SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET
POSLOVNE INFORMATIKE
STUDIJ
I CIKLUSA
; GODINA STUDIJA:
I GODINA
SMJER:
POSLOVNA INFORMATIKA
METODA BREINSTORMINGA
( OLUJA MOZGOVA )
SEMINRARSKI RAD
Travnik, Decembar, 2013
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET
POSLOVNE INFORMATIKE
STUDIJ
I CIKLUSA
; GODINA STUDIJA:
I GODINA
SMJER:
POSLOVNA INFORMATIKA
METODA BREINSTORMINGA
( OLUJA MOZGOVA )
SEMINRARSKI RAD
IZJAVA: Ja, Armin Sarajčić, student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Travnik,
odgovorno izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane
literature i pomoć profesora odnosno asistenta.
STUDENT: Armin Sarajčić
PREDMET: Uvod u informatiku
PROFESOR: Prof. Dr. Lazo Roljić
ASISTENT: Mr. Sc. Hadžib Salkić
0
1. UVOD
Uvod – tema mog seminarskog rada jeste
metoda „Breinstorming
“ , a to je jedna od
mnogih metoda sistemske analize. U daljem radu cemo obrađivati metodu
Breinstorming, za šta se koristi,primjenu,vrste,itd...
Sistemska analiza je posebna metodologija naučnog rješavanja problema koja svoju
primjenu najčešće nalazi u analizi organizacionih, proizvodnih i ekonomskih sistema.
Slika 1. Breinstorming
Želite li doista kreativno riješiti poslovni problem, pribjegnite metodi nazvanoj
brainstorming
, kod nas prevedenoj kao
oluja mozgova
. Okupite sve članove tima na
sastanku na kojem će nizati što neobičnija i radikalnija rješenja postavljenog problema.
Sve su ideje dobrodošle, pa i one naoko besmislene, a mjesta kritici nema sve do kraja
sastanka.
Brainstorming je idealna metoda za radikalno rješenje problema
. Tek na
2
kraju sastanka ideje se počinju razrađivati, a tako će se svi dobro zabaviti, dok će
količina i kvaliteta rješenja zasigurno sve ugodno iznenaditi. Pristup se temelji na
činjenici da različiti ljudi s različitim iskustvima i znanjem različito pristupaju
određenom problemu. Ako ste voditelj projekta, ova tehnika pomoći će vam da saznate
razmišljanja različitih ljudi i dobijete niz rješenja problema koja predlažu.
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA
U daljem radu, bavit ćemo se analiziranjem i istraživanjem pojma
„Breinstorming
“ odnosno
Oluja Mozgova
, kao jednom od metoda sistemske analize.
Da bi uopće mogli započeti bilo kakvu analizu,odnosno istraživanje ,potrebno
je definisati određene pojmove.
Da bismo definisali pojam Breinstorming, prvo moramo definisati pojam
„sistemske analize“ jer je metoda Breinstorminga jedna od metoda sistemske analize.
Dolazi se do definicije da se analiza općenito može definisati kao misaoni postupak
kojim se sistem rastavlja na elemente a glavni cilj je izučavanje pojedinačnih elemenata
sistema. Sistemska analiza polazi od definicije problema kao sistema. Na osnovu
definicije i analize sistema pronalazi se rješenje koje će poboljšati funkciju sistema u
skladu sa mogućnostima u koje spadaju: oprema, kadrovi, sredstva itd. i u skladu sa
postavljenim ciljevima.
Metoda Breinstorminga
, kao jedna od metoda sistemske analize može se
definisati kao tehnika u kojoj mala grupa stručnjaka izlaže svoje ideje koje dovode do
rješenja zadatog problema. Breinstorming (eng. Brainstorming), odnosno ''Sijevanje
mozgova'' ili ''oluja mozgova'' predstavlja jednu od najpoznatijih metoda grupnih
3
-
Za postojeće probleme, predlaganjem ideja moguće je doći i do potpuno novih
ideja za poboljšavanje određenog sistema,
-
Breinstorming može biti koristan i za oslobađanje kreativnosti i iskustva svih
članova grupe.
2. SISTEMSKA ANALIZA
Dalje se za sistemsku analizu može reći da sistemska analiza nije samo analiza
postojećeg sistema odnosno problema, nego da je ona i projekat rješenja ili projekat
budućeg sistema. Najčešća primjena sistemske analize je istraživanje poslovnih sistema
a posebno kod projektovanja i izrade informacionog sistema bilo kojeg realnog sistema.
Suština metode posmatranja
je da neku pojavu predočimo kao cjelinu koja se
sastoji iz nekoliko djelova. Ukoliko nismo u mogućnosti neku pojavu razjasniti kao
cjelinu potrebno je pokušati razjasniti njene dijelove i na osnovu tako dobijenog
saznanja upoznati zakonitosti pojave kao cjeline. U prirodnim naukama ova metoda je
postigla veliki uspjeh iz razloga što se dijeljenjem tih pojava moglo doći do elemenata
koji su jednostavni i lahko uočljivi. Osobina pojedinih cjelina je da se svojstva cjeline ne
mogu identifikovati kao običan zbir svojstava dijelova. Pojedine cjeline mogu imati
svojstva koja ni jedan od njenih dijelova, koji se posmatra posebno, nema. To je tzv.
sinergetski efekat.
Cjelina koja pokazuje spomenuta svojstva naziva se sistem a svojstva cjeline
nazivaju se sistemska svojstva.
Posebna metodologija naučnog rješavanja problema koja svoju primjenu
najčešće nalazi u analizi organizacionih, proizvodnih i ekonomskih sistema naziva se
sistemska analiza
.
Sinergija
je riječ grčkog porijekla koja izvorno znači ''saradnja'' nekoliko
organa ili mišića u izvođenju nekog pokreta.
5
