podrazumijeva   da   se   postupak   izvršenja   pokreće   po   inicijativi   ovlašćene   stranke   –
prijedlogom izvršnog povjerioca.  Izvršni povjerilac može da disponira prijedlogom i da ga
povuče, u cjelini ili djelimično, bez pristanka izvršnog dužnika. Ukoliko prijedlog bude
povučen,   izvršni   sud   je   dužan   da   obustavi   izvršni   postupak.   Izvršni   sud,   prilikom
odlučivanja, ne može da se kreće ni preko ni mimo prijedloga izvršnog povjerioca. Tužilac
se može odreći tužbenog zahtjeva i sud tada donosi presudu na osnovu odricanja. Tuženi
može da prizna tužbeni zahtjev i sud tada donosi presudu na osnovu priznanja. Stranke
mogu zaključiti sudsko poravnanje koje se može postići tokom cijelog postupka, ali se to
poravnanje vrši pred sudom prvog stepena. Načelo dispozicije se ogleda i u mogućnosti
ulaganja pravnih lijekova (žalba, revizija i ponavljanje postupka). Ovo načelo poističe iz
materijalnog   prava,   jer   je   građansko   pravo   u   najvećem   broju   regulisano   dispozitivnim
normama.

Načelo oficijelnosti

– pojedini izvršni postupci pokreću se po službenoj dužnosti. Sud po

službenoj dužnosti pokreće izvršni postupak kad je to pravilima izvršne procedure
predviđeno. Sud po službenoj dužnosti pokreće izvršni postupak radi naplate novčanih
kazni i sudskih taksi ili troškova parničnog postupka koji idu u korist budžeta. U prijedlogu
za izvršenje tražilac izvršenja određuje predmet izvršnog postupka.

Prijedlog za izvršenje

mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kojem će biti naznačena izvršna ili vjerodostojna
isprava na osnovu koje se traži izvršenje, tražilac izvršenja i izvršenik, potraživanje čije se
ostvarenje traži, sredstvo kojim izvršenje treba sprovesti, predmet izvršenja ako je poznat,
kao i druge podatke koji su potrebni za sprovođenje izvršenja.

Tražilac izvršenja može u prijedlogu za izvršenje koji se zasniva na izvršnoj ispravi
zahtijevati da sud prije donošenja rješenja o izvršenju zatraži od samog izvršenika i od
drugih u zahtjevu određenih fizičkih i pravnih lica odnosno upravnih i drugih organa i
organizacija, da sudu dostave podatke o imovini izvršenika, ako tražilac izvršenja učini
vjerovatnim da bi ova lica mogla imati ove podatke. Ovakav zahtjev se može istaći i
nakon donošenja rješenja o izvršenju ako izvršenje na predloženom sredstvu izvršenja nije
uspjelo.

Sud ne može ići ni mimo ni preko zahtjeva koji je određen u prijedlogu za izvršenje. Ako
se nakon donošenja izvršne isprave ili zaključenja poravnanja izmijenila zatezna kamata,
sud će, na prijedlog stranke, rješenjem o izvršenju odrediti naplatu zatezne kamate po
izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi.

Zakon o izvršnom postupku RS, „Službeni glasnik Republike Srpske", br. 59/2003, 85/2003, 64/2005, 118/2007,

29/2010, 57/2012, 67/2013, 98/2014, 5/2017 - odluka US, 58/2018 - rješenje US BiH i 66/2018 Član 36. Stav 1.