INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
U TRAVNIKU
EKOLOŠKI FAKULTET
Predmet: UPRAVLJANJE VODAMA
PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
-Seminarski rad-
Student: Mentori:
Vedrana Golijanin Prof.dr. Božidarka Arsenović
T-28-I/11 Ass. Nedzad Haračić
Travnik, Jun 2013.
SADRŽAJ
Uvod........................................................................................................................3
1. Pročišćavanje otpadnih voda...............................................................................................4
1.1. Općenito..............................................................................................................4
1.2. Mehaničko pročišćavanje otpadnih voda....................................................................6
1.1.1. Grubo i fino mehaničko pročišćavanje otpadnih voda sa egalizacijom......6
1.1.2. Floatacija (metoda otplavljivanja)..............................................................................6
1.1.3. Taložnice za pijesak..........................................................................................................7
1.1.4. Taložnice za organske primjese..................................................................................7
1.3. Biološko pročišćavanje otpadnih voda........................................................................7
1.4. Prerada i korištenje mulja...............................................................................................10
1.5. Mali uređaji za pročišćavanje........................................................................................11
1.5.1. Odvajači masti i ulja (separatori)...................................................................14
Zaključak.................................................................................................................16
Literatura........................................................................................................17
1. Pročišćavanje otpadnih voda
1.1. Općenito
Masti imaju dobra i loša svojstva. Nažalost najčešće imamo posla s lošim svojstvima. I to onda,
kada masti začepe odvode otpadnih voda ili se oteža pročišćavanje otpadne vode .
Čovjek bez masti ne može živjeti. Ta tvrdnja vrijedi samo tako dugo, dok se masti konzumiraju u
određenoj mjeri, u protivnom nam prijeti debljina (pretilost). No nemaju samo ljudi problema s
mastima. I sistem za odvodnju vode jako osjetljivo reagira, ako u njega dospije previše masti.
Svatko, tko je češće bio upoznat s «ugodnim» obavljanjem čišćenja cijevi, već je morao imati
posla sa začepljenim kuhinjskim
odvodom. Pri tome je nerijetko morao utvrditi, da je bilo teško, ako ne i nemoguće odčepiti cijev.
Nažalost se ne može uvijek spriječiti da masti i ulja dospiju s otpadnom vodom u odvod. Masti
se sastoje od čvrstih i topivih substanci. Čvrste se tvari talože na stjenkama cijevi i uzrokuju
začepljenja. No to nije sve. U sistemu se masti i ulja mijenjaju uslijed kemijskih i bioloških
reakcija u masne kiseline neugodnih mirisa. Te kiseline su izuzetno agresivne i dovode do
korozije. Poznati su slučajevi kod kojih su
same masne kiseline oštetile lijevane cijevi inače otporne na koroziju. Još su gore posljedice u
postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda. Tamo se masti i ulja talože na aktivirani mulj i
sprečavaju potrebnu izmjenu kisika. Biološko pročišćavanje otpadnih voda je time
onemogućeno. Pod tim stanovištima jedino je logično da masti i ulja ne smiju u preopsežnim
količinama dospijevati u kanalizacijski
sistem. U komunalnim propisima o odvodnji većinom se utvrđuje, da se po litri otpadne vode ne
smije u kanalizacijsku mrežu dovesti više od 250 mg ulja i masti.
Preduvjet za to je da se kućni sudoper ne zloupotrebljava za bacanje čistih ostataka masti iz tava
i lonaca.
Ako su korisnici disciplinirani i ako se toga pridržavaju, u stambenim zgradama nisu potrebne
nikakve druge mjere za retenciju. Drugačije izgleda u obrtništvu i industriji, gdje se ispuštaju
otpadne vode koje sadrže ulja i masti. Primjena DIN EN 12 056, DIN EN 752 i DIN 1986-100
propisana je od strane komunalnih propisa o odvodnji. Prema DIN-u 1986-100 ta su poduzeća
obavezna provoditi odvodnju preko uređaja za odvajanje masti prema DIN 4040-1 i DIN V
4040-2. Na taj način odvodi iz kuhinja restorana, hotela, odmorišta (na autoputu) i kantina
moraju biti opremljeni uređajima za odvajanje masti, i to neovisno o broju porcija jela, koja se tu
dnevno pripremaju.
Čvrste se tvari talože na stjenkama cijevi i uzrokuju začepljenja. No to nije sve. U sistemu se
masti i ulja mijenjaju uslijed kemijskih i bioloških reakcija u masne kiseline neugodnih mirisa.
Da bi se neželjena substancija odstranila iz otpadne vode koristi se spoznaja, da mast pliva na
površini. Ima manju gustoću od vode. Čim se voda koja sadrži masti umiri, mast se skuplja na
površini. Većina se uređaja za odvajanje masti stoga sastoji od tri komore. Prva komora služi kao
septička jama. Ovdje je važno održati niskom brzinu tečenja otpadne vode. Krute tvari, koje se
nalaze u otpadnoj vodi, npr. mulj ili
ostaci hrane, teži su od vode i tonu na dno.
U drugoj se komori ustvari odvija odvajanje masti. Komora je razmjerno velika, usljed čega
dolazi do umirivanja vode. Između dvije uvlačne (uronjive) stijenke masti i ulja se penju na
površinu i tamo stvaraju stalno rastući masni sloj. Zadnja komora služi za uzimanje proba, a
istovremeno i za predaju, provjetravanje i inspekciju.
Dok je kod svih uređaja za odvajanje masti princip funkcioniranja isti, postoje znatne razlike u
rukovanju. Najjednostavnija je varijanta uređaj za odvajanje, koji se čisti manualno. Budući da se
uređaj zbog toga mora otvoriti i da je posljedica toga izuzetno neugodan miris, treba ga se
instalirati isključivo na otvorenom. Uređaj se na dovoljnoj udaljenosti od zgrade smješta u
zemlju zaštićen od smrzavanja. Iako uređaj treba ugraditi izvan prometnih zona, treba paziti na
to, da vozilo za odvoz otpada može doći do uređaja.
Nedostatak kod smještaja uređaja za odvajanje masti izvan kuće je da je potreban poprilično dug
dovod za otpadne vode, a s time postoji i opasnost da se mast ohladi već u samoj dovodnoj cijevi
i da je začepi. Rješenje predstavljaju uređaji za odvajanje s napravom za ispiranje. Kod tih
uređaja se sadržaji usitnjavaju i interno se prepumpavaju. Na kraju se izdvojeni proizvod odvodi
preko čvrsto instaliranog voda i vlastite pumpe uređaja u vozilo za odvoz otpada. Nije potrebno
otvaranje uređaja. Budući da tako ne mogu nastati opterećujući mirisi kod čišćenja, uređaj za
odvajanje masti moguće je smjestiti i u primjerice podrum zgrade. A to znatno skraćuje - kod
spretnog rasporeda - put tečenja otpadne vode, koja sadrži masti.
U manjim poduzećima, u kojima se ne odvaja toliko masti, ta vrsta odvajanja ekonomski baš nije
isplativa. Kao rješenje u tom se slučaju mogu upotrijebiti uređaji za samoodstranjivanje masti.
Kod njih se septička jama nalazi na povišenom, tako da mulj može otjecati preko kuglaste
(sferične) pipe bez mirisa u posudu, koja se nalazi ispod nje. U uređaju za odvajanje masti, mast
struji, budući da pliva na površini vode, preko preljeva u drugu posudu. Ta se posuda također
može zatvoriti pomoću kuglaste (sferične) pipe. Kada su obje posude pune, sam korisnik ih može
odvesti do odlagališta otpada. Tamo se masti nakon višestepenih procesa čišćenja dalje prerađuju
u tehničke masti ili služe kao sirovina za kozmetičku industriju. Da bi uređaj za odvajanje masti
mogao izvršiti svoj zadatak, do njega se smije dovoditi otpadna voda koja sadrži samo masti i
ulja. Na taj način uređaj za pročišćavanje vode iz kuhinje postaje sistem za sebe. Da bi uređaj za
odvajanje masti mogao izvršiti svoj zadatak, do njega se smije dovoditi otpadna voda koja sadrži
samo masti i ulja. Na taj način uređaj za pročišćavanje vode iz kuhinje postaje sistem za sebe. U
uređaj ne smije dotjecati kišnica ili voda s fekalijama, jer bi ga to preopteretilo, tj. dovelo u
pitanje njegovu funkciju. Odljevna mjesta za vodu koja sadrži masti i ulja moraju biti opremljena
sa zaporom zadaha (sifonom).
Dovodi do uređaja trebaju biti postavljeni s minimalnim padom od 2%. Da se mast ne bi putem
ohladila i stvrdnula, vodovi s više od 5 m duljine moraju biti toplinski izolirani, ili još bolje
opremljeni s popratnim grijanjem. Za nesmetani odtok otpadne vode potrebno je opremiti glavni
dovodni vod na kraju dovoda s odzračnim vodom.
Ako je glavna dovodna cijev dulja od 10 m, potreban je još jedan odzračni vod neposredno
ispred uređaja za odvajanje masti. Može ga se izostaviti, ako su na (dugi) glavni vod priključeni
ventilirani priključni vodovi.
Priključne vodove treba kod duljina većih od 5 m uvijek ventilirati. Daljnji važan preduvjet za
besprijekorno funkcioniranje uređaja za odvajanje masti je redovito čišćenje, koje ne smije
uslijediti tek kad je uređaj sasvim pun, jer ako mast predugo stoji u prostoru za odvajanje,
pretvara se u agresivne masne kiseline topive u vodi.
One napuštaju uređaj i uzrokuju štete na daljnjim kanalizacijskim vodovima. Stoga uređaj treba
prazniti, čistiti i ponovno puniti vodom svakih četrnaest dana, najkasnije jednom mjesečno.
Kod uređaja koji rade automatizirano posao se obavlja skoro pa samo na pritisak gumba - sasvim
