SEMINARSKI RAD

  

 Iz predmeta Prehrambeni aditivi i kontaminenti

Tema:

 

Najznačajniji kontaminanti hrane i vode za piće

(pesticidi, fungicidi, herbicidi, halogenovani alkalni alkeni, mikotoksini, 

fenoli, neorganski kontaminanti, veterinarski lijekovi)

2

Sadržaj

1.Uvod……………………...…………………………………………………………………..3

2.Kontaminanti............................................................................................................................4

2.1.Pravilnik o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante u hrani.........7

2.2. Djelovanje kontaminanata na ljudski organizam.................................................................7

3. Vrste kontaminanta u hrani.....................................................................................................8

3.1. Pesticidi..............................................................................................................................10

3.2. Insekticidi...........................................................................................................................11

3.3. Mikotoksini........................................................................................................................ 13

3.4. Ostali kontaminanti u hrani................................................................................................16

3.5.Kontaminanti iz okoliša...................................................................................................... 16

4.Kontaminanti vode.................................................................................................................17

4.1. Fizičko zagađivanje vode...................................................................................................20

4.2.Hemijsko zagađenje............................................................................................................ 20

4.3.Mikrobiološko zagađenje....................................................................................................24

5. Zaključak...............................................................................................................................25

Literatura...................................................................................................................................26

background image

4

2.Kontaminanti

Kontaminant (ili štetna tvar) je biološka, hemijska, radiološka ili fizička tvar štetna za 

zdravlje   ljudi,   koja   nije   namjerno   dodana   hrani,   a   prisutnost   koje   je   u   hrani   posljedica 

postupaka tokom proizvodnje (uključujući postupke izvršene tokom uzgoja usjeva i životinja 

te   primjene   veterinarskih   lijekova),   prerade,   pripreme,   tretiranja,   pakiranja,   transporta   ili 

skladištenja   te   hrane,   ili   posljedica   zagađenja   okoliša.   Rezidua   (zaostala   tvar)   je   ostatak 

bioloških ili hemijskih tvari koje se dopušteno koriste u određenim količinama i u određenim 

razdobljima   primarne   proizvodnje   hrane,   kao   i   ostatak   njihovih   metabolita   te   produkata 

njihove razgradnje. Rezidue   ne podrazumijevaju prehrambene aditive. Dva   su najvažnija 

kriterija, kao mjera za  količinu dozvoljenih  kontaminnata u hrani: karenca i  MRL. Karenca 

je   vrijeme   resorpcije   i   svođenje   rezidua   na   nivo   ispod   MRL,   a     MRL     je     maksimalno 

dozvoljena količina- nivo (Maximum rezidual level),  ili maksimalni nivo ostatka  hemijske 

supstance nakon tretiranja. MRL predstavlja toksikološku granicu. Sve vrijednosti više od 

MRL mogu biti štetne po zdravlje.

              

ADI x prosječna težina osobe (kg)

                                      MRL = -----------------------------------------------------

             Max dnevna konzumacija namirnice (kg)

  

                     Tabela 1.

 

Kriteriji za mjerenje nivoa štetnosti po zdravlje pojedinih komponenti hrane

Skraćnica

Engleski naziv

Značenje

MRL

Maximum residual level

Maksimalni nivoo rezidua

ADI

Acceptable Dayli Intake)

Prihvatljivi dnevni unos

LC  LD

Lethal  concentration   dose

Letalna koncentracija i letalna doza

LOEL

Lowest Observed Effect Level

Najniža  zapažena doza sa   učinkom

NOAEL

Not observed adverse Effect Level Doza bez zapaženog učinka

LOAEL

Lowest Observed adverse Effect 
Level

Najniža  zapažena koncentracija sa 
štetnim  učinkom

LOEC

Lowest observed Effect 
Concentration

Najniža  zapažena koncentracija s 
učinkom

NOAEC

Not observed Adverse Effect 
Concentration

Koncentracija  bez zapaženog učinka

MOS

Margin of Safety

Granice sigurnosti

MDK

Maksimalno dopustiva koncentracija

MDDD

Maksimaln odopusten adnevna doza)

5

Često se miješaju pojmovi zdravstvena neispravnost i zdravstvena opasnost, što se može 

najbolje   pokazati   upravo   na   vrijednosti   mamaksimalno   dopuštenih   koncentracija   (MDK). 

Propisima je jasno određeno šta predstavlja MDK (MRL – za rezidue). Ako je koncentracija 

neke   štetne   tvari   u   određenoj   hrani   viša   od   propisima   utvrđenog   MDK,   takva   hrana   je 

zdravstveno   neispravna   za   konzumiranje.

 

Temelj   za   izračunavanje   MDK   je   krivulja 

doza/učinak, ali se pri tom ne promatra najteži mogući učinak ili smrt, nego drugi prolazni ili 

neprolazni štetni učinci. Najvažniji podatak je najviša doza uz koju se nepojavljuje štetan 

učinak ili NOEL (Not Observed Effect Level). Daljnjim povećanjem doze opazili bi se prvi 

učinci ili najniža  zapažena doza sa  štetnim  učinkom LOEL (Lowest Observed Effect Level). 

Prema tome, polazi se od     NOEL (engl. Not Observed Effect Level)   ili najviša doza bez 

učinka. Još jedan parametar  se uzima u obzir, a to je factor sigurnosti. Tako se dobiva ADI 

(engl. Acceptable Daily Intake) – prihvatljivi dnevni unos. Još jedan parametar – faktora 

sigurnosti.

Dijagram NOEL-a

Najveća doza koja ne uzrokuje štetne učinke pri hroničnoj izloženosti definira se kao NOAEL 

(No   Observable   Adverse   Effect   Level)   vrijednost.   NOAEL   se   određuje   testovima   na 

životinjama. NOAEL vrijednost se koristi kao osnova da bi se napravili standardi za ljudsku 

sigurnost   što   se   tiče   prisutnosti   hemijskih   tvari   u   prehrani.   Ti   standardi   su   TDI 

(TolerablyDaily Intake) i ADI (Acceptable Daily Intake), a oni označavaju dnevni unos neke 

tvari   izražen   po   kg   tjelesne   mase,   koji   neće   izazvati   štetne   učinke.   TDI   se   koristi   za 

kontaminente, a ADI za aditive i ostatke.

background image

7

2.1.Pravilnik   o   maksimalno   dozvoljenim   količinama   za   određene 

kontaminante u hrani

Na osnovu čl. 16. i 72. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) i člana 17. 

Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 

81/06,   76/07,   81/07,   94/07   i   24/08),   Vijeće   ministara   Bosne   i   Hercegovine,   na   prijedlog 

Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i 

Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 76. sjednici održanoj 12. februara 2009. godine, 

donijelo je Pravilnik o maksimalno  dozvoljenim količinaa za određene kontaminante u hrani. 

Pravilnikom   o   maksimalno   dozvoljenim   količinama   za   određene   kontaminante   u   hrani 

propisuju   se   maksimalno   dozvoljene   količine   nitrata,   mikotoksina,   metala,   metaloida,   3- 

monohlorpropandiola   (3-MPCD),   policikličnih   aromatskih   ugljikovodika,   dioksina   i 

polihloriranih   bifenila   (PCB)   sličnih   dioksinima   u   hračni   i   mjere   koje   se   preduzimaju   u 

slučaju prekoračenja njihovih maksimalno dozvoljenih količina.

2.2.   Djelovanje   kontaminanata   na   ljudski   organizam
 

Rezidue i kontaminanti iz hrane su najčešće ili gotovo uvijek ksenobiotici te prolaze 

kroz procese apsorpcije, distribucije, metabolizma i eliminacije u ljudskom organizmu. Izraz 

“ksenobiotik”   se   često   koristi   i   za   polutante,   npr.   dioksine   i   polihlorirane   bifenile   i 

ksenobioticima   se   smatraju   supstance   koje   su   strane   cijelom   biološkom   sistemu,   npr. 

vještačke supstance,  koje  ne postoje u  prirodi.  U  prvoj  fazi metabolizma  toksičnih  tvari, 

reakcije   oksidacije   su   jedne   od   najvažnijih   reakcija   pri   transformaciji   ili   preobražaju 

ksenobiotika.   U   prvoj   fazi   metabolizma   toksičnih   tvari,   supstance   se   prevode   pomoću 

specifičnih   enzima   u   različite   polarne   metabolite,   reakcijama   konjugacije   i   metilacije.   U 

metabolizmu ksenobiotika pojavljuje se povećanje njihove polarnosti (topivosti u vodi), a 

time je olakšano i njihovo izlučivanje iz organizma.

Akutna toksičnost

Akutna toksičnost podrazumijeva štetne efekte koji se događaju unutar određenog, kraćeg 

vremena nakon uzimanja doze toksične tvari. Za akutnu toksičnost, korozivnost i iritaciju, 

obično nije moguće izvesti NOAEL5 ili LOAEL6 na temelju testiranja. Za akutnu toksičnost 

izvodi   se   vrijednost   LD50   (srednja   smrtonosna   doza)   ili   LC50   (srednja   smrtonosna 

Želiš da pročitaš svih 26 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti