mr Žarko Paunović

2

 

UDC 061.2 

 

321.011.5 

 

321.7

NePrOFITNe OrGANIZAcIJe – PrILOG  

POJmOVNOm rAZJAŠNJeNJU

2

Sažetak:

U ���m� ����� ���j�š�j���m� ��jm��� ��j�� �� ��j��šć� �������� ��� 

��������m�� �� ���������j� j����� ������� ��j�� �� �������� ������ ��ž��� 

�� ���fi��. T� ����� ��� ������� ��jm����: ���ć�� �������� ���������� ���������-

c��j��� ������ž��j� ���đ����� ���đ����� �����c��j������. P� ��š�m m��š�j��j���� �� 

������� �� ��š��m ����š������m�� ������������m �� �����m����m ����������m��� 

m������m� �� j� ��� ��j���������������j�� �� ��j����������j�����j�� ��j�m 

neprofit-

ni sektor. 

o� �� ����� ��j�����j��j� ��� ���������������� ������ ��jm����� ���� ���� 

�� ����m��������� ��ć �����m� �� �j���� ������j� �� �� ����đ���� ������ ��������� 

�� ���� ������� ���������������� ��� �������. 

Ključne reči:

 ���ć�� �������� ���������� ���������c��j��� �����fi��� �������-

��c��j��� ������ž��j� ���đ����� ���đ����� �����c��j������

UVOD

U okviru modernog pluralističkog društva postoje dobre osnove za razvoj 

civilnih inicijativa, grupa i pokreta, koji imaju razne nazive (interesne grupe, 

grupe za pritisak, nevladine organizacije, društveni pokreti i slično). Ovaj tip 

organizacija koje nisu državne, već deluju u društvu, naziva se još i organizaci-

jama društva, neprofitnim organizacijama, nevladinim organizacijama, trećim 

sektorom,  udruženjima  građana,  građanskim  inicijativama.  Sve  organizacije 

243  M� Ž���� P��������ć�� ������ž����� ��������� �� U�������������� �� ��������� �� ����������� �������������� 

������. 

E-m����: �����.���������c@���.��.�c.��
244   ��� j� ������ �� �������� �������-������ž�������� ���j���� U������������� �� ��������� �� ������-

���� �������������� �������� 

Politički identitet Srbije u regionalnom i globalnom kontekstu

 (�������c������ 

���j: 179076)�� ��j�� fi�������� M������������� �������� �� ������ ����������� S����j�. T���� ����m�j�� 10. 

������� 2011. �������.

252

�PN 

GoDišNJak ��. 6�� DECEM�a� 2011

i DEo: P���������� ������j��� ����������� ��c��������j��� ������������ ������m 

koje djeluju u društvu možemo podijeliti na 

državne organizacije

 (javni sektor) 

nedržavne organizacije

 (privatni sektor). Nedržavne organizacije, koje pokreću 

građani na osnovu svoje privatne inicijative, nazivamo još i organizacijama ci-

vilnog društva.

Sve nedržavne organizacije se dele na

 profitne 

(komercijalne) i 

neprofitne 

(nekomercijalne). Profitne su one organizacije čije delovanje ima za cilj stvara-

nje profita i uvećavanje postojećeg kapitala (npr. preduzeća u privatnom vlasni-

štvu). Za razliku od njih, neprofitne organizacije su one koje ne stvaraju profit, 

ili, ako ga stvaraju, ne ulažu ga u ponovno uvećanje kapitala, već u različite druge 

dobrotvorne i humane ciljeve (organizacije i udruženja građana). 

Neprofitne or-

ganizacije

 može osnovati, pored samih građana, i vlada, pa ih zato dijelimo na 

vladine

 (javne) i 

nevladine

 (privatne) neprofitne organizacije.

U ovome radu razjašnjavamo pojmove koji se najčešće koriste kao sinoni-

mi za označavanje javnog sektora koji ne pripada sferi države i profita. To su, 

pre svega, pojmovi: treći sektor, nevladine organizacije, udruženja građana, gra-

đanske inicijative. Po našem mišljenju, u skladu sa našim društvenim, političkim 

i ekonomskim okolnostima, mislimo da je kao najsveobuhvatniji i najprihvatlji-

viji da se koristi termin 

neprofitni sektor. 

On u sebi objedinjuje sve karakteristike 

ovih pojmova, ali ih ne asimilira, već svakome od njih ostavlja da na određeni 

način ističu neke posebne karakteristike tog sektora. 

TreĆI SeKTOr

Treći sektor (

third sector

) označava postojanje posebne sfere delovanja gra-

đana  kroz  razne  vrste  neprofitnih,  nevladinih  institucija  i  organizacija. To  je 

sektor koji je nezavisan od države (prvog sektora), iako se bavi temama i pro-

blemima kojima se bavi i država sa druge strane, ali to je i sektor čiji cilj nije 

stvaranje i uvećanje profita (kao što je to cilj profitnom sektoru). Budući da ne 

pripada ni sferi države, a ni sferi ekonomije i profita, nastao je termin treći sek-

tor, koji od prva dva sektora preuzima područja delatnosti i metode rada, ali ne 

i ciljeve i svrhu zbog kojih postoji.

Pojam „treći  sektor“  ušao  je  u  upotrebu  nakon  izveštaja  o  filantropiji  u 

SAD koji je, u periodu od 1973. do 1975. godine, pripremila „Komisija za pri-

vatnu filantropiju i javne potrebe“. Nakon toga se, tokom 1990-ih, pojam trećeg 

sektora povezuje sa radom Lestera M. Salamona i Helmuta K. Anheiera (Sa-

lamon, L. and Anheier, H., 1997), sa Johns Hopkins Univerziteta (Baltimor, 

SAD), koji su treći sektor odredili kao skup institucija koje se mogu definisati 

kao posebna sfera smeštena između tržišta i države. Treći sektor je tako shvaćen 

kao sektor „privatnih organizacija s javnom svrhom“, čije su suštinske vrednosti 

background image

254

�PN 

GoDišNJak ��. 6�� DECEM�a� 2011

i DEo: P���������� ������j��� ����������� ��c��������j��� ������������ ������m 

i promašaje tržišta i državnih javnih službi, te da svojim programima osigura-

vaju pomoć u funkcionisanju slobodnog tržišta (pridonose postizanju socijalne 

stabilnosti).

I Kramer (1990) potvrđuje tezu o prednostima i opravdanosti neprofit-

nih organizacija. Odluke u neprofitnim organizacijama donose se drugačijom 

procedurom i logikom od one koja postoji na tržištu ili državnim organizacija-

ma. Ove organizacije imaju različite izvore prihoda, rukovođene su društvenim 

vrednostima i interesima javnog mnjenja, razvijaju participaciju i odgovornost 

građana za rešavanje opštedruštvenih problema i javnog interesa.

Ova nova (ekonomska) dimenzija sektora na najbolji način je prikazana 

u studiji „Globalno civilno društvo – Dimenzije neprofitnog sektora“, koja je 

urađena na osnovu komparativnih istraživanja (Lester M. Salamon i Helmut K. 

Anherier, 1999). Istraživanje je obuhvatilo neprofitni sektor (NPS) iz 26 zema-

lja u periodu 1990–2000. godine. Autori navode da je 1995. godine u 22 zemlje 

neprofitni sektor potrošio sredstva u iznosu od 1,2 triliona dolara, da je te iste 

godine u NPS bilo zaposleno 19,7 miliona ljudi (učešće stalno zaposlenih kreće 

se od 0,7 u Meksiku do 18,7 u Holandiji). Istraživanje je pokazalo da je broj za-

poslenih u NPS, u odnosu na ukupan porast zaposlenosti u periodu 1990–1995. 

godine, iznosio 24,4% u NPS, dok je u ostalom ekonomskom sektoru on iznosio 

svega 8,1%. Glavni izvori prihoda ovih organizacija su vlastita sredstva, napla-

ta usluga koje daju i obavljanje profitnih delatnosti (51%). Od javnog sektora 

(države) dobijaju 39%, a od donacija i filantropskih davanja (pojedinaca, firmi 

i slično) svega 10%. Učešće države u finansiranju NPS je najprisutnije u ze-

mljama Zapadne Evrope (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Nemačka, Irska, 

Holandija, Španija, Velika Britanija) sa 51% sredstava, dok u zemljama Istočne 

Evrope (Češka Republika, Mađarska, Rumunija i Slovačka) ono iznosi 31%, a u 

Latinskoj Americi svega 15%. 

Ovo istraživanje je pokazalo snažan razvoj neprofitnog sektora i njegovu 

sve veću globalizaciju. Rast i diversifikacija, formalizam etičkih standarda, glo-

balizacija, kao i procesi koji neprofitne organizacije vode ka sve većoj profesio-

nalizaciji, komercijalizaciji i partnerstvu sa vladom i profitnim sektorom, daju za 

pravo da je termin treći sektor sve opravdaniji.

NeVLADINe OrGANIZAcIJe

Nevladine  organizacije

 (nongovernamental organizations)

  su  organizacije 

koje nastaju i deluju mimo vlade (nezavisno od nje). To je pojam koji označava 

da postoje organizacije koje vlada ne osniva i ne kontroliše. Takvih organizacija 

u društvu ima mnogo i pod ovakvu definiciju mogu da se podvedu sve organiza-

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti