SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' VITEZ
FAKULTET
POSLOVNE INFORMATIKE
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA:
VI CIKLUS; III GODINA
SMJER:
INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
POJAM VELIČINA I PRIMJENA UZORAKA
SEMINARSKI RAD
Vitez, 11.07.2014. godine
0
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' VITEZ
FAKULTET
POSLOVNE INFORMATIKE
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA:
VI CIKLUS; III GODINA
SMJER:
INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
POJAM VELIČINA I PRIMJENA UZORAKA
SEMINARSKI RAD
IZJAVA: Ja,
Almedin Mešić
student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez,
Indeks broj: 0081-11/DIT odgovorno i uz moralnu i akademsku
odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz
korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno asistenta.
Potpis studenta: _____________
STUDENT: Almedin Mešić
PREDMET: Statistika u ekonomiji i menadžmentu
PROFESOR: Prof.dr. Đuro Mikić
ASISTENT: Mr. Ibrahim Obhođaš
2
UVOD
Smisao primjene metode uzoraka je u nastojanju da se dobiju dovoljno
precizne procjene parametara osnovnog skupa (populacije) a da se pri tome ispita
samo jedan njegov dio.Shodno tome,nužno se postavlja pitanje: kolika treba da bude
veličina uzorka a da preciznost parametara osnovnog skupa bude zadovoljavajuća?
Odgovor bi naravno bio da u vezi s tim je neophodno razmotriti faktore, od kojih u
mnogome zavisi veličina uzorka, kao sto su varijabilnost populacije, stepen
pouzdanosti, prihvatljivo odstupanje, ograničena financijska sretstva i rijetkost
pojave. Svi navedeni faktori će utjecati na odabir veličine uzorka. I na kraju zaključci
izvedeni na osnovu uzorka bit će kvalitetniji što je uzorak veći. Ovo pravilo naziva se
jos i “zakon velikih brojeva”. Bitno je da uzorak uvijek bude reprezentativan.
Pored potpunog statističkog posmatranja i ispitivanja, u praksi se vrlo često
primjenjuju nepotpuna posmatranja i ispitivanja pojava s ciljem da se jednostavnije
dođe do informacija. Osnovna karakteristika svih načina nepotpunog ili djelimičnog
posmatranja i prikupljanja podataka jeste ta da izborom manjeg ili većeg broja
jedinica iz populacije, dolazimo do informacija o cijeloj posmatranoj pojavi. Broj
jedinica koje su nam neophodne za donošenje konačnih zakljucaka biće veći ili
manji, nekada veoma mali, ali se uvijek mora paziti da taj broj bude dovoljan za
donošenje objektivnih zaključaka tj. bitno je da uzorak uvijek bude reprezentativan.
U ovom radu ćemo objasniti značaj i način odabira veličine uzorka kao i njegovu
praktičnu primjenu.
3
1. METOD UZORKA
1.1 Pojam uzorka i grešaka u uzorkovanju
Uzorak je podskup osnovnog skupa, a uzima se u svrhu ispitivanja obilježja
elemenata osnovnog skupa (ili populacije). Uzorak treba biti reprezentativan.
Poželjno je da uzorak bude što veći, ali u konkretnim istraživanjima može se
dogoditi:
-da povećavanjem uzorka istraživanje postaje sve skuplje.
-da se katkada uzorci uništavaju (npr. kemijska analiza nekih prehrambenih artikala).
Kad god je moguće poželjno je izabrati
slučajni uzorak
.
U takvom uzorku svaka
jedinica populacije (osnovnog skupa) ima jednaku vjerojatnost da bude izabrana.
Uzorak ne smije biti selekcioniran (npr. potrebno je obuhvatiti istraživanjem i
gradsko i seosko stanovništvo).
Ako neki članovi populacije imaju veću šansu od drugih da budu izabrani, takav
uzorak se naziva pristrani uzorak (biased sample).
Slučajan uzorak sastavlja se prema određenim načelima koji odgovaraju zakonu
slučaja. Najbolji način je upotreba «tablice slučajnih brojeva» ili korištenje
računalnog sustava slučajnog izbora (generator slučajnih brojeva).
Uzorak može biti i sistematski ako se jedinice iz osnovnog skupa biraju sistematski.
Na primjer, ako se po redu u uzorak bira svaki 10. element iz osnovnog skupa.
Stratificirani ili slojeviti uzorak je takav uzorak koji se dobije tako da se populacija
podijeli u slojeve ili stratume prema nekim karakteristikama te da se iz svake od
grupa uzme slučajni uzorak.
Klaster uzorci su lošija varijanta slučajnog uzorka i upotrebljavaju se u velikim
tržišnim, ekonomskim ili političkim istraživanjima. Na primjer, pri ispitivanju
mišljenja stanovnika nekoga grada o nekoj problematici, grad se može prema planu
podijeliti na 50-ak blokova, odnosno kvartova. Tada se na slučajan način biraju neki
