Operativni sistem MS-Dos
Operativni sistem MS-DOS (1. deo)
Pripremio Dragan Markovi
ć
MS-DOS, kao i drugi operativni sistemi, upravlja tokom informacija izme
đ
u razli
č
itih
delova vašeg ra
č
unarskog sistema. Sa MS-DOS-om radite kucaju
ć
i ili izabiraju
ć
i
komande koje usmeravaju sistem da izvrši postavljene zadatke. MS-DOS obuhvata
komande koje možete da koristite za izvršavanje slede
ć
ih zadataka:
•
upravljanje datotekama i direktorijumima,
•
održavanje diskova,
•
konfigurisanje hardvera,
•
optimizacija koriš
ć
enja memorije,
•
ubrzavanje izvršavanja programa i
•
prilago
đ
avanje MS-DOS-a.
Postoje dva na
č
ina na koja možete raditi sa MS-DOS-om - koriste
ć
i MS-DOS Shell
("šel"; jezgro) ili kucaju
ć
i komande u komandnoj liniji.
MS-DOS komandna linija
Komandna linija je linija u kojoj kucate komande (naredbe). Komandni prompt
(odzivnik) pokazuje da ste u komandnoj liniji. Prompt može biti slovo za logi
č
ku
oznaku disk jedinice pra
ć
eno obrnutom kosom crtom (engl. backslash; "beksleš")
(c: ili a:, na primer) i nazivom direktorijuma (na primer, c:dos).
Slovo pokazuje koja je disk jedinica aktivna jedinica. MS-DOS pretražuje aktivnu
disk jedinicu kako bi pronašao informaciju koja je potrebna da bi procesirao
komande koje ste otkucali.
Da biste naveli MS-DOS da izvrši zadatak, vi kucate komandu (na monitoru desno
od komandnog prompta pojavljuju se znaci koje kucate), a zatim pritiskate taster
sa natpisom "Enter".
MS-DOS Shell
Osim komandne linije, za rad sa ve
ć
inom MS-DOS komandi može se koristiti i MS-
DOS Shell. On nudi vizuelni na
č
in rada sa MS-DOS-om i prikazuje disk jedinice,
direktorijume, datoteke i programe koji vam stoje na raspolaganju.
Komande u MS-DOS Shell-u navedene su u tzv. menijima; nazivi ovih menija
smešteni su duž vrha ekrana. U MS-DOS Shell-u komande birate iz menija, uz
pomo
ć
tastature ili miša. Treba napomenuti da se ne mogu sve MS-DOS komande
koristiti iz MS-DOS Shell-a; neke komande morate kucati u komandnoj liniji.
Koriš
ć
enje datoteka i direktorijuma
Informacije koje ra
č
unar koristi smeštene su (memorisane) u datotekama (engl.
files). Instrukcije koje se koriste za izvršavanje programa smeštene su u
programskim datotekama (engl. program files), a informacije koje vi stvarate
koriš
ć
enjem programa smeštaju se u datoteke podataka (engl. data files).
1
Kada radite sa nekim programom MS-DOS procesira informacije smeštene u
programskim datotekama i po potrebi ih prosle
đ
uje sistemu (ra
č
unaru). Kada
završite sa koriš
ć
enjem programa, vaši podaci su smešteni na disku u datotekama
podataka.
Svakoj datoteci dodeljujete ime tako da je možete identifikovati na osnovu
konteksta.
Organizovanje datoteka u direktorijume i poddirektorijume na disku podse
ć
a na
organizovanje dokumenata u fascikle, a zatim njihovo odlaganje u fioke regala.
MS-DOS ima pravila za imenovanje ("krštavanje") datoteka i sadrži nekoliko
komandi koje možete koristiti za baratanje sa datotekama.
Bajt, kilobajt i megabajt
Veli
č
ina datoteke se meri u bajtima. Jedan bajt predstavlja veli
č
inu prostora koji je
potreban za smeštanje (memorisanje) jednog znaka. Kilobajt iznosi 1024 bajta i
nadalje
ć
e se ovde ozna
č
avati skra
ć
enicom KB (u stru
č
noj literaturi uobi
č
ajena je
oznaka K). Megabajt je 1024 KB (oko milion bajtova) i ozna
č
ava se skra
ć
enicom
MB.
Organizovanje datoteka u direktorijume
Disk može da sadrži nekoliko stotina, pa
č
ak i hiljada datoteka, u zavisnosti od
svoje veli
č
ine. Što više datoteka imate, to je teže brinuti o njima. Da bi vam u tome
pomogao, MS-DOS vam stavlja na raspolaganje komande pomo
ć
u kojih grupišete
datoteke u direktorijume. Kao što neka fascikla sadrži grupe povezanih
dokumenata, tako direktorijumi sadrže grupe povezanih fajlova. Svakom
direktorijumu dodeljujete jedinstveno ime po kome možete da ga identifikujete.
Koriš
ć
enje poddirektorijuma
Kada direktorijumi postanu suviše veliki (kada sadrže mnogo datoteka) MS-DOS
vam omogu
ć
ava da kreirate dodatne direktorijume kako bi dalje organizovali svoje
datoteke. Direktorijum unutar drugog direktorijuma naziva se poddirektorijum.
Organizacija direktorijuma, poddirektorijuma i datoteka naziva se stablo
direktorijuma (engl. directory tree). Kada formatirate disk (disketu), MS-DOS kreira
jedan veliki direktorijum, koji se naziva korenski (osnovni) direktorijum (engl. root
directory). Svi drugi direktorijumi koji se kreiraju granaju se iz korenskog
(osnovnog) direktorijuma.
Osnovne napomene o radu u komandnoj liniji
MS-DOS ozna
č
ava da je u modu komandne linije prikazuju
ć
i komandni prompt, na
primer:
c:
Vi kucate komande u komandnoj liniji da biste specifikovali zadatke koje želite da
MS-DOS izvrši. Svaka komanda sadrži skup instrukcija. Na primer, kada koristite
komandu VER instruirate MS-DOS da prikaže informaciju o broju verzije MS-DOS-a.
Komanda može biti re
č
(na primer, TIME) ili skra
ć
enica (na primer, DIR). Da bi se
komanda izvršila (postala važe
ć
a) potrebno je da otkucate komandu i zatim
pritisnete taster sa natpisom "Enter".
2

Kako MS-DOS reaguje na komande?
MS-DOS reaguje na komande na razli
č
ite na
č
ine. MS-DOS može da prikaže poruku
koja ukazuje da je komanda uspešno izvršena ili da vi niste dobro otkucali
komandu.
Kada kucate neke komande MS-DOS vas pita za dodatnu informaciju. Na primer,
ako otkucate komandu TIME, MS-DOS prikazuje slede
ć
i prompt:
Current time is: 9:52:18:34a
Enter new time:
Kao odziv (reakciju) vi upisujete novo trenutno vreme.
Ponekad MS-DOS od vas traži da verifikujete (potvrdite) komandu. Na primer, ako
koristite komandu DEL sa tzv. džoker znacima (zvezdica (*) predstavlja celu re
č
ili
grupu znakova, upitnik (?) predstavlja jedan znak) da obrišete sve datoteke u
c:mp direktorijumu:
del c:mp
MS-DOS prikazuje slede
ć
u poruku:
All files in directory will be deleted!
Are you sure (Y/N)?
Ako ne želite da obrišete sve datoteke, otkucajte "N" (ili "n"), a ako želite,
otkucajte "Y" (ili "y").
Ponekad MS-DOS prikazuje rezultate izvršavanja komande. Na primer, ako koristite
komandu COPY kako biste saopštili MS-DOS-u da kopira neku datoteku, po
izvršenom kopiranju MS-DOS
ć
e prikazati slede
ć
u informaciju:
1 file(s) copied
Ponekad dobijate poruku o grešci koja ukazuje na to da MS-DOS nije prepoznao
komandu koju ste otkucali. Ako ste pogrešno otkucali komandu (pogrešno otkucali
ili izostavili neko slovo), otkucajte je ponovo i pritisnite taster "Enter". Ako
komanda postoji i korektno je otkucana, možda
ć
ete morati da promenite
direktorijum ili da specifikujete direktorijum gde se nalazi programska datoteka.
Prekidanje ili poništavanje komande
Izvršavanje komande (programa) privremeno možete zaustaviti istovremenim
pritiskanjem tastera "Ctrl" i "S" ili pritiskanjem tastera "Pause". Ako pritisnete bilo
koji taster, izuzev "Pause", izvršavanje komande
ć
e se nastaviti. Izvršavanje
komande možete prekidati i nastavljati koliko god puta želite.
Ako želite da definitivno (trajno) prekinete MS-DOS u izvršavanju komande
(programa), pritisnite istovremeno tastere "Ctrl" i "Break" ili "Ctlr" i "C". Vaša
komanda je poništena i pojavljuje se komandni prompt.
Ozna
č
avanje disk drajvova
Teku
ć
a (aktivna) disk jedinica pojavljuje se kao prvo slovo komandnog prompta.
Na ve
ć
ini sistema, ako se na ekranu vidi slovo A ili B, onda jedna od disketnih
jedinica predstavlja teku
ć
u disk jedinicu. Ako se vidi slovo C, aktivan je hard disk.
Neki sistemi imaju i dodatne disk jedinice.
Ako su datoteke ili direktorijumi sa kojima želite da radite na disku u teku
ć
oj disk
jedinici, ne morate specifikovati disk jedinicu. Ako datoteke ili direktorijumi nisu
locirani na teku
ć
oj disk jedinici, morate ili specifikovati disk jedinicu kao deo
komande ili da promenite teku
ć
disk jedinicu.
4
Da biste promenili teku
ć
u disk jedinicu otkucajte slovnu oznaku (logi
č
ku oznaku)
disk jedinice pra
ć
enu dvota
č
kom. Na primer, da promenite teku
ć
i drajv od C na A
otkucajte slede
ć
e:
a:
i pritisnite taster "Enter".
Da biste specifikovali neku drugu disk jedinicu, priklju
č
ite slovnu oznaku te disk
jedinice komandi. Na primer, pretpostavimo da je teku
ć
a disk jedinica C. Da biste
videli listu datoteka na disketi u disk jedinici A, otkucajte A s dvota
č
kom kao
parametar u komandi DIR :
dir a:
Interne i eksterne komande
MS-DOS u
č
itava neke komande u memoriju kada se startuje sistem. Ove interne
komande smeštene su u datoteku COMMAND.COM. Interne komande su, na primer,
DIR, DEL, DATE, TIME itd.
Eksterne komande MS-DOS smešta u datoteke na disku i prenosi ih sa diska u
radnu memoriju kada ih koristite. Eksterne komande su, na primer, MODE i
FORMAT. Eksterne komande su locirane na hard disku u direktorijumu koji je
odre
đ
en prilikom instalacije sistema (obi
č
no direktorijum DOS). Ako ste premestili
ove datoteke u neki drugi direktorijum, njihovu novu lokaciju navedite koriste
ć
i
DOS-ovu komandu PATH (u datoteci AUTOEXEC.BAT).
Pozivanje pomo
ć
i za MS-DOS komande
Trenutna pomo
ć
(engl. Online Help) stoji na raspolaganju za sve MS-DOS
komande. Help opisuje namenu komande koju ste specifikovali i obezbe
đ
uje
pregled njenih parametara i prekida
č
a. Da biste pozvali Help treba da otkucate
naziv komande pra
ć
en prekida
č
em /? ili da otkucate re
č
Help pra
ć
enu nazivom
komande.
Na primer, da biste dobili Help za DEL komandu, otkucajte
del /?
ili
help del
i MS-DOS
ć
e prikazati na ekranu odgovaraju
ć
i sadržaj.
5

uklju
č
uju
ć
i i tri poddirektorijuma i sve njihove datoteke, u direktorijum PROGRAM na
drajvu C:
xcopy a: c:PROGRAM /s
"Backslash" (posle a:) ukazuje DOS-u da treba da po
č
ne od osnovnog direktorijuma.
Kada se doda /s, kopira se svaka datoteka, u svakom poddirektorijumu koji sadrži
datoteke. DOS kopira datoteke iz osnovnog direktorijuma drajva A u C:PROGRAM, iz
A:DRIVERS u C:PROGRAMDRIVERS, iz A:TOOLS u C:PROGRAMTOOLS, iz
A:SHEETS u C:PROGRAMSHEETS. Ako bilo koji od direktorijuma ne postoji na drajvu
C, DOS ga kreira. U ovom primeru, ne kopiraju se prazni poddirektorijumi na drajvu A.
Da biste kopirali prazan direktorijum koristite prekida
č
/e uz prekida
č
/s. Na primer,
pretpostavimo da disketa u drajvu A ima prazan poddirektorijum nazvan MISC, osim tri
ve
ć
pomenuta poddirektorijuma. Otkucajte slede
ć
u komandu da biste kopirali sve
poddirektorijume, uklju
č
uju
ć
i i prazan poddirektorijum:
xcopy a: c:program /s /e
Možete koristiti prekida
č
/s bez prekida
č
a /e, ali prekida
č
/e ne možete koristiti bez
prekida
č
a /s. (Koriš
ć
enjem ova dva prekida
č
a možete reprodukovati kompletnu
strukturu nekog direktorijuma ili drajva).
Kopiranje disketa
Komandom DISKCOPY možete da kopirate sadržaj diskete u izvornom drajvu (original)
na formatizovanu ili neformatizovanu disketu u odredišnom drajvu. Ova komanda je
destruktivna, tj. uništava postoje
ć
i sadržaj na odredišnoj disketi, pošto kopira novu
informaciju preko postoje
ć
e. Ova komanda odre
đ
uje broj strana za kopiranje na osnovu
izvorne diskete i drajva.
Sintaksa komande:
diskcopy [ d1: [ d2: ]] [/1] [/V]
Parametri:
d1 - specifikuje drajv koji sadrži izvornu disketu,
d2 - specifikuje drajv koji sadrži odredišnu disketu.
Prekida
č
i:
/1 - kopira samo prvu stranu diskete;
/V - verifikuje da je informacija prekopirana ispravno. Koriš
ć
enje ovog prekida
č
a
usporava proces kopiranja. (Zagrade [ ] ozna
č
avaju opcionu upotrebu).
Primer:
diskcopy a: b: /V
NAPOMENE:
Pogrešan drajv za DISKCOPY
Komanda DISKCOPY radi samo sa izmenljivim diskovima, tj. disketama. Ovu komandu
2
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti