UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA

STUDIJSKI PROGRAM:

INFORMATIKA 

SEMINARSKI RAD

TEMA:

JAVA

PREDMET:

POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI

Mentor:

                                                             

 Student:

Prof. dr  Radovan Vladisavljević   

  

Mirel Ćatović
    IN 146/13

Novi Sad, Septembar 2018. god.

Sadržaj

1. Uvod……………………………………………………… 3

2. Progamski jezik Java……………………………………..  4

    2.1 Potrebna razvojna okolina……………………………  4

3. Sintaksa programskog jezika Java……………………….  7

4. Osnovna struktura programa……………………………. 13

5. Zaključak………………………………………………… 16

6. Literatura………………………………………………… 17

background image

uvidevši da se problemi sa kojim su se susretali razvijajući platformski nezavisan jezik za konzumnu 
elektroniku pojavljuju i na svetskoj mreži, odlučuju da naprave zaokret ka internetu. Tako se može 
smatrati da je, pored platformske nezavisnosti, internet najzaslužniji za ogroman uspeh koji je Java 
postigla.

2. Programski jezik Java

Termin Java danas se koristi u nekoliko različitih značenja:

- Java kao programski jezik
- Java kao platforma
- Java virtualna mašina (JVM, engl. Java virtual machine)
- JRE, JDK (SDK)

- Java ekosistem

2.1 Potrebna razvojna okolina

Postoje brojne razvojne okoline u kojima je moguće pisati, prevoditi i izvršavati programe 

pisane u Javi. Jedna od najtežih stvari u početku rada s Javom je da instalirate sve što vam je potrebno. 
Čak   i   pre   nego   što   napišemo   jednu   liniju   koda   potrebno   je   učiniti   nekoliko   koraka.   Da   biste 
programirali u Javi, potrebni su vam JDK (Java Development Kit) za pisanje programskog koda, i JRE 
(Java Runtime Environment) za pokretanje i proveru napisanog koda, a oba paketa dolaze uz neki od 
standardnih IDE (Integrated Development Environment) alata kao što su Eclipse, NetBeans, Android 
Studio, jEdit, IntelliJ IDEA itd.

 JRE i JDK

Programere koji se po prvi put susreću s programskim jezikom Java često znaju zbuniti dva 

pojma: JRE te JDK (ili u ranijim verzijama SDK). Programeri programe pišu zadavanjem izvornog 

koda u programskom jeziku Java. To su tekstovne datoteke s ekstenzijom .java. Izvorni se kod potom 

prevodi u izvršni kod 

bytecode

 (bajtkod) odnosno datoteke s ekstenzijom

.class.   Da   bi   se   izvršni  program   mogao   pokrenuti,   potrebna  je  Javina   virtualna   mašina  te   skup 
biblioteka čije se postojanje garantuje svim Java programima. S obzirom na opisani proces, sada je 
jasna podela platforme na dve komponente. JRE predstavlja osnovni podskup Java platforme koji 
korisnicima nudi mogućnost pokretanja prevedenih programa. JRE se sastoji od implementacije Javine 
virtualne mašine  te obaveznih biblioteka čije se postojanje garantuje programima. Ovo je minimum 
koji će svima omogućiti da pokreću izvršne Java programe. Uz navedeno, JRE sadrži i implementaciju 

dodatka   za   web-preglednike   koji   i   njima   omogućava   izvođenje   Java   programa   koje   korisnici 
preuzimaju direktno s Interneta. Pojam JDK predstavlja nadskup opisane platforme. JDK sadrži sve što 
je potrebno kako bi programer mogao prevoditi izvorni kod Java programa u bajtkod te kako bi mogao 
izvoditi   Java   programe.   To   znači   da   JDK   u   sebi   uključuje   JRE   te   donosi   još   i   implementaciju 
prevodioca   i   drugih   pomoćnih   alata.   JDK   pri   tome   ne   sadrži   okolinu   za   razvoj   Java   programa   - 
pretpostavka je da programeru treba ponuditi samo još mogućnost prevođenja koda. Znači, kako biste 
na računaru dodali mogućnost izvođenja gotovih Java programa potrebno je skinuti i instalirati samo 
JRE. Ako želite razvijati Java programe, tada je potrebno skinuti i instalirati JDK; u tom slučaju nije 
potrebno posebno skidati još i JRE jer je on uključen. Na stranicama proizvođača Jave (kompanija 
Oracle)   moguće   je   pronaći   i   paket   koji   sadrži   okolinu   za   razvoj   programa   (IDE)   pod   nazivom 
NetBeans. Osim navedene, danas je dostupan još niz drugih okolina, što besplatnih a što komercijalnih, 
navedenih u recenici iznad

.

Java Virtual Machine

Prilikom programiranja u Javi, programi se pišu za  Javinu virtualnu mašinu. To je virtualna 

mašina  koja  je definisana  specifikacijom i na kojoj  se izvode svi programi pisani u Javi. S’toga, on 
sadrži definisan skup podržanih instrukcija (bajtkod), način dobivanja programa te način na koji se kod 
izvodi. Umesto kroz programski jezik Java, programeri programe mogu pisati koristeći direktno u 
bajtkod koji je namenjen upravo Java virtualnoj mašini pri čemu se i dalje zadržava portabilnost tako 
napisanih programa. To je, u određenom smislu, jednako kao da pišemo program za neki "virtualni 
procesor". Zahvaljujući ovakvoj virtualizaciji, programer zaista ne treba (i ne može) razmišljati o 
specifičnostima platforme na kojoj će se izvoditi program koji je napisao, a to upravo i jeste ideja 
izrade   aplikacija   za   više   platformi  odjednom.   Na  svakoj   konkretnoj   platformi   moraće   postojati 
implementacija Java virtualne mašine koja će u konačnosti biti svesna na kojoj se platformi izvodi te 
kako   se   na  toj   platformi   obavljaju   pojedini   zadatci   (poput   pristupa   datotečnom  sistemu,   mrežnim 
resursima i slično).

Java SE i Java EE

Sve do sada opisano predstavlja samo jedan mali podskup Java platforme koji je poznat pod 

nazivom Java Standard Edition, odnosno Java SE. Puno šira specifikacija poznata pod

nazivom Java Enterprise Edition (Java EE) donosi niz tehnologija koje pokrivaju izradu web aplikacija, 
rad s bazama podataka i raspodeljeno transakcijsko poslovanje, komuniciranje porukama i još niz 
drugih primena. Sve navedeno dostupno je za preuzimanje na službenim web stranicama kompanije 
Oracle.

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti