Principi bankarskog poslovanja
JU Srednja stručna škola
Rožaje
Stručni rad
Principi bankarskog poslovanja
Predmet: Poslovna ekonomija
Mentor:
Učenik:
Dr. Safet Muković, prof.
Seid Murić IV-4
SADRŽAJ:
1

1. Princip likvidnosti
Princip likvidnosti je osnovni i najznačajniji princip poslovanja svake banke. Zbog
značaja, ovaj princip je u mnogim bankarskim sistemima direktno ill indirektno regulisan od
strane monetarnih vlasti. Ogleda se u poštivanju obaveza Banke da u svako vrijeme i svakom
povjeriocu ispuni njegov zahtjev, pri čemu je banka u poziciji dužnika. Preciznije, banka je
dužna da u svakom roku plati (izmiri) sve dospjele svoje obaveze, a to podrazumjeva
mogućnost i sposobnost banke da u svakom momentu izmiri obaveze kako prema, svojim
deponentima (podizanje uloga, plaćanje sa računa itd.), tako i prema komitentima kojima je
odobrila kredit ali ga nije pustila u tečaj. Znači, radi se o dvostranom karakteru obaveza banke
(obaveze prema povjeriocima i obaveze prema, dužnicima).
Obzirom da banka posluje uglavnom sa prikupljenim tuđim sredstvima, to joj se
nameće velika odgovomost i preuzimanje obaveze da će o roku i pod preuzetim uslovima
vratiti tuđa primljena novčana sredstva i to bez ikakvog odlaganja.
2. Princip sigurnosti banke
Princip sigurnosti banke podrazumjeva određeni stepen sigurnosti banke da će njeni
komitenti u određenom roku uredno izvršavati sve svoje obaveze, regulisane ugovorom. Radi
se o tome da banka u okviru svoje kreditne politike mora voditi računa da odobrava kredite
samo, onim komitentima, tj. tražiocima kredita gdje je koliko je moguće više sigurna da će
kredit biti vraćen u cijelosti i u ugovorenom roku vraćanja.
Ovaj princip je naročito važan kod donošenja dugoročnih (investicijskih) kreditnih
odluka obzirom na ročnost ovih kreditnih plasmana i velike obime (iznose) pojedinačnih
kredita ove vrste. Sa dužim rokovima dospjeća (vraćanja) dugoročnih bankarskih kredita,
povećava se kreditni rizik, time i kreditni gubitak. U okviru principa sigurnosti, da bi se
minimizirao kreditni rizik, banka primjenjuje odgovarajuće standardne procedure kreditne
analize, ocjena i ispitivanja kreditne sposobnosti i boniteta poslovanja tražioca kredita. Kod
dugoročnih kredita dodatno se primjenjuje metoda ocjene ekonomske efikasnosti investicija,
selekcioniranje i optimizacija investicijskih projekata (kredita).
3
3. Princip profitabilnosti
Princip profitabilnosti podrazumjeva da banka ima motiv i cilj svog poslovanja u
ostvarivanju što većeg profita (dobiti, prinosa, neto-dohotka). Rentabilitet banke
podrazumjeva da banka vodi računa o ostvarenju što je moguće većih prihoda uz ostvarenje
što je moguće nižih (manjih) troškova poslovanja tj. da vodi računa i o ekonomičnosti svog
poslovanja.
Takođe, banka nastoji da ostvari sto veću dobit na razlici aktivnih i pasivnih kamata
(kamata, na date kredite i kamata na pribavljena sredstva kreditnog potencijala) kao i dobit
(profit) na bazi nekamatonosnih plasmana (kupovina i prodaja vrijednosmh papira), te dobit
po osnovu vanbilansnih operacija (platni promet, razne bankarske usluge itd.).
Kod principa profitabilnosti tj. rentabilnosti za banku je bitno praćenje njenih
troškova. Ako se prate npr. troškovi aktive banke, tada je uočeno da se sa porastom velične
bankarske aktive, troškovi aktive po jednoj novčanoj jedinici aktive smanjuju.
To znači da male banke sa malom aktivom imaju i velike troškove po jedinici aktive
u odnosu na velike banke tj. banke sa velikom aktivom.
Dakle, troškovi aktive bilansa stanja banke ponašaju se u skladu sa zakonom
ekonomije obima, što znači, po analogiji troškova proizvodnog preduzeća, da se fiksni
troškovi banke smanjuju sa porastom obima proizvodnje (povećanja bankarske aktive).
Banka takođe mora voditi racuna o jeftinoći tj. ekonomičnosti pribavljanja novčanih
resursa kao izvora sredstava u svom finansijskom i kreditnom potencijalu. Najniže troškove
imaju depozitni izvori bankarskih sredstava.
Savremene banke se sve više orijentiraju na princip stabilnosti svog poslovanja u
smislu zadržvanja komitenata i privlačenja novih komitenata, zadovoljavajući sav asortiman i
strukturu tražnje za kreditima i ostalim bankarskim uslugama, pri čemu u odredenim
poslovima banka i svjesno gubi dio profita.
Likvidnost i profitabilnost banke su u inverznom ili u međusobno recipročno —
funkcionalnom odnosu. Sto je veća likvidnost u smislu držanja viška neuposlenih
(neangažiranih) likvidnih sredstava, to je manja profitabilnost, i obnuto.
http://apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specijalisticki/MirjanaGrubisa.pdf
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti