Visoka zdravstveno – sanitarna škola strukovnih 

studija “Visan”, Beograd

Predmet: Hemijska analiza i kontrola lekova

                                                    

Oficinalne metode za analizu nečistoća u farmaceutskim preparatima

  

Seminarski rad

 
Mentor:                                                               Student: 

Prof. dr Petrović Bojana 

        

U Beogradu,

decembar, 2016.godina

Seminarski rad

Sadržaj

Od majstorske radionice do moderne fabrike........................................................................2

Stvaranje nove baze

............................................................................................................3

Veterinarski program

..........................................................................................................3

Kozmetika „Zdravlje“

.........................................................................................................4

Najznačajnija etapa razvoja

...............................................................................................5

Fabrike u fabrici

.................................................................................................................5

Kontrola kvaliteta čistoće.........................................................................................................7

Lekovi – (Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima)

.....................................................7

O proizvodnji lekova u „Zdravlju“

.....................................................................................9

Kontrola lekova nekad i sad

............................................................................................. 12

Zaključak................................................................................................................................. 15

Literatura...................................................................................................................................16

2

background image

Seminarski rad

Ingelheim am Rhein. Kasnije i sa firmom U. C. B. (UNION CHIMIQUE BELGE), PFIZER 
iz Sjedinjenih Američkih Država, GEIGY iz Švajcarske.

Ali, za velike ambicije, sem postrojenja, potreban je i stručni kadar. Zato je već 1960. 

godine   otvorena   srednja   Hemijsko   –   tehnološka   škola   „Zdravlje“.   Godinu   dana   kasnije 
Hemijska   škola   za   kvalifikovane   radnike   hemijske   struke.   Obe   škole   imale   su   po   jedno 
odeljenje sa 30 učenika. Stručne predmete predavali su stručnjaci „Zdravlja“ – farmaceuti, 
hemičari, tehnolozi, ekonomisti. Po završetku školovanja si učenici dobijali su zaposlenje u 
„Zdravlju“.   Pet   najboljih   stipendirano   je   na   raznim   fakultetima.   „Zdravlje“   je   obezbedilo 
stipendije i učenicima koji su završili druge srednje škole. Tako su mnogi Leskovčani stekli 
diplome   medicinskog,   farmaceutskog,   veterinarskog,   ekonomskog,   pravnog,   prirodno   – 
matematičkog, tehnološkog, mašinskog, elektrotehničkog fakulteta…

Nauka je, kažu organizovano znanje. Ljudi u „Zdravlju“ dobro su znali da „naučna 

setva sazreće u žetvu“. Tako i dogodilo. Sve što je uloženo u obrazovanje i stvaranje naučne 
podloge za dalji razvoj ubrzo će dati svoje plodove. Uostalom, svaki veliki napredak u nauci 
potiče   od   smelih   poduhvata   onih   koje   je   nemir   za   novim   uspesima   vodio   kroz   nova 
istraživanja, kroz laboratorije i institute.

Stvaranje nove baze 

Tako se pošlo u stvaranje bazne hemije – osnove svake dalje uspešne proizvodnje. Ne 

samo svake, već – nove! Nije, zna se, uvek dobro sve što je novo, ali je dobro sve što ide  
ukorak sa savremenom naukom, za kojom „Zdravlje“ nije htelo da zaostaje. Novo je, dakle, 
sve što je dobro. Nezadovoljstvo postignutim bilo je – prvi korak ka napretku, a on se, tih 
šezdesetih godina, zvao naučno – istraživački rad. To je bio embrion, iz koga su 1966. godine 
izrasla dva nova savremena objekta za baznu proizvodnju, a 1968. institut za istraživanje i 
razvoj. 

Tih   šezdesetih   godina,   naučno   istraživački   rad   odvijao   se   u   okviru   kontrolne 

laboratorije. U tim uslovima postignuta je ekstrakcija lekovitog i aromatičnog bilja i sinteza 
Dextran praha, zamene za krvnu plazmu. Ostvareni su prvi značajni rezultati – sopstveno 
tehnološka rešenja.

U junu 1966. godine izgrađen je za to objekat ekstrakcije lekovitog i aromatičnog 

bilja. Počela je industrijska proizvodnja Ergotamin – tartarata – farmaceutske supstance za 
preparat Endotamin lingvalete i supstance Lanaltosid C, za preparat kardiotonik Cedigalan.

Danas „bazna hemija“ posluje samostalno na osnovu tehnoloških postupaka, koji su 

rezultat saradnje sa Sektorom za primenjena istraživanja i razvoj. Ova saradnja je značajna i 
sa aspekta racionalizacije proizvodnje i stalnog unapređenja proizvodnih procesa, kako bi se 
inovacijama u proizvodnom hodu postigla optimalna iskorišćenost kapaciteta i ekonomičnost 
poslovanja.

Iste 1966. godine završena je i fabrika sinteze Dekstrana, zamenika krvne plazme. I 

danas, „Zdravlje“ je njegov jedini proizvođač u zemlji.

Veterinarski program

Na   bazi   Dekstran   praha   pored   farmaceutskih   rešenja   Hemodexa   i   Reohema, 

istraživački tim „Zdravlja“ razvio je i sopstveni veterinarski program: Fedex, Glucal, Vetadex 

3

Seminarski rad

i druge, što je bio prirodni nastavak postignutih rezultata u sopstvenim tehnologijama za 
humane proizvode. 

Preparat Fedex jedan je od vodećih iz veterinarskog programa „Zdravlja“. Zbog svojih 

odlika brzo je prihvaćen i izvan granica naše zemlje. Među tim preparatima je i Vetadex, 
poznat u mnogim evropskim zemljama u kojima je način njegove intraperitonealne upotrebe 
patentno zaštićen. Pokazalo se da njegova upotreba smanjuje smrtnost mladunčadi domaćih 
životinja na 3,18 %.

Urotovet je još jedan važan veterinarski preparat, koji se koristi ne samo kao lek, već i 

kao aditiv – baktericid. Dodat stočnoj hrani, obezbeđuje bolje zdravlje, veći prirast i, uopšte, 
bolje   iskorišćenje   hrane.   Kao   proizvod   neantibiotskog   porekla,   Urotovet   doprinosi 
istiskivanju antibiotika iz stočne hrane.

Izvoz ovih proizvoda na sva tržišta sveta najbolje svedoči o njihovoj vrednosti.
Istraživački rad je, očigledno, dao značajne rezultate. „Zdravlje“ je, na sreću, imalo 

ljude koji se nisu zaustavljali na onome što su postigli, već su želeli stalno da idu dalje.

„Lukavi ljudi“, govorio je stari Bacon, „preziru nauku, priprosti joj se dive, a mudri se 

njome koriste“.

Svi rezultati koji su do tada postignuti i koji će doći rezultat su kontinuiteta jedne 

politike za koju su nauka i istraživački rad imali stalno upaljeno zeleno svetlo. Tako je godine 
1968.   završena   zgrada   Instituta   za   istraživanje   i   razvoj,   opremljena   najsavremenijom 
opremom za istraživanje.

Na   časovniku   „Zdravlja“   prošle   su   tako   gotovo   dve   decenije   istraživačkog   rada. 

Okupljeni su najrazličitiji profili usko specijalizovanih kadrova, magistara i doktora nauka. 
Stvoreni   su   mnogi   naučni   i   stručni   radovi.   Organizovani   su   mnogi   naučni   skupovi   i 
simpozijumi. Ostvarena je obra saradnja sa mnogim samostalnim institutima i visokoškolskim 
institucijama u zemlji i u svetu.

U zemlji se uspešno razvija saradnja sa Institutom za nuklearne nauke „Boris Kidrič“ 

iz   Vinče,   Institutom   za   dijabetologiju   „Vuk   Vrhovec“   iz   Zagreba,   sa   Institutom 
Farmaceutskog fakulteta iz Beograda i Institutom za nefrologiju iz  Niša.

U svetu je izuzetno značajna saradnja sa moskovskim Institutom za lekovita bilja 

Vilar.

Na osnovu saopštenih rešenja za proizvodnju farmaceutskih sirovina: ergot – alkaloidi, 

glikozidi, digitalisa, Dextran i njegovi derivati, eterična ulja, ekstrat mahovine, Urotovet i 
drugi, razrađeni su i postupci za proizvodnju preko 30 preparata u svim oblicima za humanu i 
veterinarsku   praksu.   Ovi   proizvodi   i   sirovine,   pored   detaljnih   hemijskih   istraživanja, 
podvrgavaju   se   i   farmakološkim   ispitivanjima   u   laboratorijama   za   farmakologiju   i 
eksperimentalnu medicinu sektora za primenjeno istraživanje i razvoj. 

Mnoga rešenja „Zdravlja“ zaštićena su kod patentnih zavoda u zemlji i inostranstvu.

Kozmetika „Zdravlje“

Lekovi su lekovi. „Zdravlje“, zna se, nadmašuje sva dobra ovoga sveta, tako da je 

zdrav   prosjak,   kako   kaže   Šopenhauer,   srećniji   od   bolesna   kralja.   „Zdravlje“   se   zato 
prvenstveno i orijentisalo na proizvodnju lekova. Ali, kao mnoge farmaceutske kuće u svetu i 
„Zdravlje“ je organizovalo proizvodnju kozmetičkih proizvoda.

4

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti