Opća obilježja
82,500 milijuna stanovnika
356 854 km2 površine
16 saveznih država: Baden-Wurthemberg,
Bavarska, Berlin (!), Brandenburg, Bremen
(!), Donja Saska, Hamburg (!), Hessen,
Macklenburg-Vorpommern, Rheinland-Pfalz,
Saarland, Saarland, Saska, Saska Anhalt,
Schleswig-Holstein, Nordrhein-Westfalen,
Thuringen
Prethodni ustavni oblici
vladavine
1.
Ustav Reicha iz 1848. - prvi ustavni oblik; Njemačka kao
ustavna monarhija
2.
Ustav Reicha iz 1871. – državni oblik bio je njemački Reich,
savezna država i ustavna monarhija
3.
Ustav iz 1918. – Njemačka je bila republika i savezna država
4.
Temeljni zakon iz 1949. – utemeljenje Druge ili Bonske
Republike
Po obliku vladavine - demokratska, parlamentarna
republika
Po državnom obliku - savezna država
Državni poglavar je savezni predsjednik
Nositelj zakonodavne vlasti – Savezni parlament
(Bundestag), izvršne – vlada, a sudbene – Savezni
ustavni sud
Politička kultura
Njemačka je u 20. st., posebice poslije poraza
nacionalsocijalističkog režima i utemeljenja dvije
Njemačke, imala problema s
identitetom
Tipologija nacionalnih identiteta (prema R.
Lepsiusu):
1.
Narodna nacija
(pretpolitički karakter nacionalnog
identiteta)
2.
Klasna nacija
(slučaj bivšeg DDR-a)
3.
Kulturnu naciju
(identitet izveden iz ‘kulturnih
zajedničkih poveznica, istoznačnica’)
4.
Državljansku naciju
(identitet izveden temeljem
‘individualno državljanskih jednakopravnosti’)
Neki autori govore o dvije paralelne političke
kulture, proizašle iz dva politička sustava
Postulati političkog sustava
1.
Pravno-državni
– vlast se temelji na zakonima i
vladavini prava, na jednakosti pred zakonima
2.
Demokratski
– sva vlast proizlazi iz naroda;
putem izbora narod bira svoju političku
reprezentaciju u parlamentu
3.
Socijalno-državni
– dužnost države da skrbi o
građanima i tako potvrđuje počelo socijalne
državnosti
4.
Federalizam
– određenje Njemačke kao
složene savezne države
