tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova
institucija   u   društveno–političkom   sistemu.   U   tadašnjem   sistemu   Predsjedništvo   je
brojalo 9 članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine
imalo 7 članova; po dva člana iz reda srpskog, bošnjačkog i hrvatskog naroda i jedan član
iz reda ostalih naroda. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava,
definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države
vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: srpskog,
bošnjačkog   i   hrvatskog. Ustavne   nadležnosti   Predsjedništva   definisane   su   članom   V
Ustava,   koji   predstavlja   poseban   aneks   Okvirnog   sporazuma   za   mir   u   Bosni   i
Hercegovini koji je parafiran u Dejtonu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u
Parizu 14. decembra 1995. godine.

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine,

na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u Republici Srpskoj (srpski član) i
u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član). Za člana Predsjedništva iz
reda   srpskog   naroda   izabran   je   Momčilo   Krajišnik,   za   člana   Predsjedništva   iz   reda
bošnjačkog   naroda   izabran   je Alija   Izetbegović,   a   za   člana   Predsjedništva   iz   reda
hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Ovaj saziv Predsjedništva vršio je dužnost do oktobra
1998. godine, kada su implementirani rezultati izbora iz septembra iste godine i kada je
konstituisan drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Drugi saziv Predsjedništva
Bosne   i   Hercegovine   konstituisan   je   u   oktobru   1998.   godine.   Te   godine,   na   opštim
izborima   u   Predsjedništvo su   izabrani:  Živko   Radišić   za   člana   Predsjedništva   iz   reda
srpskog   naroda,   Alija   Izetbegović   za člana   Predsjedništva   iz   reda   bošnjačkog   naroda
i Ante Jelavić za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. U oktobru 2000. godine
Alija   Izetbegović   se   povlači   sa   funkcije   ličnom   odlukom.   Na   njegovo   mjesto
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bira Halida Genjca na privremenoj osnovi,
u   skladu   sa   Zakonom   o   popuni   upražnjenog   mjesta   člana   Predsjedništva   Bosne   i
Hercegovine. Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa
funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića. Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu
Zakona   o   popuni   upražnjenog   mjesta   člana   Predsjedništva   Bosne   i   Hercegovine
Parlamentarna   skupština   bira Beriza   Belkića na   funkciju   člana   Predsjedništva   iz   reda
bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Živko
Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda.