Monitori: vrste, karakteristike i tehnologije
Visoka škola za ekonomiju i informatiku
Prijedor
SEMINARSKI RAD
PREDMET: ARHITEKTURA RAČUNARA
TEMA: MONITORI
Prijedor, 2017.
SADRŽAJ:
1. UVOD..........................................................................................1
Student:
Šeila Džamastagić
Mentor:
dr Dragoljub Krneta
2
2. Katodni monitor ili CRT monitor............................................2
2.1.
..............................................................2
3. Monitor s tekućim kristalima -LCD monitor.........................6
3.1.
..................................................................................9

4
2. KATODNI MONITOR ILI CRT MONITOR
U savremenoj industriji koja se tako brzo razvija, donekle iznenađuje činjenica da je
tehnologija koja stoji iza monitora i televizije stara 100 godina. Katodnu cijev, ili CRT
(cathode-ray tube) pronašao je njemački naučnik Ferdinand Braun 1897. godine, ali je
ona upotrebljena u prvim televizorima tek kasnih 1940-ih godina. Mada su katodne
cijevi koje se danas nalaze u savremenim monitorima pretrpjele modifikacije da bi se
poboljšao kvalitet slike, one se još uvijek zasnivaju na istim osnovnim principima.
Slika 1: CRT monitor
2.1. Anatomija katodne cijevi
Katodna cijev je zapečaćena staklena flaša čudnog oblika, bez vazduha u svojoj
unutrašnjosti. Ona počinje sa grlićem i konušno se širi, sve dok ne oblikuje široku
osnovu. Osnova je "ekran" monitora koji je sa unutrašnje strane pokriven matricom
od više hiljada sicušnih fosfornih tačaka. Fosfori su hemikalije koje emituju svetlost
kada su pobuđeni mlazom elektrona: različiti fosfori emituju svijetlost različitih boja.
Svaka tačka se sastoji od tri čestice obojenog fosfora: jedne crvene, jedne zelene i
jedne plave. Ove grupe po tri fosfora čine ono što je poznato kao jedan piksel. U
"grliću flaše" katodne cijevi nalazi se elektronski top koji se sastoji od katode, izvora
toplote i elemenata za fokusiranje. Monitori u boji imaju tri razdvojena elektronska
topa, po jedan za svaku boju fosfora. Kombinacije različitih intenziteta svijetlosti koju
odaju crveni, zeleni i plavi fosfori mogu da stvore iluziju miliona boja. To se zove
aditivno mješanje boja i predstavlja osnovu za sve displeje u boji sa katodnim
cijevima. Slike se stvaraju kada elektroni iz elektronskog topa konvergiraju da bi
udarili u njihove odgovarajuće fosforne čestice (trojke) i koje onda zasvijetle, u većoj
ili manjoj mjeri. Elektronski top zrači elektrone kada je grijač dovoljno topao da
oslobodi negativno naelektrisane elektrone iz katode, koji se zatim usredsređuju u
tanak mlaz pomoću elemenata za fokusiranje. Elektroni se usmjeravaju ka česticama
fosfora pomoću snažne, pozitivno naelektrisane anode, smještene blizu ekrana.
5
Slika 2: Katodna cijev
Fosfori u jednoj grupi su tako blizu jedan drugome da ljudsko oko zapaža njihovu
kombinaciju kao jedan obojeni piksel. Prije nego što elektronski mlaz udari u
fosfornu tačku, on prolazi kroz perforiranu ploču smještenu direktno ispred sloja
fosfora, koja se zove "maska sjenke". Njena namjena je da "maskira" elektronski mlaz,
formirajući manji, više zaokrugljeni vrh koji može čisto da udari u pojedinačni fosfor
i da minimizuje "prelivanje", kod koga mlaz elektrona osvetljava više od jedne tačke.
Mlaz se pomjera po ekranu pomoću magnetskog polja stvorenog u okviru
otklonskog sistema. On polazi od gornjeg lijevog ugla (kada se gleda sprijeda u
monitor) i pali se i gasi kako se kreće po redu, ili "rasteru". Kada udare o prednji dio
ekrana, eneregetski elektroni se sudaraju sa česticama fosfora, u vezi sa
odgovarajućim pikselima slike koja će se stvoriti na ekranu. Ovi sudari pretvaraju
energiju u svjetlost. Kada se završi jedan prolaz, elektronski mlaz se pomjera jedan
raster naniže i proces počinje ponovo. To se ponavlja sve dok se ne iscrta cio ekran,
kada se mlaz ponovo vraća na vrh da bi opet otpočeo sa opisanim procesom.
Najvažniji aspekt monitora je da bi on trebao da ima stabilan prikaz na izabranoj
rezoluciji i paleti boja. Ekran koji treperi ili svjetluca, posebno kad je veći dio slike
bijel, može da prouzrokuje nadraženost ili bol u očima, glavobolju i migrenu. Isto
tako, važno je da su karakteristike performanse monitora pažljivo usaglašene sa
onima od grafičke kartice koja njime upravlja. Ništa ne vrijedi imati grafički
akcelerator izuzetno visoke performanse, sposoban za ultra visoke rezolucije na
veikim brzinama osviježavanja bez treperenja, ako monitor ne može da prihvati taj
signal. [1]
Tri glavne karakteristike monitora su:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti