1

Operativni sistemi

1. UVOD

Operativnom   sistemu   poveravamo 
opsluživanje   aplikacija,   pravilno 
iskorištavanje   resursa   kao   i   sigurnost 
naših podataka. Upravo zato operativni 
sistemi   zaslužuju   da   im   se   posveti 
posebna pažnja.

Izbor operativnog sistema nije ništa lakši 
od izbora računara. Postoje mnogi više ili 
manje   poznati   operativni   sistemi   od 
Unix-a,   Linux-a   do   MacOS-a,   od 
Windows-a do OS/2, od RISC OS-a do 
BeOS-a...

U ovom seminarskom radu detaljnije će 
biti objašnjeno šta je to ustvari operativni 
sistem,   tj.   pojasnićemo   pojam 
operativnog   sistema,   njegovu   istoriju, 
funkcije   i   pomenuti   neki   od 
najpoznatijih.

2. ISTORIJAT I RAZVOJ

Pod   pojmom   operativnog   sistema   u 
klasičnom   smislu   podrazumijeva   se 
softver   potreban   za   izvršavanje 
(aplikativnih) programa i za koordinaciju 
aktivnosti   računarskog   sistema.   Taj 
softver   može   obuhvatati   procedure 
raspodele resursa računarskog sistema, 

kontrole   ulazno-izlaznih   operacija, 
upravljanja   memorijom,   upravljanja 
podacima,   prevođenja   programskih 
jezika itd.

Operativni   sistem   se   često   naziva 
kontrolno-upravljački   softver   i   on 
omogućava rad hardverskih delova (rad 
procesora sa ostalim delovima sistema). 
Pod njegovom kontrolom se nalazi rad 
računarskog   sistema   (hardvera),   a 
programi operativnog sistema su veliki 
programi koji se bitno ne razlikuju od 
drugih   programa,   razlika   je   samo   u 
veličini   programa   i   složenosti   primene 
opštih programskih tehnika. Računar ne 
može   raditi   bez   programa   operativnog 
sistema,   a   naravno,   isti   računar   može 
raditi sa više operativnih sistema.

Prve   verzije   IBM   kompatibilnih 
personalnih računara bile su u stanju da 
na   monitoru   ispisuju   samo   znakove 
(slova,   brojeve   i   nekoliko   specijalnih 
znakova). Problemi koji su pratili sve ovo 
bili su u tome što je čovek morao naučiti 
komande i tekstualno okruženje, a kako 
je   i   računar   mogao     odgovarati   samo 
tekstom,   mogućnosti   rada   sa   slikama, 
grafikama, raznim šemama i sl. bile su 
gotovo   nemoguće.   Razvoj   računarske 
industrije dovodi do toga da na monitoru 
u jednom trenutku imate jednu aktivnost, 
potom podelite ekran na jasno ograničene 
površine, a u svakoj od tih površina imate 
neku   aktivnost.   Najpoznatiji   grafički 
način rada je zasnovan na Windows-u i 
ovde   imamo   pojavu   da   svaki   prozor 
funkcioniše nezavisno.

Razvoj   operativnih   sistema   pratio   je   i 
razvoj   raznih   zlonamrnih   programa 
(virusa, trojanaca, itd)  kojima je jedan od 

Operativni   sistem   je   jedan   od 
najznačajnijih   delova   softvera   koji 
koristi   računar.   Bez   operativnog 
sistema   računar   je   beskorisno   parče 
metala   i   provodnika   koji   može   da 
posluži   jedino   kao   ukras.   Ako   za 
hardver   kažemo   da   je   srce   računara, 
tada bi operativni sistem bio njegova 
duša.

2

Operativni sistemi

glavnih   ciljeva   krađa   podataka   od 
korisnika npr. brojeva kreditnih kartica, 
te   sa   druge   strane   i   razvoj  

On-line 

zajednica  

(Security   Foruma

)     koji 

pomažu   korisnicima   da   zaštite   svoje 
računare   od   pomenutih   zlonamernih 
programa   i   „hakera“     upotrebom 
raznovrsnih   programa   za   zaštitu   npr. 

Anti-Virusa

 ,

 Firewalla

 ... kao i stručnim 

savetima za uspešnu zaštitu.

Takođe,   razvoj   operativnih   sistema   je 
pratio   i   razvoj   hardvera,   tako   da 
razlikujemo četiri generacije operativnih 
sistema.   Prvu   koja   se   javlja   pedesetih 
godina   prošlog   veka   i   obuhvata 
monoprogramski   rad,   drugu   generaciju 
za   koju   se   veže   nastanak   i   primena 
multiprogramskih   i   multiprocesorskih 
operativnih   sistema   i   rada   u   realnom 
vremenu.

Treća   generacija   pripada   periodu   od 
sredine   šezdesetih   do   sredine 
sedamdesetih   i   kod   nje   su   važni 
opštenamenski   operativni   sistemi   sa 
različitim   režimima   rada   i   četvrta 
generacija   operativnih   sistema   koja   je 
najsavremenija i podržava koncept baze 
podataka   i   model   distribuirane   obrade 
podataka.   Uporedo   sa   razvojem 
operativnih  sistema  povećava   se  i  broj 
funkcija   kao   skupova   zadataka   koje 
programi   operativnih   sistema   efikasno 
izvršavaju.

Kako   bi   se   omogućila   efikasnost   svih 
računarskih   resursa,   u   svakom 
operativnom   sistemu   moraju   biti   na 
određen način rešene opšte funkcije , a to 
su:

1

1) upravljanje   zadacima   obrade 

(

Job Managment

)

2) upravljanje   podacima   (

Data 

Managment

)

3) upravljanje   ulazom   i   izlazom 

(

Device Menagment

)

4) upravljanje

 

memorijom 

(

Memory Menagment

)

5) obrada   prekida   (

Interrupt 

Handling

)

6) dodjeljivanje

 

procesora 

(

Processor Scheduling

)

7) zaštita (

Protection

)

8) podržavanje   daljinske   obrade 

(

TP Monitoring

)

9) interpretiranje   i   izvođenje 

kontrolno-upravljačkih   naredbi 
(

J/CL

)...

3. WINDOWS

 

Microsoft'

Windows

Microsoft Windows

  je operativni sistem 

stvoren od strane kompanije Microsoft. 
Trenutno   je   najpopularniji   desktop 
operativni sistem u upotrebi. Instaliran je 
na najvećem broju novih računara. 

1

 Branko Latinović, „Informacione Tehnologije", Panevropski Univerzitet „Apeiron", Banja Luka, 

2007. godine

Postoji   jako   veliki   broj   operativnih 
sistema, a u ovom seminarskom radu 
ćemo se dotaći onih najpoznatijih:

1. WINDOWS
2. LINUX
3. MAC OS

background image

Želiš da pročitaš svih 6 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti