4
Da bi se informacije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti potrebno je znanje, odnosno
poznavanje različitih zakonitosti, pravila i postupaka koji omogućuju racionalno korištenje
informacija za rješavanje zadataka. Znanje nam omogućuje da donosimo kvalitetne odluke na svim
nivoima, od strategijskih do operativnih (npr. gdje ćemo smjestiti novi pogon ili kako ćemo
upravljati zalihama). Za donošenje odluka nisu dovoljne samo informacije, već je potrebno
poznavati i metode koje omogućuju nalaženje racionalnih rješenja (npr. metoda za traženje
optimalnog rješenja, simulacija poslovnih procesa ili ekspertni sistemi). Za kvalitetno i brzo
prikupljanje i pohranjivanje informacija nužna je informaciona tehnologija (Čerić, 2004).
1.2. Digitalizacija, pohranjivanje, prijenos i obrada podataka
Savremeni računari rade s podacima u digitalnom obliku, jer ih u tom obliku možemo
učinkovito pohranjivati, pretraživati, koristiti i slati na velike udaljenosti posredstvom računarskih
mreža. Bilo koji oblik podataka – tekst, sliku, zvuk ili animaciju – možemo digitalizirati unošenjem
s tastature (tipkovnice), skeniranjem, digitaliziranjem zvuka ili snimanjem digitalnim kamerama.
Slika 2.
Digitalizacija
Mreže računara omogućuju gotovo trenutačni prijenos podataka na velike udaljenosti, što znatno
povećava učinkovitost rada. Računarske mreže poslovnih organizacija uključuju se na globalnu
mrežu, Internet, omogućujući zaposlenima pristup golemom broju izvora informacija i bržu
komunikaciju. Mogućnost globalnog objavljivanja multimedijskih podataka dovela je do
elektroničkog marketinga i drugih oblika elektroničkog poslovanja. Proizvodi i usluge mogu se
naručivati i plaćati preko Interneta, a oni proizvodi koji se mogu pretvoriti u digitalni oblik – kao što
su informacije, softver, muzika ili video – mogu se jeftino i brzo prenositi posredstvom
Interneta. Zaostajanje u primjeni računarskih i telekomunikacijskih sredstava i metoda u poslovanju
znači rizik zaostajanja za konkurencijom ( Čerić, 2004).
5
2. Informaciona tehnologija
Informaciona tehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, računara, telekomunikacija i
softvera, koja omogućuje unos, obradu i distribuciju informacija (Čerić, 2004). Informaciona
tehnologija jedna je od ključnih generičkih tehnologija jer prodire u sve sfere gospodarstva,
znanosti, društvenog i privatnog života i u njih unosi radikalne promjene (Budin,1993).Računarska
nauka bavi se proučavanjem prikaza i strukturiranja informacija, algoritamskim procesima za
obradu informacija, računarskim elementima-sklopovljem (hardverom) i programskom
opremom(softverom). Računarstvo je širi pojam kojim se označava računarska znanost i tehnika te
način njihove primjene. Informatika je naziv koji se koristi kao sinonim za računarstvo (Čerić,
2004).
2.1. Trendovi informacione tehnologije
Informaciona tehnologija je svojim burnim razvojem posljednjih nekoliko desetljeća dala pečat
postindustrijskom društvu i ostvarila bitan utjecaj na sva područja rada. Prikazat ćemo neke od
najvažnijih
trendova
razvoja
računara,
računarskih
mreža,
softvera
i
podataka.
2.2. Računari
Trend bitnog smanjenja veličine računara započeo je već ´70-ih godina 20 stoljeća da bi ´80-ih
godina došlo do odlučujućeg napretka razvojem mikroračunara, a potom i osobnih računala.
Prirodnije unošenje podataka i upravljanje radom računara pomoću rukopisa i glasa dobilo je
početkom 21. stoljeća. Snažan poticaj razvojem tabletnih PC računara. Stvaranje tzv. digitalne tinte
bilo je presudno za omogućavanje korištenja ekrana računala kao plohe po kojoj pišemo ili crtamo.
Računar je programibilna naprava namijenjena obradi podataka u najširem smislu, od izvoĎenja
računskih operacija, razvoja i izvoĎenja poslovnih metoda, crtanja slika, do igranja igara. Niz
instrukcija koje računar izvodi čine računarski program (Čerić, 2004).
