Sveučilište u Zagrebu
Šumarski fakultet
Zavod za iskorištavanje šuma
Krpan, A. P. B.
Zečić, Ţ.
Poršinsky, T.
Šušnjar, M.
Osnove sječe i izradbe
s normama za oblo drvo
(Skripta)
Zagreb, srpanj 1998.
Sadrţaj
Stranica
Uvod
Program terenske nastave
1. Terenski rad i mjerenja
1.1
Procjena stabala po metodi Danhelovskog
1.2
Sječa (obaranje, rušenje) stabala
1.2.1
Traţenje stabla
1.2.2
OdreĎivanje smjera pada stabla
1.2.3
UreĎivanje okoliša
1.2.4
Oblikovanje ţilišta
1.2.5
Zasjek
1.2.6
Potpiljivanje
1.2.7
Prelomnica
1.2.8
Veličine sastavnica obaranja
1.2.9
Zaustave
1.3
Izradba šumskih sortimenata
1.3.1
Kresanje grana
1.3.2
Prikrajanje
1.3.3
Trupljenje
1.3.4
Koranje
1.3.5
Prostorno drvo
1.3.6
Naputak za rad
1.3.6.1 Mjerenje visine stabla
1.3.6.2 Kresanje grana
1.3.6.3 Sekcioniranje stabala
1.3.6.4 Prikrajanje i trupljenje
1.3.6.5 Mjerenje čistog vremena trupljenja
1.3.6.6 Mjerenje dimenzija panja
1.3.6.7 Mjerenje prosječne širine goda
1.3.6.8. Obrada podataka
1.4
Preuzimanje, klasiranje i obiljeţavanje izraĎenih proizvoda
obloga drva
1.4.1 Naputak za rad
1.5 Iskorištenje pri sječi i izradbi
1.6
Izvod iz hrvatskih normi (HRN) za oblo drvo
1.6.1
Dijelovi stabla, graĎa i značajke drva (nazivlje i definicije)
1.6.1.1
Dijelovi drveta
1.6.1.2
GraĎa drva
1
3
4
4
8
9
9
10
10
11
12
13
14
14
14
15
16
17
18
18
19
19
19
19
20
20
21
21
21
22
22
23
24
25
25
25
25
27
1
UVOD
Zadatak je terenske nastave iz Iskorištavanja i Eksploatacije šuma upoznati
studente dodiplomske nastave Šumarskoga i Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog
fakulteta u Zagrebu sa sječom i izradom bjelogoričnih i crnogoričnih vrsta drveća
naših gospodarskih jednodobnih i prebornih šuma. Uzaludna bi bila naša nastojanja za
školovanjem kvalitetnih inţenjera kada bismo studente upoznavali samo s praktičnim
znanjima o tehnici obaranja stabala ili izradi šumskih sortimenata. Zato je ova terenska
nastava osmišljena na način koji studentima omogućuje dublje upoznavanje materije i
susret s teorijskim i znanstvenim podlogama i mjernim metodama u njihovu
sučeljavanju s praktičnim radom. To će studentima omogućiti razumjevanje suštine
značajki vrsta drva i vrsta šumskih proizvoda s motrišta eksploatacije šuma, kao i
suštine metoda rada i primjenjene tehnike.
Sječa stabala odvija se u šumi, koju promatrajmo kao sloţeni ţivi organizam i
uz spoznaju kako je sječa stabala u gospodarskim šumama najvaţniji gospodarski čin.
Bez sječe šumom se ne gospodari.
Program ove terenske nastave studentima omogućuje povezivanje znanja
mnogih stručnih disciplina, koje su slušane tijekom studija i čije objedinjavanje kroz
saţimanje teorije i prakse oblikuje ţeljeni profil budućeg inţenjera.
Prema nastavnom programu terenska nastava se izvodi u trajanju od četiri dana
za predmet Iskorišćivanje šuma i tri dana za Eksploataciju šuma. Studenti rade u
skupini (grupi) primjerene veličine. Svaka grupa obraĎuje odreĎeni broj stabala prema
programu terenske nastave.
Uvodna poruka studentima
Stacionarna se terenska nastava sa studentima šumarstva na nastavno pokusnim
objektima u Lipovljanima i Zalesini odrţava od 1951. Studenti drvne tehnologije
počinju s terenskom nastavom nešto kasnije. Sukladno vremenu i načinu rada u to
doba studenti su s nastavnicima na terenskoj nastavi iz Iskorišćivanja šuma boravili od
2
osam do deset dana. Studenti su obarali stabla i izraĎivali ih ručnim alatom (dvoručne
pile amerikanke, sjekire, drveni klinovi, okretači i td.), a sve radove izvodili su sami
pod nadzorom nastavnika. Obračun procjene stabala i drugih mjernih podataka,
izradba manuala, unošenje u manuale i crtanje bilo je ručno uz korištenje tablica iz
Šumarskog priručnika. Moćno ali rijetko pomagalo za računanje bio je šiber.
Studentski standard, uostalom kao i nastavnički, u to doba početaka funkcioniranja
Objekata bio je za sadašnja gledišta neprihvatljiv ali pun romantike. U Lipovljanima se
počelo u drvenoj baraci u sredini koje je gorjela peć bubnjara, načinjena od limene
bačve. Do Opeka se sa ţeljezničke stanice Lipovljani pješačilo šumskom prugom
sedam kilometara. U povoljnim prilikama stizalo se "Saloonom", natkritim vagonetom
kojega je po tračnicama vukao konj ili bi se za dva-tri čovjeka našla derezina-
kvadricikl. U Zalesini su studenti noćivali u preureĎenoj šumarijskoj konjušnici.
U proteklom vremenu Šumarski fakultet u Zagrebu podigao je u Lipovljanima
i Zalesini, slično kao i na drugim objektima, centre za obrazovanje i istraţivanja na
svjetskoj razini te ih stavio u vrijeme terenske nastave vama na raspolaganje.
Danas ţivimo brţe. Uz kompjutore i druga pomagala prošireni program
terenske nastave izvodimo za tri do četiri dana. Studentski standard na objektima je na
civilizacijskoj razini današnjeg trenutka.
Koja je vaša zadaća?
Kada doĎete na objekte otvorite svoj um i svoje srce šumi. Uskoro ćete shvatiti
kako se bolja prilika za ovladavanje znanjima o šumi i šumarstvu teško moţe pruţiti.
Ako se potrudite, moţda će pokoji od vas već tada oćutiti tajanstvenost, ţivotnu snagu,
vaţnost šume za čovječanstvo i iskonsku povezanost o čemu je tako jednostavno, a
tako lijepo zborio i slovio naš prethodnik sa šumarskih staza, šumar i pisac Josip
Kozarac. Zakoračajte ozbiljno i vi na te staze, zavolite svoj poziv i šumu još više nego
je volite dok čitate ove retke, a šuma će vam svojom tihom, nenametljivom vjernošću
stostruko uzvratiti.
4
1. Terenski rad i mjerenja
Prema nastavnom programu terenska nastava izvodi se u trajanju od 4 dana, za
Iskorišćivanje šuma, odnosno 3 dana za Eksploataciju šuma. Studenti rade u skupini
(grupi) primjerene veličine. Svaka grupa dobiva odreĎeni broj stabala koja obraĎuje
prema metodici.
1.1 Procjena stabala po metodi Danhelovskog
Prilikom procjene stojećeg stabla po metodi Danhelovskog utvrĎuje se drvni
obujam svakog stabla i kakvoćna struktura drva pogodnog za tehničku uporabu
(tehničko oblo drvo). Prostorno drvo se ne procjenjuje.
Pri procjeni odreĎeni parametri stabla se mjere, a ostali procjenjuju. Prsni
promjer stabla (d
1,30
) mjeri se u dva meĎusobno okomita poloţaja. Svako očitanje kao i
aritmetička sredina zaokruţuje se na puni centimetar na niţe. Visina stabla mjeri se
visinomjerom s preciznošću na jedan metar. Na temelju prsnog promjera i visine stabla
očitava se drvni obujam stabla iz dvoulaznih drvnogromadnih tablica za odgovarajuću
vrstu drva ili se obujam krupnog drva izračunava pomoću Schumacher - Hallov-e
jednadţbe.
Schumacher - Hallov-a jednadţba
V
b d
h
f
b
b
0
1
2
m
3
Parametri jednadţbe
b
0
, b
1,
b
2
f
- koeficijenti Shummacher - Hall-ove jednadţbe
- Mayerov korekcijski faktor
Kakvoćna se procjena izvodi na način da se stablo (deblo) paţljivo osmotri sa
svih strana, te temeljem vidljivih grešaka ili osobitosti izaberu segmenti debla jednake
kakvoće. Svakom se tako odabranom segmentu procjenjuje (mjeri) duljina te
procjenjuje, mjeri ili odreĎuje promjer bez kore u sredini. Letva 5,0 + 0,3 m se koristi
za mjerenje duljine prvih, najvrijednijih sortimenata u deblu, te za lakšu procjenu
