1. Uvod u MIKROPROCESORE

1.1. MIKROPROCESORI I NJIHOV ISTORIJSKI RAZVOJ

Idejni   tvorac   mikroprocesora   je   inžinjer   Marcijan   Hof.   On   je   predložio   da   se 

napravi   integrisano   kolo   koje   bi   preuzelo   neke   funkcije   procesora   velikih   računara.   Prvi 
mikroprocesor, nastao 1971. godine, poznat je pod imenom Intel 4004. Ovaj mikroprocesor je 
sadržao oko 2300 tranzistora i mogao e da obrađuje podatke u grupama od po 4 bita pa otuda 
potiče i njegov naziv.

Prvi predstavnici 8-bitnih mikroprocesora nastali su 1974. godine kada je Intel 

proizveo i8080, a Motorola MC6800. Opšta karakteristika prvih 8-bitnih mikroprocesora je oko 
5000   tranzistora   na   kristalu   koji   su   mogli   da   obavljaju   najvažnije   funkcije   mikroprocesora 
tadašnjih velikih računara. 

Posle   8-bitnih   pojavljuje   se   generacija   16-bitnih   mikroprocesora.   To   su 

mikroprocesori koji mogu da obrađuju podatke u grupama od po 16 bita. Kod njih je postignut 5 
do 10 puta veći stepen integracije, a brzina im je povećana 5 do 20 puta u odnosu na 8-bitne. Tek 
sa pojavom 16-bitnih mikroprocesora dostignute su mogućnosti procesora velikih računara. Prvu 
generaciju čine oni koji su proizvedeni do 1983. godine, a drugu generaciju oni nastali 1983.

Prvi 32-bitni mikroprocesori su se pojavili 1982. godine i kod njih takođe možemo 

razlikovati nekoliko generacija. Motorola je na tržište izbacila MC68020, a Intel i80386. kod 
svake generacije 32-bitnih mikroprocesora uvećavao se stepen integracije. Kod prve generacije 
taj broj je bio oko 500.000 tranzistora na kristalu, a već kod druge od 1,2 do 1,5 miliona na jednoj 
kristalnoj   pločici.   Značajno   se   uvećava   brzina   rada,   kao   i   prostor   koji   mikroprocesor   može 
adresirati.   Međutim,   najvažniji   pravci   poboljšanja   kod   32-bitnih   mikroprocesora   bili   su   : 
ugrađivanje   i   uvećanje   tzv   brzih   keš   memorija,   uvećanje   broja   operacija   koje   su   se   mogle 
izvršavati paralelno i rad sa virtualnim memorijama.

Svi   ti   mikroprocesori   pripadaju   CISC   koncepciji   (   Complex   Instruction   Set 

Computer ). Ovu koncepciju karakteriše obiman skup instrukcija kao i vrlo složene radnje koje 
može da obavlja mikroprocesor. U devetoj deceniji javljaju se prvi mikroprocesori zasnovani na 
RISC koncepciji ( Reduced Instruction Set Computer ) kod kojih se redukuje skup instrukcija ali 
se znatno povećava brzina rada.

 

IME

DATUM

BROJ 
TRANZISTORA

MIKRONI

CLOCK 
SPEED

DUZINA 
PODATKA

MIPS

8080

1974

6,000

6

2 MHz

8 bit

0.64

8088

1979

29,000

3

5 MHz

16 bit

0.33

80286

1982

134,000

1.5

6 MHz

16 bit

1

80386

1985

275,000

1.5

16 MHz

32 bit

5

80486

1989

1,200,000

1

25 MHz

32 bit

20

Pentium 

1993

3,100,000

0.8

60 MHz

32 bit

100

PentiumII

 1997

7,500,000

0.35

233 MHz

32 bit

~ 300

PentiumIII

1999

9,500,000

0.25

450 MHz

32 bit

~ 510

PentiumIV

2000

42,000,000

0.18

1.5 GHz

32 bit

~ 1,700

PentiumIV 

Prescott

2004

125,000,000

0.09

3.6 GHz

32 bit

~ 7,000

                                                                                                         Seminarski rad : procesor

Tabela prikazuje razvoj Intel procesora od prvog koji je izazvao pravu senzaciju na 

tržištu svojim pojavljivanjem 1974, do današnjih procesora, mada stalno izlaze novi sa sve boljim 
performansama koje se ne mogu porediti sa nekadašnjim. Svi procesori nakon 8088 su pravljeni 
po uzoru na njega s tim što Pentium IV može da izvrši neke instrukcije 5000 puta brže od svog 
preteče.

1.2. MIKROPROCESORSKE TEHNOLOGIJE

Od   početka   razvoja   mikroračunara   postoje   dva   osnovna   cilja   konstruktora: 

povećanje brzine i povećanje kapaciteta memorije. Da bi se ti ciljevi ispunili smanjivao se broj 
komponenata od kojih su građeni čvrsti delovi računara, i na taj način skraćivao bi se put koji su 
prelazili električni, magnetni i svetlosni impulsi a povećavala brzina prenosa informacija. Tako je 
bilo moguće na manjem prostoru zapamtiti veći broj informacija. Da bi smanjivanje bilo uspešno 
potrebno je veliki broj tranzistora smestiti na malu površinu. Na taj način nastaju čipovi tj. 
integrisana kola koja predstavljaju integraciju elektronskih komponenata na malim pločicama. 
Najsloženija integrisana kola predstavljaju mikroprocesor. 

Glavni materijal u izradi integrisanih kola su razni tipovi poluprovodnika pa je i 

cela tehnologija nazvana poluprovodnička tehnologija. Prilikom izbora integrisanog kola veoma 
je bitno znati koja je tehnologija primenjena. Od tipa tehnologije koja je primenjena zavisi:

Pouzdanost integrisanog kola

Stepen ostvarene integracije po jedinici površine

Brzina rada

Potrošnja energije

Način   povezivanja   sa   drugim   integrisanim   kolima   koja   ne   moraju   biti 
proizvedena u istoj tehnologiji, itd.

Do sada su bile dominantne dve tehnologije u proizvodnji integrisanih kola i to su 

bipolarna i MOS (Metal – Oxide – Semiconduktor ) tehnologija.

2. MIKROPROCESOR

Procesor je uređaj koji može da vrši obradu podataka i centralni je deo većih 

računarskih sistema. Procesor koji vrši obradu u mikroračunaru je mikroprocesor. Mikroprocesor 
je pločica, na kojoj je sabijen ( integrisan ) veliki broj tranzistora i koji obavlja iste funkcije kao i 
veliki procesori. To je čip napravljen tako da predstavlja funkcionalnu celinu, a koji se preko 
velokog broja nožica ( pinova ) povezuje sa spoljašnim svetom. 

Ako se pogleda unutrašnjost računara može se videti da se on sastoji od velikog 

broja čipova. Ovi čipovi imaju različitu ulogu: jedni služe za kontrolisanje periferijskih uređaja 
(   tzv.   kontroleri   ),   drugi   za   generisanje   zvuka,   treći   za   generisanje   slika,   itd.   I   ti   čipovi   su 
mikroprocesori   kojima   je   dodeljena   specijalna   uloga.   Međutim   oni   se   ne   nazivaju 
mikroprocesorima već imaju posebne nazive kao što su : disk kontroler, generator zvuka, DMA-
modul i sl. Pod mikroprocesorom se podrazumeva čip opšte namene koji objedinjuje rad celog 
mikroračunarskog sistema. 

2

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti