PostgreSQL baza podataka na Linux OS
Seminarski rad – PostgreSQL baza podataka na Linux operativnom sistemu
PostgreSQL BAZA PODATAKA
NA LINUX OPERATIVNOM SISTEMU
- Seminarski rad -
Predmet: Baze podataka
1
Seminarski rad – PostgreSQL baza podataka na Linux operativnom sistemu
Kandidat
Goran Maleš
2

Seminarski rad – PostgreSQL baza podataka na Linux operativnom sistemu
POGLAVLJE 1
–
UVOD
PostgreSQL je objektno-relacioni sistem za upravljanje bazama podataka (object-relational database
management system (ORDBMS)), baziranog na POSTGRES-u verzija 4.2
razvijenog na Univerzitetu Kalifornija
u odeljenju za računarske nauke Berkli. POSTGRES je bio pionir u nekim konceptima koje su postale dostupne u
komercijalnim bazama tek dosta kasnije.
PostgreSQL je open-source izdanak originalnog berklijevog koda. Podržava veliki deo SQL standarda i
obezbeđuje mnoge savremene karakteristike:
-
kompleksne upite
-
foreign keys
-
trigere
-
views
-
transakcioni integritet
PostgreSQL može biti slobodno korišćen, modifikovan i distribuiran od strane svakog korisnika za bilo kakvu
upotrebu, bila ona privatna, komercijalna ili akademska.
Istorija
POSTGRES projekat je bio vođen od strane profesora Majkla Stonbrakera i implementacija je započela 1986.
godine. Prva demo verzija je postala operativna 1987 godine i bila je prikazana 1988 godine na ACM-SIGMOD
konferenciji. Verzija 1 je bila objavljena u junu 1989 godine, verzija 2 u junu 1990, verzija 3 1991 godine.
Berklijev POSTGRES je zvanično završen sa verzijom 4.2.
1994, Endrju Ju i Džoli Čen su POSTGRES-u implementrirali interpreter za SQL jezik. Pod novim imenom,
Postgres95 je bio izdan na webu kao open-source verzija originalnog POSTGRES Berkli koda. Pored ostalih,
izvršena su sledeća poboljšanja:
-
Upitni jezik PostQUEL je zamenjen SQL-om. Podupiti nisu bili podržani sve do PostgreSQL. Dodata je
podrška za klauzulu GROUP BY.
-
Novi program, psql, je omogućen radi interaktivnih SQL upita
-
Kratki tutorijal za SQL je dolazio zajedno sa izvornim kodom
1996 je bilo jasno da naziv Postgres95 neće izdržati test vremena. Odabrano je novo ime, PostgreSQL, koje
ukazuje na povezanost originalnog POSTGRESA i mogućnosti korišćenja SQL–a.
U seminarskom radu će biti predstavljene osnove PostgreSQL-a, gotovo u formi tutorijala, za operativni sistem
Linux. Biće prikazan postupak instaliranja, osnove SQL-a, administracije servera, upravljanje bazama podataka i
1
Više na internet adresi http://db.cs.berkeley.edu//postgres.html
4
Seminarski rad – PostgreSQL baza podataka na Linux operativnom sistemu
postupak bekapa. Predstavljeni su terminalski program psql i grafički program PgAdmin III, koji postoje i za druge
operativne sisteme (Windows i MacOS).
Tema seminarskog rada je značajna iz nekoliko razloga:
-
PostgreSQL je jedna od najpopularnijih i najkvalitetnijih open-source baza podataka
-
Sve je češća upotreba open-source programa te GNU/Linux operativnih sistema, naročito kao servera
zbog svoje stabilnosti i sigurnosti. Za ilustraciju ove teze može poslužiti kompanija Oracle koja je ne
davno (neuspešno) pokušala kupovinu konkurentske open-source sitema za upravljanje bazama
podataka MySQL, objavila open-source verziju Oracla i poslednje najave kompanije su da želi pokretanje
svoje sopstvene Linux distribucije ili kupovinu Novell-a, odnosno jedne od najpopularnijih Linux distribu
cija – SuSE Linuxa (na kojoj je i rađen ovaj seminarski). Oracle, po rečima svog prvog čoveka Larija
Elisona ovim želi da postigne “kvalitativnu prednost u odnosu na svoje rivale - Microsoft i IBM”
-
Na našem jeziku ne postoje knjige, uputstva, tutorijali za PostgreSQL
-
Veći deo prikazanog psql-a i PgAdmin-a je upotebljiv i na operativnim sistemima Windows i MacOS
5

Seminarski rad – PostgreSQL baza podataka na Linux operativnom sistemu
tada PostgreSQL nije korektno instaliran ili nije instaliran uopšte ili je putanja komande pogrešno postavljena.
Komanda se može pozvati i upisivanjem čitave putanje:
Odgovor može biti i ovakav:
Što znači da server nije pokrenut, ili nije pokrenut tamo gde ga je komanda createdb očekivala. U tom slučaju je
potrebno proveriti uputstva za instalaciju.
Moguć je i sledeći odgovor:
U ovom slučaju administrator nije napravio PostgreSQL nalog za korisnika “joe”. Bitno je razlikovati PostgreSQL
naloge od naloga na samom operativnom sistemu. Naknadno će biti prikazano pravljenje naloga, koje može da
pravi samo administrator. Potrebno je ulogovati se kao korisnik pod kojim je instalirana baza (najčešće postgres)
da bi se kreirao prvi korisnički nalog.
Ukoliko postoji korisnički nalog, ali nalog koji nema dozvolu za kreiranje baze, odgovor će biti:
PostgreSQL ne ograničava broj baza. Ime baze mora početi sa alfabetnim slovom i može imati još 63 karaktera.
Zgodno je kreirati bazu pod istim imenom kao što je i korisničko ime. Mnogi alati posmatraju takvo ime baze za
pretpostavljenu, tako da se naknadno olakšava rad. Za kreiranje takve baze dovoljno je otkucati:
Ukoliko se više ne želi koristiti određena baza (npr mydb), jednostavno se može ukloniti komandom
Sve to naravno ne može da se uradi ukoliko korisnik nije ujedno i kreator baze, odnosno ako nema privilegije
super korisnika.
Sve prethodno se radi tek kada se uloguje kao korisnik postgres (ili kako drugacije, u zavisnosti od naziva
vlasnika baze) sa komandom:
7
#
/usr/local/pgsql/bin/createdb mydb
createdb: could not connect to database postgres: could not connect to
server:
No such file or directory
Is the server running locally and accepting
connections on Unix domain socket "/tmp/.s.PGSQL.5432"?
createdb: could not connect to database postgres: FATAL: user "joe" does
not exist
createdb: database creation failed: ERROR: permission denied to create
database
#
createdb
# dropdb mydb
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti