova i dobrog planiranja
materijala još uvek nije potpuno utvrđeno. Sledeći bitan korak u istoriji industrijalizacije
je potreba za standardizacijom elemenata. Prvi standardizovani izmenjeni delovi su se
pojavili u proizvodnji pušaka u XIX veku. Od tada standardizacija zauzima bitno mesto u
industrijalizaciji. Danas postoje razne međunarodne institucije koje propisuju standarde
za sve proizvode i procese u preduzeću koji moraju biti ispunjeni ako preduzeće želi
uspešno da radi.
Vreme 1773 1765-1785 1881 1908
1915
1990
Danas
Podela rada
Pomoć
mašina
Promena
delova
Organizacija
rada
Pokretna
traka
Zanatlije
Studije
pokreta
Smanjenje
gubitaka
KAIZEN
koncept
LEAN koncept
Moderna LEAN
proizvodnja
Slika br.1 Razvoj industrijalizacije
Opšte je poznato da je najzaslužniji za proboj masovne proizvodnje bio fantastičan
uspeh Henrija Forda u automobilskoj industriji. Vreme ciklusa proizvodnje je
zahvaljujući uvođenju pokretne trake nekoliko puta umanjeno, a produktivnost povećana
uz smanjene troškove i povećanu standardizaciju.
Danas su kupci postali povlašćeni jer proizvodnja i broj proizvođača prevazilaze
potrebe kupaca. Zbog toga proizvođači moraju da ispituju potrebe i afinitete kupaca, bave
se se konstantnim razvojem proizvoda kako bi ostali konkurentni na tržištu. Zbog
globalizacije kupci mogu da biraju proizvode iz celog sveta, tako da borba za kupce nije
više na državnom nego na svetskom nivou. Današnji trendovi u proizvodnji su vezani za
povećanu automatizaciju, kontrolu proizvodnih procesa računarom (CIM) i istraživanja u
robotici. Sve veći broj proizvodnih procesa je automatizovan i obnavljaju ih roboti. Sve
je manje ljudi koji su u proizvodnji, a sve više je bitno održavanje ovakvih sistema koje
je komplikovanije i traži mnogo veća ulaganja i mnogo više radnika koji moraju da budu
specijalizovani za te poslove. Na žalost, globalizacija je ponovo donela da se rad ljudi ne
poštuje. U potrazi za većim profitom svetski proizvođači sele proizvodnju u nerazvijene
zemlje gde se nestručni radnici plaćaju dvadesetostruko manje nego u razvijenim
zemljama. Ne poštuju se mere zaštite životne sredine, niti održivi razvoj.
2. Trenutni trendovi u proizvodnji na globalnom nivou
Prvih godina nakon drugog svetskog rata, svetska ekonomija doživljavala je
nezapamćen rast potražnjom novih tehnologija i proizvoda. Inovativna strategija se u tom
periodu lepo isplaćivala. Ona je počivala na tehnologiji.
Poslovna klima karakteristična za to vreme je:
brz rast tržišta
potrošači okrenuti kvantitetu, umesto kvalitetu
obilje jeftinih sirovina
menadžment usresređen na povećanje prodaje, umesto na smanjenje
troškova

obradni sistemi
manipulacioni sistemi
merno-kontrolni sistemi
transportni sistemi
skladišni sistemi sistemi
procesni računari
Fleksibilna proizvodnja povezuje neprekidne i prekidne tokove proizvodnje, tj.
koristi prednosti ovih tokova, kompenzujući njihove nedostatke,sa ciljem da tokovi
materijala unutar proizvodnje budu neprekidni.
To znači da sistem može u najkraćem vremenu da odgovori zahtevima svakog
pojedinačnog kupca, a da pri tome ne dođe do zastoja u proizvodnji, Fleksibilni
proizvodni sistemi imaju primenu u bilo kojoj industriji koja zahteva montažu više delova
u završni proizvod. Bilo bi neracionalno zahtevati fleksibilnost u industrijama koje imaju
potpuno automatizovan proizvodni proces, kao npr. Proizvodnja piva, stakla, deterdženta.
Međutim, čak i u takvim proizvodnim procesima, moguće su uštede, ako se
implementiraju tehnike i alati LEAN koncepta.
3. Definicija LEAN-a
LEAN je reč koja potiče iz engleskog jezika i kod nas se terminološki koristi u
području organizacije i menadžmenta. Ova reč u prevodu znači:mršav, tanak, vitak.
Analogijom LEAN označava „vitku“ fabriku koja minimizira gubitke tokom procesa
proizvodnje. Lean proizvodnja je skup metoda i tehnika koje imaju za cilj da u najvećoj
mogućoj meri smanje sve gubitke koji nastaju tokom procesa proizvodnjue i svih procesa
u preduzeću. U početku je LEAN terminologija bila vezivana isključivo za proizvodnju.
Posle nekoliko godina pokušaja da se LEAN koncept uvede samo u proizvodne procese
američkih autokompanija, došlo se do zaključka da je tako nešto nemoguće. Da bi LEAN
imao pun efekat potrebno je celu kompaniju prilagoditi filozofiji neprestanog
Prekajski, S, (2007) Analiza mogućnosti primene LEAN koncepta u domaćoj praksi, diplomski – master
rad, Novi Sad, FTN. Str. 8
unapređenja proizvodnog procesa i eliminacije suvišnih troškova. Potrebno je da svi, od
top menadžmenta do radnika u pogonu, poznaju suštinu LEAN-A i da su posvećeni
njegovoj implementaciji. Tada se već govori o LEAN preduzeću, a ne samo o proizvodnji
sa LEAN elementima.
3.1 Istorija LEAN-a
LEAN kao termin su definisali dva profesora sa M.I.T (Massachusetts Institute of
Technology) Džejms Vomak i Daniel Džons 1992. u knjizi „Mašina koja je promenila
svet“. Pisanje knjige je bilo inicirano šestonedeljnim boravkom u TOYOTA fabrikama u
Japanu. Istraživanje je nastavljeno u Sjedinjenim Američkim Državama i trajalo je još
punih pet godina i koštalo veše od 5 miliona dolara.
Tek početkom 90-tih godina prošlog veka američki stručnjaci su uvideli
superiornost japanskih automobila u pogledu kvaliteta izrade, i smanjenog vremena
čekanja na isporuku gotovog automobila. Posle dogovora sa kompanijom Toyota,
stručnjaci odlaze u Japan, kako bi videli čudo od proizvodnje koje nisu destabilizovali ni
naftni udari ni recesija na globalnom nivou koja je vladala 80-ih godina i unazadila
gotovo sve američke kompanije.
TPS se počeo razvijati neposredno posle Drugog svetskog rata. Japan je bio još uvek
nerazvijena zemlja sa uništenom infrastrukturom, a Toyota je imala dug osam puta veći
od vrednosti kompanije. Država je zabranila kompaniji Toyota da otpušta radnike. Da bi
smanjila dug i povećala obrt kapitala Toyota je morala da kompletno promeni sistem
poslovanja. Odmah su se iskristalisale tri premise koje su pokrenule TPS:
Sve što tokom proizvodnog procesa ne doprinosi vrednosti gotovog
proizvoda potrebno je ukloniti iz procesa.
Smanjiti što je više moguće vreme ciklusa proizvodnje proizvoda i
smanjiti troškove nezavršene proizvodnje, a pri tom povećati fleksibilnost
sistema.
Prekajski, S, (2007) Analiza mogućnosti primene LEAN koncepta u domaćoj praksi, diplomski – master
rad, Novi Sad, FTN. Str. 8-10

usled povećanog broja različitih modela automobila. I četvrti problem koji su Ohno i
Toyoda uočili je bio taj što je promena alata predugo trajala, posebno kod presa za šasiju
automobila, i predstavljala je najveće usko grlo buduće fleksibilne proizvodnje.
3.2.
Humani Aspekt rada u Lean preduzeću
U samom početku auto-industrije automobil je bio isključivo stvar prestiža, i na
njega se gledalo više kao na skupocenu igračku nego na potrebu čoveka da ubrzano
prelazi udaljenosti i efikasnije obavlja posao. Proizvodnja automobila je bila spora sa
radnicima koji su bili apsolutno upućeni u proizvodnju automobila, i gotovo je svako od
njih poznavao kompletnu proizvodnju automobila. Takvi radnici su bili izuzetno skupi jer
je njihova obuka trajala godinama i puno se ulagalo da bi se dobili takvi stručnjaci.
Cena proizvodnje automobila je bila izuzetno visoka, a automobil je praktično bio unikat
ručne izrade. Takvo stanje se ubrzo promenilo kada je Henri Ford uveo pokretnu traku u
automobilsku industriju.
Pokretna traka je uvela revoluciju u proizvodnju automobila, povećavajući
višestruko proizvodne kapacitete, a pri tome obarajući cenu koštanja na nivo, kada
automobil postaje pristupačan radničkoj i srednjoj klasi. Uprošćeno, po traci se kreću
nezavršeni automobili kojima radnici dodaju deo po deo, po principu zavrni šraf, pritegni
zavrtanj i sl. Posao radnika je maksimalno pojednostavljen. Radnik ne mora ništa da zna
o samom procesu, već samo da ponavlja maksimalno uprošćenu operaciju čitavo radno
vreme.
Uprošćavanje rada i povećanje kapaciteta fabrika za nekoliko puta dovode do
masovne proizvodnje, kada i ekonomija obima dobija na značaju. Naručuju se sve veće
količine od kooperanata, cene delova po jedinici opadaju, a samim tim cene automobila
koji postaju pristupačni gotovo svima. Tada tražnja počinje daleko da nadmašuje
proizvodne kapacitete. Međutim, Ford je totalno zanemario humani aspekt proizvodnje.
Radnici su bili nestručni, nezadovoljni uslovima rada. Uopšte nisu želeli da unaprede
Prekajski, S, (2007) Analiza mogućnosti primene LEAN koncepta u domaćoj praksi, diplomski - master
rad, Novi Sad, FTN. Str 11 i
http://www.lean.org./WhatsLean/History.cfm
pristup: 28.11.2011.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti