1
SVEU ILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU
DIPLOMSKI RAD
Povezanost percepcije socijalne nepravde s makijavelizmom i devijantnim
ponašanjem kod srednjoškolaca
Mentor: Student:
Dr. Sc. Damir Ljubotina Lena Lali
Zagreb, 2003.
2
S A D R Ž A J
1. UVOD…………………………………………………………………………………..4
1.1. PRAVEDNOST………………………………………………………………4
1.1.1. Definiranje pravednosti…………………………………………….4
1.1.2. Teorija motiva pravednosti…………………………………………7
1.1.3. Mjerenje percepcije pravednosti………………………...….………8
1.1.4. Istraživanja u podru ju socijalne pravednosti…………………….…11
1.1.5. Posljedice socijalne nepravde……………………………………....15
1.2. MAKIJAVELIZAM………………………………………………………….16
1.3. DEVIJANTNO PONAŠANJE………………………………………………..20
1.3.1. Definiranje devijantnog ponašanja………………………..………...20
1.3.2. Mjerenje devijantnog ponašanja………………..……………….…..21
2. CILJEVI I PROBLEMI ISTRAŽIVANJA……………………………………….…….24
2.1. Ciljevi istraživanja………………..…………………………………….……..24
2.2. Problemi istraživanja…………………………………………………….……25
3. METODOLOGIJA…………………………………………………………….………..26
3.1. Ispitanici…………………………………………………………….…………26
3.2. Instrumenti………………………………………………………………….....26
3.3. Postupak…………………………………………………………………….....30
4. REZULTATI I RASPRAVA……………………………………………………………32
4.1. Osnovna statisti ka analiza skale pravednosti…………………………….…..32
4.2. Korelacije izme u upitnika socijalne pravednosti, skale
makijavelizma i upitnika delikventnog ponašanja i
tolerancije na delikventno ponašanje……………………………………….…40
4.3 Kvalitativna analiza pri a o kršenju zakona……………...……………….…....43
5. ZAVRŠNA RASPRAVA………………………………………………………………...47
6. ZAKLJU AK…………………………………………………………………….………51
7. LITERATURA…………………………………………………………………………....52
8. PRILOZI…………………………………………………………………….…………….55
4
1.UVOD
1.1.
PRAVEDNOST
Pojam pravednosti esto se koristi u svakodnevnom životu, pa ipak sama tema
pravednosti tek je u skorije vrijeme uspjela privu i zanimanje psihologa. Kada govorimo o
pojmu socijalne pravednosti, mislimo na doga aj ili odnos koji se može ozna iti u
kategorijama pravednosti tek u kontekstu socijalne interakcije pojedinca s drugim
pojedincima ili društvom kojemu pripada.
Filozofski i teološki interes usmjeren je na definiranje op ih na ela pravednosti, a
sociologija i pravo pokušavaju definirati sustave koji bi omogu ili ostvarenje pravednih
odnosa. Za psihologijska istraživanja glavni izazov nije samo objašnjenje zašto je ljudima
stalo do socijalne pravednosti, ve pronalaženje kriterija koje ljudi koriste pri odlu ivanju da
li je neki ishod (ne)pravedan, kao i reakcije na percipiranu nepravdu.
Pravedan tretman pojedinca u socijalnoj zajednici važan je za njegovo
samopoštovanje, te ima simboli ku i statusnu važnost. Pa iako ljudi nisu uvijek u stanju
opisati što ini neki odnos pravednim, dobro znaju (osje aju) kada su njihova prava narušena,
tj. kada je netko «prešao granicu».
Razumijevanje psihologije pravednosti je bitno kako za razumijevanje psihologije
ovjeka tako i za razumijevanje društvenog života.
1.1.1. DEFINIRANJE PRAVEDNOSTI
Socijalna
pravednost je pojam koji prikazuje odre eno svojstvo uzajamnog odnosa
izme u pojedinca i njegovog društvenog ure enja. To svojstvo je determinirano na
5
pojedin evoj strani injenicom da mu društvo pruža sve uvjete da razvije svoje sposobnosti,
da se u suradnji sa svojim sugra anima afirmira na podru ju aktivnosti koje je izabrao kao
struku i da dobiva sve ono što mu pripada kao naknada za onu koli inu rada kojom vrši svoju
društvenu funkciju. Sa svoje strane društveno ure enje usmjerava njegovu aktivnost i
ograni ava je u zajedni kom interesu svih svojih lanova, ne prave i nikakve diskriminacije
izme u njih, niti stavljaju i jedne u privilegirani položaj prema drugima. Do sada nije
postojalo neko društvo koje bi ostvarilo pravednost za sve svoje lanove. Zato je ovaj pojam
samo kona ni cilj kojemu treba težiti iniciraju i društvene promjene (Bosanac, Mandi ,
Petkovi , 1977.)
Lerner (1965, prema ubela, 2001.) je termin “vjerovanje u pravedan svijet” uveo u
socijalnu psihologiju. Nazvao ga je “fundamentalnom deluzijom”, odnosno bazi nim
vjerovanjem koje su ljudi radi vlastite sigurnosti i zdravlja motivirani braniti i kad se suo e sa
suprotnim dokazima. Tako er termin “vjerovanje u pravedan svijet” odnosi se na vjerovanje
da u svijetu u kojem živimo svatko u na elu dobiva ono što zaslužuje i da je svatko na neki
na in zaslužio ono što mu se doga a. «Hipoteza o pravednom svijetu» može se koristiti za
objašnjenje reakcija ljudi na razli ite situacije, kako s pozitivnim tako i s negativnim ishodom
po osobu.
Ukoliko osoba percipira da je na elo konzistentnosti narušeno, to može na razli ite
na ine djelovati na kognitivno restrukturiranje situacije. Teorije konzistencije poput
Haiderove teorije ravnoteže i Festingerove teorije kognitivne disonance mogu poslužiti kao
objašnjenje kako pojedinac nastoji uspostaviti narušenu psihološku ravnotežu.
Ako osoba permanentno doživljava nepravdu prema sebi ili bliskim osobama, kao i
op enito, njezin sustav vrijednosti može se izmijeniti, što pokazuje kako nepravda ima jaku
motivacijsku komponentu. Doživljena nepravda u školi kod u enika može razviti negativan
stav prema u enju, jer uloženi napor nije adekvatno nagra en. Odli an student koji nema
7
fazi moralnog relativizma, koja se javlja oko 9 godine, pojavljuje se pomak od vrstih,
nepromjenjivih pravila. Pravila nisu više apsolutna, a u obzir se uzimaju i okolnosti u injenog
akata. Zbog toga veliku važnost ima obitelj u kojoj dijete razvija bazi ni osje aj za pravdu.
Osje aj nepravde koji mladi doživljavaju u obitelji može biti presudan za kasniji razvoj
li nosti, kao što percepcija socijalne nepravde u školi može imati veliki utjecaj na
samopoštovanje kod u enika. Zato je obitelj na prvom mjestu po važnosti zbog pružanja
sigurnost u društvu koje mladi doživljavaju kao nepravedno.
1.1.2.
TEORIJA MOTIVA PRAVEDNOSTI
Teorija motiva pravednosti (Lerner, 1998.) predstavlja elaboraciju ideje o tome zašto
je ljudima socijalna pravednost važna i kakva je funkcionalna vrijednost razli itih na ina
reagiranja na opaženu nepravdu. Bez obzira na to koliko se netko slaže s tvrdnjom da u
svijetu u kojem živimo prevladava pravda, teorija motiva pravednosti sugerira da ljudi u to
“žele” vjerovati. Razlog tome je što takvo vjerovanje doprinosi u osnovi pozitivnoj slici o
svijetu kao stabilnog, predvidljivog i smislenog.
Lernerova teorija motiva pravednosti predvi a da je potreba da se vjerovanje u
pravedan svijet sa uva posebno izražena u situacijama koje se doživljavaju kao ozbiljna
prijetnja. Takvu prijetnju predstavlja svako pojedin evo opažanje da se ono što se doga a ili
mogu i ishodi su nekonzistentni njegovim zaslugama ili ste enim pravima. Jedna od
osnovnih postavki ove teorije je i da se u situacijama u kojima pravda ne može biti
uspostavljena intervencijom u samu situaciju reinterpretira aspekt na kojemu se temelji
opažanje nepravde. Tako npr. pojedinac prosu uje da je barem donekle i sam odgovoran za
to što mu se dogodilo i da je tako zapravo zaslužio dobiveni ishod. Reakcije na razli ite
