JU OŠ ,, VUK KARADŽIĆ “ BISTRICA

STRUČNI RAD

ORGANIZACIJA I PRIMJENA PRIBLEMSKE NASTAVE U 

TREĆEM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

MENTOR:                                                                 KANDIDAT:

                                                                                                  ILMA ALIČKOVIĆ

BIJEL0 POLJE,  2014 

Stručni rad                                                                                                      Ilma Aličković

SADRŽAJ

UVOD

3

1.POJMOVNO ODREĐENJE PROBLEMSKE NASTAVE

4

1.1.Značaj problemske nastave

7

1.2.Šta je problem

8

1.3.Organizacija nastave putem problema

9

1.4.Problemska situacija

9

1.5.Artikulacija časa

14

1.6.Prednosti i nedostaci u problemskoj nastavi

16

1.7.Problemski model rada u nastavi prirode i društva

17

2.METODOLOŠKI PRISTUP

19

2.1.Problem i predmet istraživanja

19

2.2.Cilj i zadaci istraživanja

19

2.3.Hipoteze istraživanja

20

2.4.Karakter i značaj varijabli

20

2.5.Varijable istraživanja

21

2.6.Metodološki pristup

21

2.7.Populacija i uzorak

21

2.8.Metode, tehnike i instrumenti

22

2.9.Preliminarno istraživanje

22

2.10.Organizacija i tok istraživanja

23

2.11.

 

Statistička obrada podataka

23

3.REZULTATI ISTRAŽIVANJA

24

PRIJEDLOG MJERA

29

ZAKLJUČAK

30

LITERATURA

31

PRILOG

32

2

background image

Stručni rad                                                                                                      Ilma Aličković

1. POJMOVNO ODREĐENJE PROBLEMSKE NASTAVE

          Od   tri   tipa   nastave   -   predavačkog,   objašnjivačkog,   istraživačkog,   opštem,   naročito 

intelektualnom   razvoju   učenika,   ubedljivo   najviše   doprinosi   istraživački.   U   savremenoj 

didaktici se sve više i upornije zahtijeva da nastava ima istraživacki karakter. Ključni zadatak 

škole je da učeniči shvate nastavni sadržaj toliko da znanja mogu samostalno primijeniti u 

potpuno novim okolnostima. Time se najviše razvija njihovo stvaralačko mišljenje što je 

glavni cilj problemske nastave. Različiti autori su različito definisali problemsku nastavu, ali 

se u suštini, svi slažu. Rješavanje problema je stvaralačka aktivnost, i u susretu sa posebnim 

zahtjevima, traži pronalaženje novih rješenja.

Američki psiholog Ganje smatra da su "problemi vrhunski tip učenja u hijararhiji koja se 

kreće od najjednostavnijeg uslovljavanja, preko učenja pojmova i načela do samog rješavanja 

problema", što ukazuje na kontinuirano učenje. To je tip nastave u kome učenici, samostalnim 

istraživanjem i rješavanjem problema, razvijaju stvaralačko mišljenje. Organizacija i nastavni 

postupci se tako biraju da maksimalno podstiču i održavaju misaonu aktivnost učenika i 

doprinose razvoju njihovih mentalnih sposobnosti. Rješavanje problema predstavlja najviši 

oblik učenja. Suštinu nastave putem rješavanja problema čine protivrječnosti između onoga 

što je poznato i onoga što nije poznato, što treba otkriti rješavanjem problema. Problemska 

nastava prožeta je zadacima u kojima dominiraju teškoce, prepreke, problemi i drugo.

To čini ovu nastavu: 

zanimljivom

kreativnom

ona izaziva kod učenika radoznalost i tenziju

omogućava osamostaljivanje učenika da misle

razvija kod njih stvaralačke sposobnosti i dr.

Naše   vrijeme   traži   potpuno   angažovanje   učenika,   puno   aktiviranje   svih   njegovih   snaga   i 

sposobnosti:

samostalno služenje knjigom

korišcenje brojnih izvora znanja

4

Stručni rad                                                                                                      Ilma Aličković

primjenu stečenih znanja u rešavanju problemskih zadataka.

Slika 1. Pojmovno određenje problemske nastave

5

Faze u rješavanju problema

  (po Gelštat teoriji)

Pojmovi problemske nastave

Problem-nešto nepoznato što treba otkriti, 
prepreka, teškoća.

Problemska situacija-velika radoznalost, 
mobilisanje pažnje i interesovanja i visoka 
misaona napetost.

Pojmovi problemske nastave

Problem-nešto nepoznato što treba otkriti, 
prepreka, teškoća.

Problemska situacija-velika radoznalost, 
mobilisanje pažnje i interesovanja i visoka 
misaona napetost.

Faze u rješavanju problema

(po Gelštat teoriji)

Faze u rješavanju problema

(po Gelštat teoriji)

Ilumonacija

(iznenadno rješenje)

Ilumonacija

(iznenadno rješenje)

background image

Stručni rad                                                                                                      Ilma Aličković

Podstiče učenika na stvaralačke aktivnosti

Daje učenicima trajna znanja

Njeguje kritičnost, fleksibilnost i kretaivnost

Osposobljava učenike na korišćenje različitih izvora znanja

1.2. Šta je problem

         U problemskoj nastavu srijeću se dva osnovna pojma: problem i problemska situacija. 

Rješenje problema, koje je postavio nastavnik na nastavnom času, može da bude trenutni ili 

bliži   cilj,   ali   treba   uvijek   imati   na   umu   onaj   dalji   i   trajni   cilj,   a   to   je   razvoj   učenickog 

stvaralačkog mušljenja. Rješavanje problema je sredstvo za postizanje tog trajnog cilja. Pojam 

problem treba razgraničiti od pojma zadatak. Zadatak je mnogo širi i obuhvatniji pojam. 

Problem je zadatak koji ima sledeće odlike

2

:

nešto nepoznato, neku prazninu koju treba otkriti i popuniti

različit broj mogućnosti za rješavanje

veliku kompleksnost

mogućnost   za   rješenje   ne   pomoću   nekog   ustaljenog   obrasca   nego   je   za   rešenje 

potreban stvaralački pristup i iskustvo

rješavanjem   problema   produbljuje   se   znanje,   usvajaju   nove   strukture   saznavanja   i 

razvijaju mentalne sposobnosti.

Kada se nađe pred problemom, učenik prvo treba da sagleda koji uslovi (podaci) nedostaju, a 

to neće biti moguće ako krene "utabanim stazama" ustaljenim naćinom rješavanja. Moraće da 

se osloni na produktivno, stvaralačko mišljenje. Pri rješavanju problema, postoji mogucnost 

da svaki učenik može odabrati poseban način, put i postupak. Pošto se radi o aktivnosti 

mišljenja posredstvom problemskih situacija, kod učenika dolazi do "formiranja saznajnih 

interesa i modelovanja umnih procesa koji su adekvatni stvaralaštvu", što dovodi do veoma 

složenih   misaonih   aktivnosti.   Verthajmer,   osnivac   gelštat   teorije,   kaže   da   je   bitna   odlika 

produktivnog mišljenja sagledavanje problemske situacije kao sastavnog dijela šire cjeline, a 

to znači da treba uvidjeti odnos među elementima, odnos između sredstava i cilja, uzroka i 

posledice, pojedinačnog i opšteg.

2

 

Vilotijević M. i Vilotijević N. ,,Inovacije u nastavi“, Beograd, 2007 god., str.41

7

Želiš da pročitaš svih 33 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti