Preventivna dipolomatija
SADRŽAJ:
1. Uvod……………………………………………………………………...3
2. Preventivna diplomatija – pojam...............................................................5
3. Preventivna diplomatija – pregovaranje.....................................................6
4. Zaključak....................................................................................................7
5. Literatura....................................................................................................8
1. Uvod
Da bismo objasnili pojam „preventivna diplomatija“ moramo, prije svega, objasniti
šta je to diplomatija uopšte. Diplomatija je ekskluzivna djelatnost u međunarodnim
odnosima. Ona svojom ulogom, kadrovima i metodologijom zauzima počasno mjesto u
međunarodnom opštenju. Određenje pojma diplomatije veoma je složen zadatak. Riječ
"diplomatija" potiče od grčke riječi
diploma
, koja je prvobitno označavala dvostruko
presavijenu ispravu koja je služila kao dokaz završenog studija. Kasnija je riječ poprimila
druga, šira značenja, a označavala je službeni dokument koji bi diplomata dobio od svog
suverena I predavao ga prilikom predstavljanja kod suverena zemlje kod koje je bio
akreditovan. Međutim, sama riječ diploma – diplomatija pojavljuje se tek u XVIII v. dok
je taj akt kao isprava – povelja bio uveden u diplomatsku praksu I opštenje još antičkih
država. Neki sačuvani diplomatski dokumenti iz tog vremena, prvenstveno pismo iz Tel-
al-amarna, govore o odnosima između hetitskog kralja Attušila I egipatskog faraona
Ramzesa II. Takođe, brojni su pisani dokumenti o diplomatskim odnosima kineske,
indijske I još nekih starih civilizacija. Antički narodi su diplomatiju smatrali vještinom
vođenja pregovora, pa čak I osvajačkih pohoda pojedinih vojskovođa. Danas, u
diplomatskoj nauci izgrađeno je više definicija. Većina naučnika I teoretičara koji su se
bavili diplomatijom konstatuje da je diplomatija “vještina vođenja spoljnopolitičkih
poslova”, odnosno “vještina vođenja međunarodnih pregovora” ili “djelatnost država u
međunarodnim odnosima”. Za veliki broj pisaca diplomatija je spoljnopolitička aktivnost
države. Brojne definicije koje se danas javljaju u savremenoj diplomatskoj nauci I praksi
imaju svoje specifičnosti koje proizilaze iz polotičko-sistematskih obilježja državnih
sistema kojima pripadaju autori definicija. Neke od tih teoretičara treba spomenuti….
Sovjetski teoretičar Sandrovski, definišući diplomatiju, određuje njenu funkciju ulogom
država koje stupaju na međunarodnu arenu preko raznih poslova, političkih, ekonomskih,
kulturnih, naučno-tehničkih idrugih a koje regulišu norme međunarodnog prava. Zorin,
kao diplomata od karijere, upoznao je sve aspekte diplomatije pa je I dao širu I potpuniju
definiciju diplomatije:” Diplomatija je zvanična aktivnost organa spoljne politike I
funkcionera država odgovornih za predstavljanje istih u svijetu, realizaciju zadataka
2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti