FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
ZAGREB
OSNOVE PROGRAMSKOG JEZIKA
PHP
- semestralni rad -
Prof.
Mario
Essert
Damir Robeli
35951063
Zagreb, 26. 10. 2002
Osnove programskog jezika PHP________________________________________________________
2. Što je PHP?
PHP je open-source server-side skriptni jezik za dinami
č
ko generiranje HTML
koda, zapravo to je skra
ć
enica od “
Hypertext Preprocesor
“. Drugim rije
č
ima, PHP je
skriptni jezik pomo
ć
u kojeg možete kreirati HTML stranicu na serveru prije nego što
se ona, popunjena dinami
č
kim sadržajem, pošalje klijentu. Ovim na
č
inom generiranja
sadržaja klijent ne može vidjeti kod (skriptu) koji je generirao sadržaj koji gleda, ve
ć
ima pristup
č
istom HTML kodu.
Vrlo jednostavno, PHP je jedan od najpopularnijih i najmo
ć
nijih skriptnih jezika
trenutno na tržištu. Broj siteova koji koriste PHP raste iz dana u dan, a broj tvrtki koje
žele primijeniti PHP na svojim siteovima je još ve
ć
i. PHP je izvrstan jer pomo
ć
u
njega s nevjerojatnom lako
ć
om možete stvoriti opširnu web aplikaciju s velikim
koli
č
inama podataka.
Zamislite samo koliko biste se namu
č
ili u HTML-u kada biste na webu trebali
prezentirati paletu proizvoda neke firme. Uzmimo da doti
č
na firma ima u svom
asortimanu oko 1000 proizvoda. To zna
č
i da biste morali napraviti 1000 stranica (za
svaki proizvod posebnu) i paziti da svaka stranica izgleda isto (da su tablice
poravnane, da su naslovi iste veli
č
ine i boje…). Ovo bi bio vrlo mukotrpan i stresan
posao. Ako biste željeli omogu
ć
iti svojim posjetiteljima vrlo jednostavno
pretraživanje asortimana proizvoda, ovaj zadatak bi postao prakti
č
ki neizvediv! Isti
ovakav site možete napraviti u duplo kra
ć
em roku sa trostruko ve
ć
om
funkcionalnoš
ć
u, s potpuno besplatnim alatom u vašem omiljenom tekstualnom
editoru.
Open-source u gornjoj definiciji zna
č
i da svatko tko želi može skinuti izvorne
PHP kodove pisane u C-u i, ukoliko ih razumije, može ih mijenjati po svojoj volji te
dodavati nove funkcije PHP-u. Štoviše, svi su pozvani da sudjeluju u razvoju novih
verzija PHP-a. Izvorne kodove i instalacijske datoteke možete skinuti sa službenog
PHP sitea.
Ono što PHP stavlja još više ispred ostalih web skriptnih tehnologija je njegova
podrška za baratanje širokom paletom baza podataka. Podržava sve popularnije baze
podataka kao što su MySQL, PostgreSQL, dBase, Oracle, ODBC…
_______________________________________________________________________________
FSB - Zagreb
4
Osnove programskog jezika PHP________________________________________________________
3. Sintaksa PHP-a
Ve
ć
smo u uvodu mogli vidjeti neke bitne stvari, npr. da se sav PHP kod nalazi
izme
đ
u
<?
i
?>
kva
č
ica. Mali dodatak ovom pravilu bilo bi korištenje
<?php … ?>
kva
č
ica radi razlikovanja izme
đ
u PHP i XML koda (XML koristi iste ove kva
č
ice).
Druga stvar koja je o
č
ita iz prijašnjih primjera je da varijable prije svog imena imaju
znak $. To je ujedno i prva tema koje
ć
emo se dotaknuti.
3.1 Varijable
Ve
ć
smo spomenuli, varijable prije svog imena obavezno moraju sadržavati
znak $. Tako PHP govori prevoditelju da se radi o varijabli, a ne o tekstu. Ukoliko
izostavite znak $, aplikacija
ć
e javiti grešku (u najboljem slu
č
aju) ili
ć
e prije
ć
i preko
nje (u najgorem slu
č
aju) i umjesto sadržaja varijable ispisati samo njeno ime.
Još jedna vrlo bitna stvar kod varijabli u PHP-u je da su
imena varijabli case-
sensitive
. To zna
č
i da program razlikuje velika i mala slova, evo jednog malog
primjera za ilustraciju:
"$mojeime"
nije isto što i
"$MojeIme"
Isto tako, u imenima varijabli ne smijete koristiti razmake niti bilo kakve
znakove osim [ i ] (koji se koriste u nizovima i kod nekih metoda rada sa stringovima)
te znaka '_'. Svi ostali znakovi su zabranjeni u imenima varijabli. Isto tako, ime
varijable ne smije po
č
eti s brojem, ali ga može sadržavati na bilo kojoj drugoj poziciji
u imenu. Kod
imenovanje varijabli
preporuka je držati se sljede
ć
eg nepisanog
pravila. Na prvom mjestu imena se nalazi opis tipa varijable od tri znaka. Nakon njega
odvojeno sa '_' slijedi ime varijable koje bi trebalo pobliže opisati ime sadržaj same
varijable. Ime se obi
č
no sastoji od jedne ili dvije rije
č
i koje pobliže opisuju sadržaj
varijable. Rije
č
i možete odvajati sa znakom '_' ili svako po
č
etno slovo rije
č
i možete
napisati velikim slovom.
Pridržavanjem ovih pravila
č
inite uslugu sebi jednako koliko i ostalima koji
ć
e
jednog dana pokušati pro
č
itati i razumjeti vaše kodove.
Pokušajte si zamisliti ovaj primjer : Otvorite vašu aplikaciju na kojoj ste radili
prije godinu dana. Pred vama se sada nalazi hrpa slova i znakova, ako niste vodili
ra
č
una o ozna
č
avanju i izboru imena varijabli (npr. $prva, $druga, $post, $mail, $ime)
koja vam više nemaju nekakvo zna
č
enje. Sada morate cijelu aplikaciju ponovo
proraditi da bi mogli napraviti tek malu promjenu. Vrlo jednostavnom upotrebom
standarda pri imenovanju varijabli i
č
estim komentiranjem koda ovih problema ne bi
bilo. Zamislite samo da je netko drugi otvorio takve kodove. Trebalo bi mu par dana
da shvati što koji red izvršava i što se nalazi u kojoj varijabli u odre
đ
enom trenutku.
Stoga, pomognite sebi i drugima i pišite kodove sa komentarima i standardiziranim
imenima varijabli. Vrijedno je truda.
Prebacivanje tipova varijabli
Sadržaj bilo koje varijable podložan je izmjeni svog tipa. Zna
č
i da nekakav broj
može vrlo lako postati string i obratno. Tipove možete mijenjati implicitno i
eksplicitno (u slijede
ć
im primjerima ne
ć
emo se pridržavati gore navedenih pravila
imenovanja varijabli).
_______________________________________________________________________________
FSB - Zagreb
5
Osnove programskog jezika PHP________________________________________________________
3.3 Tipovi podataka
U PHP-u ne postoje fiksni tipovi podataka varijabli. Naime, ne morate definirati
tip varijable prije njenog korištenja - varijablu možete deklarirati bilo kada unutar
skripte i pridruživati joj razli
č
ite tipove podataka tokom izvo
đ
enja skripte. Isto tako
možete mijenjati tip podataka neke varijable jednog te istog sadržaja, ali o tome par
redaka kasnije.
Tipovi podataka koje podržava PHP su:
•
Cijeli brojevi (integer)
•
Realni brojevi (floating-point numbers)
•
Tekstualni podaci (String)
•
Nizovi
•
Objekti
U sljede
ć
im primjerima koristit
ć
u neke funkcije koje
ć
e vam možda biti
nepoznate i ne
ć
e vam odmah biti jasno
č
emu one služe. Zanemarite ih i pokušajte
shvatiti primjere što bolje možete. Sve funkcije
ć
e biti detaljnije objašnjene malo
kasnije kad
ć
emo pri
č
ati o kontrolnim strukturama i sli
č
nim stvarima.
Cijeli brojevi
U ovaj tip varijable možemo pohraniti pozitivne i negativne brojeve u rasponu
od -2147483648 do 2147483647 tj. 32 bita podataka. Možemo ih zapisati u
decimalnom, oktalnom ili heksadecimalnom zapisu. Par primjera:
Primjer:
$int_var=123; //pozitivan decimalni broj
$int_var=-123; //negativni decimalni broj
$int_var=0123; //oktalni broj
$int_var=0#123; //heksadecimalni broj
-probajte ispisati varijable dodavši naredbu
"echo"
Realni brojevi
Postoje dva na
č
ina spremanja realnih brojeva:
Primjer:
$dbl_var=0.123;
// ili
$dbl_var=1.123e8;
Budite pažljivi kada koristite realne brojeve. Naime, njihova to
č
nost nije
garantirana (zbog pretvaranja ovog broja u njegov binarni ekvivalent - recimo
0.33333 nikada ne
ć
e biti to
č
no preba
č
en u binarni ekvivalent). Stoga, nemojte ih
uspore
đ
ivati za jednakost i vjerovati im do posljednje decimale.
_______________________________________________________________________________
FSB - Zagreb
7
