Odlomak

UVOD

Znanje, fundamentalna i primijenjena nauka su uvijek mijenjali svijet nabolje. Oni su rešavali većinu razvojnih problema. Poslednjih 15-ak godina naglo je porastao značaj mnogih pitanja vezanih za znanje i upravljanje njime, kako u biznisu, tako i u akademskim i istraživačkim krugovima. Uspjeh i stabilnost savremenih firmi dominantno zavisi od neprekidnosti inovacija.
Ona nameće skraćenje životnog ciklusa roba i usluga. Ekonomski rast i razvoj zavise od kontinuiteta tehnoloških revolucija, koje mijenjaju strukturne karakteristike društveno-ekonomskih odnosa. U svim navedenim oblastima znanje je obavezujuća komponenta,zbog čega nam se, pored ostalog, nametnula ideja o njegovoj praktičnoj paradigmatičnosti
u ekonomiji znanja. Postoje socijalni, ekonomski i tehnološki korijeni ekonomije znanja.Paradigmatičnost znanja je uvijek bila, a posebno je danas nesporna, i to iz više razloga.
Prvenstveno zbog njegovog dominantnog značaja za budućnost čovječanstva i održivi razvoj. Pored toga, dodatni razlog je nekoliko teorijskih koncepcija u kojima se pojavljuje znanje, i to: a) koncepcija znanja kao jedinog neograničenog resursa i ključnog faktora održivog razvoja, b) koncepcija znanja kao proizvoda, jer je proizvodnja znanja najznačajniji
faktor savremene ekonomije, c) koncepcija kodifikovanog znanja, koje postaje najvažnija komponenta ekonomskih odnosa, d) koncepcija ekonomije znanja i društva znanja kao najvažnijih posledica razvoja informacionog društva i e) koncepcija tzv. „nove ekonomije“ kao diskutabilne teorijsko-metodološke konstrukcije, koja je zaživjela u žargonu i djelima
mnogih autora.
Za razliku od nesporne paradigmatičnosti znanja, potrebno je argumentovano razmotriti postoji li i paradigmatičnost „ekonomije znanja“, kojoj neki autori spore terminološku i fenomenološku konzistentnost. Zato je cilj ovog istraživanja da se, pored ostalog, pokuša objasniti postojanje praktičnog (a ne teorijskog!) karaktera savremene paradigmatičnosti
ekonomije znanja. Ekonomska i društvena stvarnost se poslednjih decenija mijenjaju i usložnjavaju izuzetno brzo. Promjene sustižu jedna drugu. Uspostavljaju se i razvijaju nove veze među pojedincima, firmama, organizacijama i državama. Složenost, neizvjesnost i promjenjivost okruženja su jedine stalne komponente u životu organizacije. U takvim uslovima, održivost bilo kojeg poslovnog sistema prioritetno zahtijeva znanje, njegovu primjenu i stalno usavršavanje. To je takođe razlog za bezuslovno prihvatanje ideje o paradigmatičnosti znanja. Razmišljanja o stvarnom funkcionisanju privrede postindustrijskog tipa (tzv. „nove ekonomije“,  koju neki uslovno poistovjećuju sa „ekonomijom znanja“) i „društva znanja“ nameću dva značajna pitanja: prvo, znači li ekonomija znanja u teorijskom smislu novu paradigmuili ne i drugo, koji su to ključni uslovi (institucionalni ili neki drugi) koji određuju značaj i ulogu znanja u društvu? U odgovoru na prvo pitanje, smatramo da ekonomija znanja stvara novu paradigmu, ali isključivo u strategijskom menadžmentu  i velikom dijelu privredne prakse, u smislu potrebe paradigmatske promjene načina razmišljanja ekonomskih subjekata i njihovog ekonomsk  g ponašanja.  Odgovor na drugo pitanje je rezultat naših dugogodišnjih
istraživanja respektivne neoinstitucionalne ekonomije i primjene njenih pozitivnih ideja i rezultata u praksi razvijenih država i privreda. Bez obzira na sve ostale potrebne uslove, nesumnjivo je da je karakter institucionalnih uslova ključni za određivanje značaja i uloge znanja u nekom društvu i privredi.  Pri tome smatramo da za objektivno istraživanje  institucionalnih uslova nijesu ni približno dovoljni indikatori koje nudi Globalni ekonomski forum u tački 1 pod nazivom institucije kao pod-indeksa globalne konkurentnosti. Zašto?
zato što specifika institucionalne izgrađenosti i funkcionisanja zahtijeva mnogo dublje i složenije kritičke analize uticaja neformalnih (alternativnih) institucija na društvenu i ekonomsku
stvarnost, njihove pojavne oblike i posledice, njihov anti-razvojni karakter i dr.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari