SADRŽAJ
Sadržaj
:
str :
Uvod ............................................................................................................. 2.
Optički mediji ................................................................................................ 3.
CD ……………………………………………………………………………….... 4.
CD – ROM ................................................................................................... 5.
CD Čitač ....................................................................................................... 6.
CD-R ............................................................................................................. 8.
CD –RW ...................................................................................................... 10.
DVD ............................................................................................................. 12.
Vrste DVD diskova ....................................................................................... 16.
DVD - R ........................................................................................................ 16.
DVD-RW ....................................................................................................... 17.
DVD- RAM .................................................................................................... 17.
Blu-Ray disc .................................................................................................. 19.
Zaključak ....................................................................................................... 20.
Literatura ....................................................................................................... 21.
1
UVOD
Optički medij je relativno nova stvar u svijetu i prvo se koristio za pohranjivanje
pokretnih slika u ranim 1960-tim. Optički medij je danas široko rasprostranjeni medij
za pohranu podataka zbog dostupnosti uređaja za zapisivanje i čitanje, kao i po cijeni
pristupačnih praznih medija. Prvi optički mediji za pohranu podataka bili su optički
diskovi. Optički disk je sredstvo za pohranu podataka, pri čemu se koristi neki optički
zapis. Optički diskovi se po svojem obliku i građi razlikuju prema vrsti korištenog
optičkog zapisa. Prvi rašireni optički diskovi bili su laserski diskovi, koji zapravo nisu
nikad dosegli masovnost. U srži su koristili analogni zapis za pohranu slike, dok je
zvuk mogao biti i u digitalnom obliku. Laserski disk je u sredini imao tanak sloj
aluminija prekriven prozirnim plastičnim materijalom. Optički zapis je rađen tako da je
taj tanki aluminijski sloj imao niz malih neravnina na inače glatkoj površini. Zapis se je
čitao fokusiranom zrakom svjetla, tako da je mjerena jakost odbljeska. Tamo gdje je
aluminijska površina bila ravna, odbljesak je bio jak. Tamo gdje je bila udubljena
odnosno izbočena, svjetlo bi se raspršilo pa je odbljesak bio slab. Uslijedio je
kompaktni disk, ili kraće CD, kojeg je razvila tvrtka Philips. CD je u početku bio
zamišljen kao nosač zvuka, i to u digitalnom obliku. I dalje je koristio neravnine na
tankoj metalnoj površini poput laserskog diska, ali sada su se duljine neravnina i
duljine glatkih dijelova između neravnina koristile za pohranu nekoliko bita digitalne
informacije. Nakon primjene za pohranu zvuka, uslijedila je i primjena za općenitiju
pohranu podataka, kao i specifična primjena za pohanu pokretnih slika, VideoCD,
koja je doživjela značajnu popularnost u Japanu. Danas sve veću popularnost grabi
Digital Versatile Disc odnosno DVD. DVD je donio znatno povećanje kapaciteta u
odnosu na CD (od 1,46 GB do 17,08 GB, tipično 4,7 GB), te se nije ograničavao na
posebnu vrstu zapisa.
3
Slika 1.Unutrašnjost CD-Rom-a
Compact Disc- CD
Postoji više različitih vrsta optičkih medija za pohranu podataka.
Među
najpopularnijima su optički diskovi poznati pod engleskim nazivom compact disc ili
skraćeno CD. Optički disk je polikarbonatni disk promjera 120 mm i debljine 1,2 mm.
Staza po kojoj se na disk upisuju podaci ima oblik spirale.
Širina staze je 0,5 mikrometara.
Duljina spiralne staze je vrlo velika.
Kada bi se mogla ispraviti, bila bi duga
5 kilometara. S obzirom na način
zapisa podataka, gustoća podataka
(količina podataka po jedinici dužine
spirale) ne ovisi o mjestu na disku pa
stoga i kapacitet ovisi samo o fizičkoj
duljini staze. Podaci se upisuju
od središta prema obodu diska
kako bi se omogućila reprodukcija podataka s diskova dimenzija manjih od 12 cm.
4
Obično upisuje laserom, dok se za masovnu proizvodnju rabe matični kalupi koji su
izrađeni od metala u koje se ubrizga plastični materijal. CD i DVD imaju glatku
površinu, koju malo jači laser može blago udubiti. Ono što laser udubi je nula, ono što
ne udubi jest jedinica. Kasnije to laser u pogonskom uređaju uoči i time računalo
slaže podatke, to jest očitava podatke spremljene na disku.
S obzirom na mogućnosti zapisa podataka, kompaktni diskovi-CD se dijele na:
CD ROM
CD R
CD RW
CD ROM
CD ROM
(engl. compact disc read-only memory )
je optički disk namijenjen za
pohranu podataka. Podaci se na CD-ROM upisuju kod proizvođača i nije ih moguće
naknadno brisati ili mijenjati, mogu se samo čitati. Na CD-ROM medije se pohranjuju
računalni programi, enciklopedije, baze podataka te ostale vrste podataka. CD-ROM
je ponajprije namijenjen računalu pa ga treba razlikovati od glazbenog CD-a koji se
može reproducirati na kućnim uređajima za reprodukciju glazbe (engl.
CD player
).
CD ROM je građen od 3 sloja :
Polikarbonat
Aluminij
Zaštitni lak
6
Optička glava
se sastoji od izvora laserske svijetlosti (laserska dioda), sustava leća
za fokusiranje i osjetila svjetlosti (fotoćelija).
Laserska zraka se usmjerava na spiralnu stazu s podacima. Zraka prolazi kroz sloj
polikarbonata i reflektira se od aluminijskog sloja, na površini CD-ROM medija
razlikuju se mjesta koja odbijaju svjetlost na jedan od dva različita načina. Odbijena
zraka svjetlosti se usmjerava na osjetilo svjetla. Osjetilo svjetla (fotoćelija) pretvara
odbijenu svjetlost laserske zrake u električnu struju. Na temelju jakosti električne
struje, koja ovisi o količini svjetla koje je došlo do osjetila, elektronički sklopovi
razlučuju ''0'' i ''1'' .
Mehanizam za pogon diska
Ovaj mehanizam brine o okretanju diska, o pomicanju optičke glave, o čitanju, o
fokusiranju laserske zrake te ostalim radnjama nužnim za ispravan rad optičkog
diska.
Pogonska elektronika - ATA standard
Da bi optički pogonski uređaj i računalo uspješno razmjenjivali podatke, potrebno ih je
spojiti posredstvom odgovarajućeg sučelja. Najčešće korišteno sučelje (norma) je
PATA (engl. parallel advanced technology attachment) ili jednostavnije ATA.
Računalo se ATA normom može spojiti sa tvrdim diskom i sa pogonskim uređajima
ostalih trajnih memorijskih medija poput CD-ROM-a, CD-R(RW)-a, DVD-a.
ATA sučelje ugrađuje se na matičnu ploču računala i sastoji se od digitalnog sklopa s
priključcima i spojnog kabela (kabel s tri priključnice). ATA sučelje ugrađuje se na
matičnu ploču računala i sastoji se od digitalnog sklopa s priključcima i spojnog
kabela (kabel s tri priključnice). Matična ploča uglavnom ima dva takva priključka.
Na jedan se priključak mogu spojiti do dva pogonska uređaja. Ako se na isti priključak
spoje dva uređaja, jedan mora biti glavni (engl. master) a drugi sporedni (engl. slave).
Oni dijele istu sabirnicu.
Brzina čitanja podataka
U početku su CD-ROM čitači bili nepouzdani, osjetljivi i spori. Podatke su prenosili
brzinom (brzina čitanja) od 150 KBps. Ta se brzina može usporediti s brzinom CD
