S
EMINARSKI RAD
___________________________________________________
“Liberalizam kao politička ideoligija u SAD-u”
Mentor: prof. dr Zdravko Zlokapa Studenti: Srđan254
Banja Luka, decembar 2014.
Sadržaj:
1.UVOD………………………………………….………………………….…………….3
2. POLITIČKE IDEOLOGIJE...…………………………………………………………..4
2.1.Pregled klasičnog liberalizma...……………………………………………………….5
2.2 Pregled modenog liberalizma….……………………………………………………...7
3. LIBERALIZAM U SAD-u……….…………………………………………………….8
3.1. Korjeni ideje libralizma u SAD-u…..…..……………………………………………8
3.2. Neoliberalizam - “Reganizam”…..………..………………………………………...10
4.ZAKLJUČAK................................................................................................................11
Literatura............................................................................................................................12
2
2.POLITIČKE IDEOLOGIJE
Jedna od rečenica koja se danas najviše koristi jeste riječ ideologija, svi pripadaju
nekoj, svi vjeruju u neku, i kada bismo nekoga pitali da li je opredjeljen nekoj ideologije
vjerovatno bismo dobili u ozbiljnoj raspravi odgovore da su oni pobornici, liberalizma,
socijalizma, socijal-demokratije, a možda čak feminizma, konzervativizma pa sve do
onih koji opravdavaju i krajnje desne ideologije. Ova riječ je toliko rasprostranjena da
praktično svako ima svoje mišljene, i kako to Endru Hejvud kaže na početku svoje knjige
o političkim ideologijema: Svi ljudi su politički mislioci.
„Termin „ideologija“ je 1796. skovao francuski filozof Desti de Trasti (1754-
1836). Upotrebio ga je za označavanje nove „nauke o idejama“ (doslovno ideja-logija)
koja teži da otkrije izvore svesnog mišljenja i ideja.“
1
Od tada se ovaj pojam koristio u
različitim shvatanjima, a ideja o tome da to postane nauka, nikada nije relizovana.
Naprotiv ideologija je postala nešto što se koristilo nekada kao pozitivno, nekada kao
negativno, pa sve do toga da se o njoj govorilo kao o nečemu pogrdnom. Dakle ako
gledamo na to da su ideje ono što je osnova ideologije, onda na pitanje ko su tvorci
ideologije možemo reći da su „Samo veliki politički filozofi, teoretičari i naučnici bili
sposobni da stvore originalne ideje o svijetu politike i da ih povežu u logički konzistentan
i zaokružen sistem“
2
I zaista ideologije svoje ideje crpe iz filozofije, iz filozofa koji su još
od vremena stare Grčke razijali ideje o slobodi, o klasama, o radu itd. Od tog vremena pa
do danas, upravo su istaknuti pojednci, odnosno intelektualcij jednog društva ti koji pišu
o problemima koji ih susreću i načinima da se oni prevaziđu.
Ideologija je postala ključni politički termin od trenutka kada se pojavljuje jedan
veliki Njemački filozof, Karl Marks. „ Marksova upotreba ovog termina i interesovanje
koje su za nju pokazale kasnije generacija marksističkih mislioca, u velikoj meri
objašnjava istaknuto mjesto koje ideologija uživa u modernoj društvenoj i političkoj
misli“
3
Marksovo shvatanje ideologije je bilo kritičko, on je na ideologiju gledao kao
nešto što koriste vladajuće klase kako bi iskoristile niže radničke klase. O značenjima
ideologije mnogo se govorilo a Hejvud govori o nekim od osnovih a to su da je to: sistem
političkih vjerovanja, skup političkih ideja orijentisanih na djelovanje, ideje vladajuće
klase, pogledi na svijet, sveobuhvatna politička doktrina itd. Naime ovom nabrajanju
nema kraja, ono može ići još daleko, jer je svaki filozof koji je davao svoje viđenje
1
E. Hejvud, POLITIKA, CLIO, Beograd, 2004, str. 83.
2
N. Kecmanović, ELEMENTI VLADAVINE, Čigoja štampa, Beograd, 2011, str. 122.-123.
3
E. Hejvud, POLITIČKE IDEOLOGIJE, ZUNS Beograd, Beograd, 2005, str.7.
4
