Prinudna naplata i obezbeđenje poreskog potraživanja
AKADEMIJA POSLOVNIH STRUKOVNIH STUDIJA BEOGRAD
ODSEK BLACE
Pristupni rad
iz
predmeta
PORESKI POSTUPAK
Tema: Prinudna naplata i obezbeđenje poreskog potraživanja
Mentor: dr Olivera Đurić Student: Katarina Jovanović 44/19 S-J
Jagodina, decembar 2019. godine
SADRŽAJ
UVOD..............................................................................................................................................1
1.PORESKI SISTEM...................................................................................................................... 2
2.ELEMENTI OPOREZIVANJA I PORESKI POSTUPAK..........................................................3

4
1.PORESKI SISTEM
Iako postoji veliki broj faktora koji utiču na to da se poreski sistemi razlikuju od jedne do druge
zemlje, ipak se mora reći da postoji niz konstantnih poreskih oblika koji se javljaju u većini
država. To znači da poreski sistemi počivaju na konceptu poreskog pluralizma, a ne monizma.
Pored standardnih poreskih oblika (kao što su porez na dohodak fizičkih i pravnih lica, porez na
promet, akciza, porez na imovinu i dr.), koji čine poreski sistem većine zemalja, postoji veliki
broj spečifičnih fiskalnih oblika koji nisu u velikoj meri izdašni, ali odražavaju trenutnu poresku
politiku neke zemlje, odnosno uvedeni su sa nekim posebnim razlogom. Osnovni zadatak
poreskog sistema i poreske politike je prilagođavanje okolnostima i činjenicama koje su
odlučujuce za proces oporezivanja.
Naime, stalne promene uslova privređivanja direktno utiču na promene poreskih propisa i
ukidanje pojedinih poreskih oblika, odnosno uvođenje novih, promene poreske stope i osnovice.
Poreski sistemi savremenih država međusobno se razlikuju ne samo u odnosu na sastavne
elemente, nego i u pogledu učešća pojedinih poreskih oblika u strukturi javnih prihoda fiskalnog
karaktera.
Navedene razlike nastaju zbog različitih faktora, od kojih su najvažniji sledeći:
a)
Razvijenost privrede
–
U razvijenim zemljama veće učešće u strukturi javnih prihoda
imaju porez na dohodak i porez na imovinu, s obzirom na visok dohodak po glavi
stanovnika. Učešće ovih poreskih oblika u manje razvijenim zemljama je znatno niže. U
ovim zemljama veće učešće imaju porezi koji pogađaju potrošnju, odnosno porez na
promet i akcize.
b)
Društveno - ekonomsko uređenje (sa aspekta razvijenosti tržišne privrede)
–
U zemljama
sa razvijenim tršišnim privredama poreska politika se vodi na način da se obezbedi
optimalnost u ostvarivanju alokativnih i redistributivnih ciljeva. Poreski podsticaji su
relativno rasprostranjeni i osnov za njihovo propisivanje su čvrsto postavljeni kriterijumi
koji su uglavnom ekonomske, ekološke ili socijalno-političke prirode. U nerazvijenim
5
tržišnim privredama porezi i drugi javni prihodi koriste se kao transfer sredstava iz
državnih preduzeća u budžet. Kod oporezivanja prometa propisan je veliki broj različitih
poreskih stopa, kao i brojna poreska oslobodenja. Udeo poreza koji se prikupi od
stanovništva uglavnom je beznačajan.
c)
Fleksibilnost pojedinih poreza
–
Uz pretpostavku da se poreske stope i poreske olakšice
ne menjaju, na promene u strukturi poreskog sistema utiču promene u privrednim
kretanjama, na primer, u uslovima inflacije koja se u većoj ili manjoj meri javlja u većini
zemalja.
d)
Struktura radne snage
–
Najefikasniji mehanizam za naplatu poreza na dohodak fizičkih
lica je naplata ovog poreza u momentu isplate, odnosno po odbitku. Međutim, to nije
moguće kada veliki broj lica obavlja samostalno svoju delatnost, i u tom slučaju porez
plaća na osnovu rešenja nadležnog poreskog organa. U zemljama gde je veći udeo lica
koja samostalno obavljaju delatnost, udeo poreza na dohodak fizičkih lica je relativno
manji.
e)
Stepen otvorenosti ekonomije
–
U zemljama koje nastoje da ostvare što veće učešće
spoljnotrgovinskog sektora u društvenom proizvodu vodi se računa o poreskom sistemu
( naročito kada su u pitanju posredni porezi), i to u smislu uvođenja poreskih oblika koji
će pospešivati izvoz. Reprezentativni poreski oblik je porez na dodatu vrednost.
2.ELEMENTI OPOREZIVANJA I PORESKI POSTUPAK
Osnovni elementi oporezivanja
su:
a) poreski obveznik,
b) predmet oporezivanja,
c) poreska osnovica,
d) poreska stopa, i
e) poreske olakšice
Poreski obveznik
je ono fizičko ili pravno lice koje je zakonom obavezno da plati porez. To
znači da ne mora svako lice biti poreski obveznik, već samo ono za koje zakon utvrdi. Poreski
Kulić M,, (2003)
Finansijski menadžment
, Beograd: Megatrend Univerzitet primenjenih nauka, str.62

7
treba zaboraviti činjenicu da se u krajnjoj liniji oporezuje deo dohotka akcionara koji potiče od
dividendi
. Ako su akcionari fizička lica, dohodak koji je pripisan njima oporezuje se porezom na
dohodak, dok se dobit akcionara - pravnih lica oporezuje porezom na dobit.
2.1.Poreski postupak
Poreski postupak pokreće Poreska uprava po službenoj dužnosti, a izuzetno po zahtevu
stranke.Poreski postupak se pokreće kad Poreska uprava izvrši ma koju radnju u cilju vođenja
postupka. Ako Poreska uprava po zahtevu stranke utvrdi da nema uslova za pokretanje poreskog
postupka, u skladu sa zakonom, doneće o tome zaključak, protiv kojeg je žalba dopuštena.
Poreski akt je poresko rešenje, zaključak, nalog za poresku kontrolu, zapisnik o poreskoj kontroli
i drugi akt kojim se pokreće, dopunjuje, menja ili dovršava neka radnja u poreskom postupku.
3.NAPLATA POREZA – PRINUDNA NAPLATA
Naplata poreza je čin plaćanja, koji u osnovi predstavlja gašenje poreskog duga. Plaćanjem
poreza, poreski dužnik izmiruje poresko potraživanje. Naplata poreza može biti na dva osnovna
načina, odnosno postoji redovna i prinudna naplata poreza. Redovna naplata podrazumeva
izmirivanje poreske obaveze u vreme njene dospelosti. Ako poreska obaveza nije plaćena u
propisanom roku, porez se prinudno naplaćuje.
U poreskom postupku, a u postupku po pravnom leku, dopuštena je žalba. Žalba se podnosi
protiv poreskog upravnog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obavezama iz
poresko-pravnog odnosa. Ako rešenje poreskog organa nije doneto u propisanom roku, može se
podneti žalba. Može se pokrenuti i upravni sport protiv konačnog poreskog upravnog akta. Žalba
Dividenda je deo profita koji akcionar naplaćuje na osnovu svoje akcije a čiju visinu određuje skupština akcionara
ili bord kompanije u zavisnosti od rezultata preduzeća i u skladu sa pravilima akcionarskog društva. Obično se
utvrđuje u procentu od vrednosti akcije, a taj procenat se menja u zavisnosti od ostvarenog poslovnog rezultata.
Član 33. Zakona o poreskom postupku Republike Srbije
https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_poreskom_postupku_i_poreskoj_administraciji.html
(datum
pristupa 28.11.2019)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti