SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' VITEZ
          FAKULTET 

POSLOVNE INFORMATIKE

          STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: 

VI CIKLUS; III GODINA

          SMJER: 

INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

POJAM VELIČINA I PRIMJENA UZORAKA 

SEMINARSKI RAD

Vitez, 11.07.2014. godine

0

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET ''VITEZ'' VITEZ
FAKULTET 

POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: 

VI CIKLUS; III GODINA

SMJER: 

INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

POJAM VELIČINA I PRIMJENA UZORAKA 

SEMINARSKI RAD

  IZJAVA:  Ja, 

Almedin Mešić

 student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez,

                  Indeks broj: 0081-11/DIT odgovorno i uz moralnu i akademsku 
                  odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz 
                  korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno asistenta.

                                                                                   Potpis studenta: _____________

STUDENT: Almedin Mešić
PREDMET: Statistika u ekonomiji i menadžmentu
PROFESOR: Prof.dr. Đuro Mikić
ASISTENT: Mr. Ibrahim Obhođaš

background image

2

UVOD

Smisao   primjene   metode   uzoraka   je   u   nastojanju   da   se   dobiju   dovoljno 

precizne procjene parametara osnovnog skupa (populacije) a da se pri tome ispita 

samo jedan njegov dio.Shodno tome,nužno se postavlja pitanje: kolika treba da bude 

veličina uzorka a da preciznost parametara osnovnog skupa bude zadovoljavajuća? 

Odgovor bi naravno bio da u vezi s tim je neophodno razmotriti faktore, od kojih u 

mnogome   zavisi   veličina   uzorka,   kao   sto   su   varijabilnost   populacije,   stepen 

pouzdanosti,   prihvatljivo   odstupanje,   ograničena   financijska   sretstva   i   rijetkost 

pojave. Svi navedeni faktori će utjecati na odabir veličine uzorka. I na kraju zaključci 

izvedeni na osnovu uzorka bit će kvalitetniji što je uzorak veći. Ovo pravilo naziva se 

jos i  “zakon velikih brojeva”. Bitno je da uzorak uvijek bude reprezentativan.

Pored potpunog statističkog posmatranja i ispitivanja, u praksi se vrlo često 

primjenjuju nepotpuna posmatranja i ispitivanja pojava s ciljem da se jednostavnije 

dođe do informacija. Osnovna karakteristika svih načina nepotpunog ili djelimičnog 

posmatranja   i   prikupljanja   podataka   jeste   ta   da   izborom   manjeg   ili   većeg   broja 

jedinica iz populacije, dolazimo do informacija o cijeloj posmatranoj pojavi. Broj 

jedinica   koje   su   nam   neophodne   za   donošenje   konačnih   zakljucaka   biće   veći   ili 

manji, nekada veoma mali, ali se uvijek mora paziti da taj broj bude dovoljan za 

donošenje objektivnih zaključaka tj. bitno je da uzorak uvijek bude reprezentativan.

U ovom radu ćemo objasniti značaj i način odabira veličine uzorka kao i njegovu 

praktičnu primjenu.

3

1. METOD UZORKA 

1.1 Pojam uzorka i grešaka u uzorkovanju

Uzorak je podskup osnovnog skupa, a uzima se u svrhu ispitivanja obilježja 

elemenata   osnovnog   skupa   (ili   populacije).   Uzorak   treba   biti   reprezentativan. 

Poželjno   je   da   uzorak   bude   što   veći,   ali   u   konkretnim   istraživanjima   može   se 

dogoditi:

-da povećavanjem uzorka istraživanje postaje sve skuplje.

-da se katkada uzorci uništavaju (npr. kemijska analiza nekih prehrambenih artikala).

Kad god je moguće poželjno je izabrati

 

slučajni uzorak

.

  U takvom uzorku svaka 

jedinica populacije (osnovnog skupa) ima jednaku vjerojatnost da bude izabrana. 

Uzorak   ne   smije   biti   selekcioniran   (npr.   potrebno   je   obuhvatiti   istraživanjem   i 

gradsko i seosko stanovništvo).

Ako neki članovi populacije imaju veću šansu od drugih da budu izabrani, takav 

uzorak se naziva pristrani uzorak (biased sample). 

Slučajan   uzorak   sastavlja   se   prema   određenim   načelima   koji   odgovaraju   zakonu 

slučaja.   Najbolji   način   je   upotreba   «tablice   slučajnih   brojeva»   ili   korištenje 

računalnog sustava slučajnog izbora (generator slučajnih brojeva).

Uzorak može biti i sistematski ako se jedinice iz osnovnog skupa biraju sistematski. 

Na primjer, ako se po redu u uzorak bira svaki 10. element iz osnovnog skupa.

Stratificirani ili slojeviti uzorak je takav uzorak koji se dobije tako da se populacija 

podijeli u slojeve ili stratume prema nekim karakteristikama te da se iz svake od 

grupa uzme slučajni uzorak. 

Klaster   uzorci   su   lošija   varijanta   slučajnog   uzorka   i   upotrebljavaju   se   u   velikim 

tržišnim,   ekonomskim   ili   političkim   istraživanjima.   Na   primjer,   pri   ispitivanju 

mišljenja stanovnika nekoga grada o nekoj problematici, grad se može prema planu 

podijeliti na 50-ak blokova, odnosno kvartova. Tada se na slučajan način biraju neki 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti