treninge, rekreativci bi veliku važnost trebali posvetiti ishrani. Područje ishrane, odnosno
nutricionizam je opširno područje. Ovdje ćemo na najjednostavniji i razumljiv način objasniti neke
osnove ishrane.

Proteini

su makronutrijenti potrebni za izgradnju sljedećeg:



Mišića,



Unutrašnjih organa,



Kože,



Enzima,



Krvnih stanica, te



Antitijela.

Za ilustraciju ih možemo prikazati kao cigle od kojih je sazidana kuća. Sastavni dijelovi proteina

su aminokiseline. Osam aminokiselina je esencijalno (organizam ih ne može sam stvarati) i moramo
ih unositi kroz kvalitetno odabrane namirnice bogate tim aminokiselinama. Pri bilo kojoj intezivnoj
aktivnosti dolazi do

trošenja

mišića, odnosno mikrošteta u samim mišićima, te je neophodno

mišićima osigurati stalan izvor kvalitetnih proteina da bi se mišić obnovio i bio spreman za nove
treninge.

U suprotnom, dolazi do pada sposobnosti, sklonosti infekcijama i oboljevanjima, te ozljedama.

Kvalitetne proteine koji sadrže svih osam esencijalnih aminokiselina nalazimo u namirnicama poput
jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, ribe i mesa. Zato je značajno kod konzumiranja hrane da bude
mješovita biljnog i životinjskog porijekla, da ne bi došlo do narušavanja balansa u organizmu.

Za normalnu, uravnoteženu ishranu odrastao čovjek mora u organizam po jednom kilogramu

unijeti jedan gram proteina, odnosno bjelančevina, a vrhunski sportisti i više od 1,5 grama uz
uzimanje više tečnosti. Manjak proteina u prehrani izaziva veći poremećaj u organizmu koji se
manifestuje kroz gubitak mišićne mase, rane teže zarastaju, smanjuju se organi i slično.

Slika br. 2.