Dekubitus: hirurgija sa ortopedijom
Visoka zdravstveno sanitarna škola strukovnih studija
“VISAN”
SEMINARSKI RAD
PREDMET:
Hirurgija sa ortopedijom
TEMA
: Dekubitus
Beograd, 2022. godina
0
SADRŽAJ
1. UVOD
…………………………………………………………………………………….2
2. TEORIJSKI DEO RADA
……………………………………………………………….3
2.1. Dekubitalne rane
…………………………………………………………………3
2.1.1. Etiologija nastanka dekubita……….…………………………………………4
2.1.2. Klinička slika………………………………………………………………….5
2.1.3. Komplikacije……………………………….………………………………….6
2.1.4. Lečenje……………………………….……………………………………….6
2.1.4.1.Konzervativno lecenje.......................................................................................7
2.1.4.2. Hirusko lecenje.................................................................................................7
3. ZDRAVSTVENA NEGA
……………………………….………………….………….8
3.1. Uloga medicinske sestre u prevenciji dekubitusa
…………………………….8
3.1.1. Mere prevencije………………………..……………………………………….8
3.1.2. Prevencija komplikacija dekubitalnog ulkusa.....................................................10
3.1.2.1 Infekcija.............................................................................................................10
3.1.2.2. Dehidratacija...................................................................................................11
3.1.2.3. Anemija...........................................................................................................11
3.1.2.4.Hidroelektrolitski disbalans.............................................................................12
3.1.2.5. Obilan gubitak proteina..................................................................................12
3.1.2.6. Sepsa...............................................................................................................12
3.1.2.7. Osteomijelitis..................................................................................................13
3.1.3. Značaj sestrinske intervencije…………………………………………...……13
4. ZAKLJUČAK
……….………………………………………………………………….15
5.
LITERATURA
................................................................................................................
17
1

2. TEORIJSKI DEO RADA
2.1.
Dekubitalne rane
Počev od nastanka čovekove vrste dekubitusi su prisutni kod većine bolesnika sa
ograničenom pokretljivošću. Tragovi dekubitusa uočeni su na Egipatskim mumijama i prvi put
opisani u medicinskoj literaturi u XIX veku [7].
Dekubitusi su najzastupljeniji u bolnicama (oko 60%), a zatim slede po učestalosti socijalne
ustanove (gerontološki centri). U kućnim uslovima dekubit se nešto ređe javlja; verovatno zbog
bolje brige i nege ukućana (oko 9-20%) [8].
Unutar akutne faze lečenja nepokretnih bolesnika, dekubitus se javlja u 0,4% do 38%
slučajeva, u sklopu dugoročnog lečenja u 2.2% do 23.9%; i kućnoj neži, 0% do 17%. U
prevalenciji ova bolest ima široku varijaciju: 10% do 18% u akutnoj fazi, 2,3% do 28% u
hroničnoj fazi nege, i 0% do 29% u kućnoj nezi. Pojava dekubitusa u jedinicama intenzivne nege
zbog imunokompromitujućih faktora, raste na 40% lečenih bolesnika [1].
U nastanku dekubitusa dominiraju tri glavna mehanizma:
Pritisak
Smicanje
Trenje
Pritisak je najvažniji faktor u razvoju dekubitusa, naročito kada se on javlja iznad koštanih
delova. Spoljašnji pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova.
Ukoliko je pritisak viši od kapilarnog pritiska, kao posledica nastaje okluzija krvnih sudova.
Kapilari se zatvaraju ako pritisak poraste preko 32 mmHg[5].
Smicanje nastaje ako pacijent klizi naniže u krevetu ili stolici. Sile smicanja dovode do
prelamanja, istezanja ili kidanja malih krvnih sudova, što ima za posledicu prekid dotoka krvi i
pojavu ishemije. Ako je ishemija produžena, ona izaziva endotelijalna oštećenja, nastaje
tromboza i dolazi do smrti ćelija[5].
3
Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dve površine klize jedna preko druge, u ovom
slučaju kože o čaršaf, postelju, invalidska kolica itd. Ovim mehanizmom nastaje površna
povreda kao što je oguljotina epidermisa[5].
Bilo koji od navedenih mehanizama dovodi do, okluzija (začepljenje) mikrocirkulacije
izazivajući ishemiju (nedovoljnog dotoka krvi u tkiva), inflamaciju i hipoksiju tkiva (nedostatka
kiseonika u tkivima), što za posledicu ima smrt ćelija pojavu nekroze i hroničnih rana
(ulceracija) [5].
2.1.1. Etiologija nastanka dekubita
Mnogi faktori utiču na pojavu dekubitusa, ali pritisak koji dovodi do ishemije je osnovni
mehanizam. Tkiva su sposobna da izdrže veliki pritisak ako traje kratko, ali produženi pritisak
neznatno iznad kapilarnog započinje procese koji vode ka ulceraciji [7].
Kao najznačajniji uzročnici navode se:
Smanjena pokretljivost kao veoma važan faktor. Neurološki pacijenti, sedirani, ili
dementi bolesnici su nesposobni da sami menjaju položaj tela i sami smanje pritisaka.
Kod ovih bolesnika, paraliza mišića dovodi do smanjenje njihove mase, što ima za
posledicu gubitak zaštitnog sloja između kostiju i kože.
Kontrakture i spasticitet često doprinose razvoju dekubitusa, zbog stalne izloženosti istih
delova tela pritisku.
Gubitak osećaja doprinosi pojavi dekubitusa jer isključuje jedan od najvažnijih
upozoravajućih signala: bol.
Pothranjenost, hipoproteinemija i anemija povećavaju vulnerabilnost kože i produžavaju
vreme zarastanja rana
Bakterijska zagađenja zbog neadekvatne nege kože (između ostalog i zbog
inkontinencije)i pad odbrambenih (imunoloških) mehanizama na indirektan način
doprinosi razvoju i otežanom zarastanju dekubitusa [7].
4

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti