Multimedijalni sistemi – DVD
Univerzitet u Kragujevcu
Fakultet tehničkih nauka Čačak
Seminarski rad iz predmeta Multimedijalni sistemi
Tema:
DVD, razvoj I tehnologija
Profesor:
Vladimir Mladenović
Student:
Aleksndar Todorović 29/2014
Asistent:
Nebojša Stanković
Sadržaj

DVD uređaji u početku su bili vrlo skupi, koštali su više od iznosa koji bi danas bio veći
od 500 evra, ali u proleće 1999. godine njihova cena je po prvi put pala ispod 300
američkih dolara, tako da su se zajedno s CD diskovima počeli prodavati i u
prodavnicama s mešovitom robom. Tada su činili tek malen deo prodaje u odnosu
na VHS kasete, ali danas je situacija obrnuta i DVD diskovi uverljivo čine većinu
prodaje, u nekim državama čak i više od 90%, tako da polako iskorenjuju u odnosu na
njih glomazne, niskokapacitetne i zastarele VHS kasete. DVD diskove i reproduktore
danas je moguće kupiti u gotovo svim većim prodavnicama, a njihove ciene su počele
padati do ili čak ispod nivoa VHS uređaja i kaseta. U poslednje vrieme postala je
popularna i mogućnost kupovine filmova na DVD disku uz dnevne novine.
2000. japanska kompanija Soni u prodaju je pustila igrački sistem PlayStation 2, koji je
kao medijum koristio kompakt diskove (CD) i DVD-ove, i koji je pored mogućnosti
igranja video-igara nudio i reprodukciju DVD filmova, što se u Japanu pokazalo punim
pogotkom budući da je konzola tada bila znatno jeftinija od većine DVD plejera
dostupnih na tom tržištu. Kao rezultat toga, mnoge prodavnice s elektronskom robom su
prodavale PS2, iako se inače nisu bavile prodajom igračkih konzola. Godinu dana
nakon pojavljivanja, PS2 je dobio odgovor od Majkrosofta, koji je na tržište uveo igračku
konzolu Xbox s mogućnošću prikazivanja DVD-ova uz ugradnju dodatne opreme.
Naslednik DVD je Blu-rej disk kompanije Soni.
1.2 Vrste DVD-a
DVD-ROM
DVD-5
ima jednostran zapis i kapacitet 4,7
DVD-9
ima dvoslojan jednostran zapis i kapacitet 9 gigabajta.
DVD-10
ima obostran zapis i kapacitet 10 gigabajta.
DVD-18
ima dvoslojan obostran zapis i kapacitet 18 gigabajta.
DVD-R
ima kapacitet 4,7 gigabajta, a diskovi služe za jednokratno snimanje.
DVD-RW
ima kapacitet 4,7 gigabajta, a diskovi pružaju i mogućnost
presnimavanja snimljenog materijala.
DVD-RA
zahteva posebnu jedinicu za čitanje diskova sa 4,7 ili 9,4 gigabajta
snimljenog materijala, a takvi diskovi su tipično smešteni u plastičnom kućištu.
Diskovi sa 2,6 gigabajta kapaciteta mogu biti izvađeni iz kućišta i korišćeni u DVD-
ROM jedinici. Najveći kapacitet je 9,4 gigabajta.
DVD+R
ima jednostran jednoslojan zapis i kapacitet 4,7 gigabajta, a diskovi služe za
jednokratno snimanje.
DVD+RW
ima kapacitet 4,7 gigabajta, a diskovi pružaju i mogućnost presnimavanja,
te njihov sadržaj može biti prikazan i na standardnom DVD uređaju.
DVD+R DL
diskovi su izvedeni iz DVD+R, koriste dvoslojni zapis i služe za
jednokratno snimanje do 8,5 gigabajta podataka. DVD+R DL diskovi se koriste za
igre i programe za igračku konzolu Xbox 360.
2. Tehnologija rada
Na prvi pogled, DVD disk se lako može pomešati za CD: i jedan i drugi su plastični
diskovi prečnika 120 mm i debljine 1,2 mm, i oba se oslanjaju na tehnologiju lasera koji
čita podatke skladistene u brazdama duž spiralne trake. Moze se reći da se sličnosti tu i
završavaju, ali je isto tačno da porast kapaciteta DVD-a u poređenju sa CD-om u velikoj
meri postiže smanjenjem tolerancija svoga prethodnika.
Prvo, trake su smeštene blize jedna drugoj, dozvoljavajući stoga više traka po
disku. Sam prostor između traka je smanjen na 0.74 μm (kod CD-a je on 1.6 μm), a i
brazde su manje (minimalna dužina brazde je 0.4 μm, naspram 0.834 kod CD-a).
Smanjeno rastojanje i veličina brazdi same po sebi daju četvorostruko povećanje
kapaciteta DVD-a u odnosu na CD. Smanjene brazdi znači da sad laser treba da generiše
smanjenu tačku, DVD ovo postiže smanjenjem talasne duzine sa 780 nm infracrvene
svetlosti kod CD-a, na 635 nm ili 650 nm crvene svetlosti.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti