Korozivni   otrovi   (jake   kiseline)   nalaze   se   u   sredstvima   za   čišćenje   kupatila,   u
akumulatorima, kod tehnoloških procesa u industriji i sl. Mnoga sredstva koja se koriste
u domaćinstvu sadrže razblažene kiseline.   Sumporna kiselina je tečnost bez boje i
mirisa   i   ima   jako   kaustično   djelovanje.   Ima   jak   afinitet   prema   vodi,   a   mješanjem
koncentrovane sumporne kiseline sa vodom oslobađa se toplota i do 1000°C. Takva
toplota   može   da   dovede   do   teških   pa   i   smrtonosnih   opekotina   na   koži.   Trovanja
sumpornom   kiselinom   su   najčešća   u   domaćinstvu,   laboratorijama,   fabrikama   boja   i
akumulatora. Smrtna doza je oko 6-8 g i smrt nastupa obično poslije 18-24 sata od
unošenja u organizam.   Azotna kiselina je bistra, bezbojna tečnost, koja ako se izloži
svjetlu i kiseoniku dobija žućkasto-braon boju.

Antiseptici

djeluju tako da spriječavaju rast i razvoj mikroorganizama, tj. oni su

bakteriostatici. Ako se radi o većim koncentracijama tada ih nazivamo

dezinficijensi

Oni ubijaju mikroorganizme i baktericidna su sredstva. Oni sadrže agresivne aktivne
sastojke (hipoklorit, kvarterne amonijeve spojeve, peroksid, aldehide) i često na
pakovanju imaju oznaku nagrizajućeg sredstva (koroziva).

S antisepticima pretjerati mogu i zdravstveni radnici, pa su mogući jaki nadražaji kože.
Sredstva namijenjena profesionalnoj primjeni u zdravstvu ili prehrambenoj industriji ne
smiju se koristiti u domaćinstvu

Antiseptike treba koristiti onako kako je navedeno u

uputama. Problem je i nepropisna primjena dezinfekcionih sredstava. Posljedice gutanja
i vrlo malih količina takvih proizvoda su korozivna oštećenja sluznice ždrijela, jednjaka
i želuca, dugotrajno bolničko liječenje, komplikacije i trajne posljedice, a u najtežim
slučajevima mogući smrtni ishod.

Trovanje   je   danas,   značajan   globalni   javni   zdravstveni   problem.Prema   podacima
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2016. je zabilježeno 106 683 slučajeva smrti
koje su uzrokovane i nastale su kao posljedica nenamjernog trovanja. Gotovo milion
ljudi umire svake godine kao posljedica samoubistva, a opasne otrovne tvari i smjese su
uzroci značajnog broja tih smrtnih slučajeva.  Centar za kontrolu trovanja nalazi se u
Sarajevu. CKO je javnozdravstvena djelatnost čija je osnovna svrha pružanje stručne
pomoći u liječenju trovanja putem 24-satne telefonske informativne službe. Laboratorija
za Toksikološka ispitivanja i higijenu radne sredine vrši detekciju štetnih materija u
zračnom i radnom prostoru (ugljenmonoksid, ugljendioksid, prašina, i sl.) te provodi
periodične preglede i ispitivanja fizičkih štetnosti (buka, vibracije, toplotno zračenje,
osvjetljenje)   i   mikroklime   u   radnim   i   pomoćnim   prostorijama   centra   za   kontrolu
trovanja.