Primena SAP ERP informacionog sistema u kancelarijskom poslovanju
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA
POSLOVNO INDUSTRIJSKI MENADŽMENT
KRUŠEVAC
Specijalističke strukovne studije
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
MENADŽMENT INFORMACIONI SISTEM
Primena SAP ERP informacionog sistema
u kancelarijskom poslovanju
Student :
Predmetni nastavnik:
Dejan Milanović, indeks br. S06/12
Dr Ana Skorup
Kruševac, 2012/2013. god.
1
Sadržaj :
UVOD.........................................................................................................................................3
1.1
Informacioni sistemi.............................................................................................................4
1.2
ERP........................................................................................................................................ 6
1.2.1 Karakteristike ERP sistema...................................................................................8
1.2.2 Upotreba ERP sistema..........................................................................................12
1.2.3 Komponente i podsistemi informacionog logističkog sistema ERP....................14
1.3
Primena SAP ERP informacionog sistema u kancelarijskom poslovanju....................18
1.4
Enterprise Resource Planning...........................................................................................18
1.5
SAP – Struktura baze podataka........................................................................................21
1.6
Graphic User Interface......................................................................................................22
1.7
Komponente SAP sistema..................................................................................................25
1.8
Problematika automatizacije poslovanja.........................................................................30
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................35
LITERATURA.........................................................................................................................36
2

Primena SAP ERP informacionog sistema u kancelarijskom poslovanju
Slika 1.
1.1 Informacioni sistemi
U preduzećima rukovodioci koriste informacione tehnologije za obezbeđenje
podataka o narudžbini materijala, stanju zaliha, prodaji, plaćanju, narudžbinama,
budžetu i drugim podacima neophodnim za odlučivanje. Sve veću primenu imaju i
sistemi za podršku nadzoru, kontroli, odlučivanju i planiranju. Danas se glasovne
poruke, faks mašine, mobilni telefoni, pejdžeri, elektronska pošta i video konferencije
široko primenjuju u poslovnoj komunikaciji. U proteklih deset godina povećanjem
broja personalnih računara, upotrebom i širenjem javne mreže Interneta, kao posledica
u praksi pojavilo se elektronsko trgovanje kao termin za sve transakcije ostvarene
"elektronskim putem", odnosno putem računara. Važna osobina elektronske trgovine
je to što pruža podjednake šanse za poslovanje i velikim i malim zemljama odnosno
preduzećima.
Od svih informacionih sistema koji se danas koriste u svim sferama društva,
najznačajniji su informacioni sistemi koji služe za upravljanje proizvodnjom u
preduzećima. Važnost ovih informacionih sistema odgovara značaju koji materijalna
proizvodnja ima u sadašnjem stepenu razvoja ljudskog društva.
U poslednjih nekoliko decenija svedoci smo intenzivnog razvoja informacione
tehnologije. Najbrži rast zabeležen je u industriji mikrokompjutera i razvoju
softverske prodrške. Tome je značajno doprineo paralelan razvoj novih tehnologija i
orjentacija industrije na primenu računara u svom poslovanju - kompanije su počele
da shvataju važnost informacione tehnologije i da je prepoznaju kao osnovnu ključnu
funkciju sa jasnim i velikim uticajem na uspeh poslovanja.
Kada je kompaniji potrebno da nabavi nešto pre svega treba da stvori opis proizvoda
ili usluge, zatim da pronađe dobavljača za to, zatim da od njega zatraži cenu i uslove,
potom da pošalje porudžbenicu, zatim da pregovara oko detalja kao što su
organizacija transporta, specijalni uslovi isporuke, zatim da organizuje finansijski deo
kupovine, da obavi sredstva, izvrši plaćanje itd.. U prošlosti za ovo je bilo potrebno
mnogo papirologije koja je čak i najjednostavniju transakciju činila komlikovanom,
skupom i vremenski dugom. U poslednjih par decenija tehnologija je revolucionarno
Milisavljević Momčilo, “Marketing”, IX izdanje, Savremena administracija, Beograd, 1990.
Waters Donald, Global logistics: New Directions in Supply Chain Management, Kogan Page LTD,
London, 2007. str . 18
Primena SAP ERP informacionog sistema u kancelarijskom poslovanju
promenila ovu komunikaciju zamenjujući beskrajne ručne operacije automatskim,
elektronskim operacijama.
Sistem EDI se pojavio 90 godina prošlog veka, a već 1997. je oko 2000 kompanija
samo u V. Britaniji koristilo njegove prednosti. Elektronska nabavka, kretanje roba i
usluga kroz intranet, ekstranet i internet modele omogućila je trenutni pristup svakom
snabdevaču bez obzira na njegovu lokaciju, dostupnu u svako doba sa trasnsparentnim
tržištem i niskim cenama koštanja i transakcija. Elektronska trgovina se proširila kao
pečurke posle kiše. Pojavio se email, praćen e – biznisom, e – trgovinom, e -
prodajom, e- veletrgovinom, e - logistikom, i kako napreduje uskoro će biti
"e - bilo
šta".
Informacioni sistem mora da zadovolji neke osnovne principe, kako bi bilo
omogućeno kvalitetno upravljanje informacijama i tokovima informacija tokom
funkcionisanja logističkog sistema. Ti principi, odnosno karakteristike su sledeći:
rapoloživost (dostupnost) i dinamika podataka:
podaci moraju biti dostupni u
celom lancu snabdevanja, u svakom trenutku. Ovo je neophodno jer samo sa
tačnim podacima o zalihama i tačnim statusima svakog materijala i
dokumenta, rukovodioci logistike mogu da, sa više poverenja, donose
kvalitetne odluke i kvalitetne planove. Promene u bilo kojem statusu moraju
biti "vidljive" u celom lancu i to istog trentka kada su i učinjene, što znači da
"papirna" dokumentacija ne dolazi u obzir, već samo elektronska. Na ovaj
način se značajno snižava rizik korišćenja zastarelog podatka pri donošenju
bilo kakve odluke.
tačnost podataka:
podaci koji se nalaze u informacionom sistemu moraju biti
tačni, odnosno, moraju odslikavati stvarno stanje u fizičkom sistemu. Ovo
znači da podaci o količinama na zalihama moraju odgovarati stvarnim
količinama koje se nalaze na zalihama. Praktično, stepen tačnosti podataka
odgovara stepenu poklapanja ove dve veličine. Ukoliko se ovaj stepen održava
na visokom nivou (preko 99 %), rukovodioci logistike mogu, sa vrlo malim
stepenom neizvesnosti koju uslovljava tačnost podataka, planirati zalihe i
nemaju potrebe držati dodatne sigurnosne zalihe (pored sigurnosnih zaliha
koje se drže usled neizvesnosti tržišnih kretanja),
mogućnost rada u nepredviđenim situacijama:
(na anglosaksonskom
govornom području se korist termin exception based management, što se kod
nas prevodi kao upravljanje na osnovu izuzetaka. Ovaj termin je odgovarajući
u nekim situacijama, ali ne i u ovoj, što se može videti na osnovu teksta koji
sledi). Ova karakteristika se zahteva od savremenih informacionih sistema,
pošto se kroz iskustvo došlo do zaključaka da se ne mogu sve situacije
formalizovati i implementirati u informacioni sistem. U praksi se često desi da
se jave neke situacije -problemi koje je nemoguće "obraditi" uobičajenim
postupcima i tada mora postojati način da se i takvi slučajevi unesu u
informacioni sistem, kako bi se postupak mogao sprovesti do kraja. Ova
mogućnost informacionog sistema, pored omogućavanja nastavka započetog
procesa, pruža i mogućnost ukazivanja rukovodiocima na potrebu boljeg
upoznavanja samog logističkog procesa i eventualnog unapređenja rada i
ostvarivanja uštede. Praksa u našim preduzećima je da se ovakve opcije
Waters Donald, Global logistics: New Directions in Supply Chain Management, Kogan Page LTD,
London, 2007. str . 9

Primena SAP ERP informacionog sistema u kancelarijskom poslovanju
upravljanja informacijama (MIS - Management Information System) u organizaciji,
kvalitet i brzina protoka informacije će varirati i uticati na sposobnost proizvodjača da
obezbedi brz i pouzdan vremenski ciklus naručivanja za dostizanje konsolidacije
transporta i najniže moguće nivoe zaliha. Po pravilu, manuelni sistemi su veoma
spori, nekonzistentni i podložni greškama, a zastoji u informacijama su česti.
Manuelni sistemi ozbilno ograničavaju sposobnost kompanije da uvode integralni
logistički menadžment, a naročito da smanje ukupne troškove za održavanje ili
poboljšanje usluge kupca. Neki uobičajeni problemi su nesposobnost otkrivanja
grešaka u ceni, pristup informacijama o platežnoj sposobnosti ili raspoloživosti zaliha.
Kombinacija: izgubljena prodaja i veći troškovi, utiče na smanjenje profitabilnosti
proizvodjača.
Kada je informacija dobijena na vreme i kada je tačna, to ima svoju vrednost.
Kašnjenje informacija produžava ciklus porudžbine. Automatizacija i integracija
procesa naručivanja donosi vremenske uštede i smanjuje verovatnoću kašnjenja
informacija. Automatizacija pomaže menadžerima da integrišu logistički sistem i
omogućava im da smanje troškove kroz smanjenje nivoa zaliha i prevoza.
Komunikaciona mreža je ključni faktor u postizanju najmanjih logističkih troškova.
Logistički menadžment informacinog sistema je neophodan da omogući
menadžmentu obavljanje raznih logističkih zadataka, uključujući sledeće:
Plasman na nova tržišta,
Izmene u dizajnu pakovanja,
Izbor način prevoza,
Povećanje ili smanjenje zaliha,
Odredjivanje profitabilnosti kupca,
Utvrdjivanje profitabilnog nivoa usluga za kupca,
Izbor izmedju javnog ili sopstvenog skladišta, odredjivanje nivoa
automatizacije sistema obrade podataka.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti