Organizacioni sistemi
SADRŽAJ:
1.UVOD............................................................................................................................................................................................1
2. SIMBOLI ORGANIZACIONE KULTURE U ORGANIZACIJI...................................................................................... 2
1.UVOD
Organizaciona kultura je termin koji je nastao u Americi, u 19. veku od strane
Edvarda Tejlora.
U najopštem slučaju, organizaciona kultura predstavlja način na koji funkcioniše i
radi neko preduzeće ili organizacija.
Konkretno, jedan od načina za definisanje iste je sledeći:
Organizaciona kultura je sistem pretpostavki, vrednosti i normi ponašanja koje su
članovi jedne organizacije razvili i usvojili kroz zajedničko iskustvo i koji usmeravaju
njihovo mišljenje i ponašanje.
Pojam organizacione kulture tesno je povezan sa ljudskim resursima, koji su deo ali i
stvaraoci iste. Organizaciona kulura je i nastala iz potebe preduzeća i organizacija da
razume ponašanja zaposlenih, pa samim tim obuhvata više različitih nauka poput:
- Menadžmenta,
- Psihologije i socijalne psihologije,
- Antropologije,
- Sociologije.
Ova interdisciplinarnost pokazuje nam koliko temeljno deluje organizaciona kultura.
Sa aspekta menadžmenta, ova oblast posmatra zaposlene kao resurs preduzeća, ali uzima u
obzir i druge potrebe ljudskih resursa: fizičke, psihičke i socijalne.
Organizaciona kultura predstavlja glavnu komponentu delotvornosti organizacije.
Delotvornost organizacije je rezultat i organizacione kulture koja se oblikuje delovanjem
različitih činioca organizacije.
Organizaciona kultura je individuala za svaku organizaciju. Svaka organizacija stvara
svoju organizacionu kulturu koja može da liči na neku drugu ali ne može biti ista.
Janićijević N., „Organizaciono ponašanje“, Data Status, 2008.
Sajfert, Z., Vukonjanski, J.:“Organizaciona kultura”, Zrenjanin,2008.

2.1. BIHEJVIORISTIČKI SIMBOLI ORGANIZACIONE KULTURE
Ponašanje članova organizacije je istovremeno rezultat isimbol organizacionekulture.
Značaj bihejviorističkih simbola je u tome što:
-učvršćuju organizacionu kulturu
- prenose je kroz proces socijalizacije na nove članove organizacije
- služe promenama kulture
2.1.1. Prakse ponašanja ljudi
Prakse ponašanja ljudi u organizaciji su rutinizirane, repetitivne aktivnosti koje dele i
obavljaju pripadnici jedne organizacione kulture.
Obuhvataju društvena ponašanja u situacijama koje se ponavljaju (sastanak
direktorasektora sa šefovima službi, sastanak katedre na fakultetu i slično)
Prakse obuhvataju ponašanja članova organizacije koja:
- se ponavljaju regularno i na isti način;
- izazvana su kulturnim pretpostavkama, vrednostima, normama, stavovima;
- predstavljaju norme ponašanja koje nameće organizaciona kultura.
Značaj prakse organizacione kulture je u tome što se:
- Manifestuju značenja kulture,
- Prenose vrednosti i norme novim članovima – “tiha” socijalizacija,
- Učvršćuju kulturne vrednosti i norme,
- Služe promenama kulture.
2.1.2. Hofstendeova tipologija praksi
http://w3.ekof.bg.ac.rs/nastava/posdiploma/organizaciona_kultura/2014/POJAM%20I%20SADRZAJ.pdf
Gerard Hofstend je holandski socijalni psiholog, koji je poznat po tome što je
istraživao grupe i organizacije. On je postavio tipologiju praksi ponašanja u organizaciji:
- Prakse orijentisane na procese (orijentacija na sredstva) - Rezultatski orijentisane
prakse (orijentacija na ciljeve);
- Prakse orijentisane na zaposlene - Prakse orijentisane na zadatke;
- Parohijalne prakse (ljudi se identifikuju sa organizacijom ili jedinicom) -
Profesionalne prakse (ljudi se identifikuju sa profesijom, poslom);
- Prakse otvorenog sistema - Prakse zatvorenog sistema;
- Prakse labave kontrole - Prakse čvrste kontrole;
- Normativne prakse (organizacija ima zadatak u okruženju) - Pragmatične prakse
(tržišno orijentisane organizacije).
Od mnogo faktora zavisi koje će se prakse primenjivati u organizaciji. Najvažniji
faktor su svakako zaposleni u organizaciji i njihove karakteristike.
2.2. RITUALI I CEREMONIJE
Rituali su stilizovane, programirane aktivnosti i postupci koji imaju za cilj ne samo da
izazovu odredjene efekte, već i da izraze i prenesu određene kulturne vrednosti i
verovanja. Oni izražavaju pretpostavke, vrednosti i norme organizacione kulture, definišu
granice kulture , mogu se koristiti za promene kulture i slično.
Rituali se mogu podeliti u 6 vrsta:
- Rituali prelaza ili inicijacije
: brucošijada, polaganje zakletve, prijem pripravnika,
krštenje, itd.
- Ritual postignuća
: učvršćivanje vrednosti koje su dovele do upeha ali i moći lidera –
proslava uspešneposlovne godine ili projekta
- Ritual degradacije
: diskreditacija pojedinca ili grupe i vrednosti koju on predstavlja
- Ritual redukcije konflikata
– pregovori ili fudbalska utakmica radnika i menadžera,
stražara I zarobljenika u logoru
- Ritual novog početka
: jasno pokazivanje da su promene neophodne – promena
direktora,angažovanje konsultanta, promena frizure posle razvoda
- Ritual integracije
: stvaranje i stimulisanje pozitivnih odnosa u kolektivu – proslava
Nove godine, svadba kod kolege, sahrana kolege, proslava dana firme…
Ceremonije su sliče rutualima ali su uočljivije i ograničene na slavljenje vrednosti. Za
razliku od rituala, ceremonije ostaju duže u sećanju zaposlenih kao nešto posebno i
izuzetno.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti