UNIVERZITET U BEOGRADU

FAKULTET SPORTA I FIZIČKOG VASPITANJA

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA „INFORMATIKA“

NAZIV SEMINARSKOG RADA: „CPU-CENTRALNA PROCESORSKA 

JEDINICA“

Student: Vladimir Krstić                  

Ocena:

5   6   7   8   9   10

Broj indeksa: 164 / 05

UNIVERZITET U BEOGRADU

FAKULTET SPORTA I FIZIČKOG VASPITANJA

CPU- CENTRALNA PROCESORSKA JEDINICA

Krstić Vladimir ,broj indeksa:164/05

FAKULTET SPORTA I FIZIČKOG VASPITANJA

BLAGOJA PAROVIĆA  156

Sažetak: 

U ovom seminarskom radu objasnicu sta u stvari predstavlja procesor,kakva je njegova uloga i koje su 

njegove osnovne funkcije.

Ključne reči: 

Upravljačka jedinica, ALU, registri, MHz, GHz

1. UVOD

Glavna kompjuterska komponenta naziva se centralna procesorska jedinica (Central Processing Unit) ili 

skraćeno CPU. CPU je u stvari jedan veoma mali komad silicijuma i cesto se naziva silikonski čip ili procesorski 
čip. Ovaj sićušni deo je mozak kompjutera. On je za komjuter isto sto i motor za automobil iz razloga što on 
sarađuje sa svim ostalim delovima kompjutera. U njegovom sastavu su upravljačka, aritmetičko logička jedinica 
i registri, što mu u stvari omogućava da upravlja radom čitavog računara. Što je brži čip to je brži i celi 
kompjuter. CPU je takođe odgovoran za pravilno izvršavanje svih funkcija mikroračunara. CPU generiše većinu 
impulsa   za   kontrolu   vremenskog   redosleda   po   kome   spoljne   jedinice   komuniciraju   sa   računarom.   Većinu 
upravljačkih funkcija računara vrši hardver ili mašina sa konačnim brojem stanja ili FSN (Finite-State-Machine), 
koja je deo CPU-a. Ova mašina primorava procesor da sekvencijalno izvršava naredbe upisanog programa. Kad 
uključimo napajanje računara, FSM zna odakle treba da očita prvu naredbu iz programa. Kada preuzme neku 
naredbu, upiše je u registar naredbi gde se dekodira.

Mikroprocesor se u principu može podeliti na četiri glavna elementa, koja su šematski prikazana na slici 1. 

Ti elementi su: 

a) Adresna jedinica (Address Unit) koja ima zadatak da upravlja pristupom memoriji injenom 

zaštitom. Na primer ona proverava da li je dozvoljen pristup određenoj zoni  memorije, što može da 
bude izuzetno značajno u multitasking okruženjima. 

b) Jedinica magistrala ili ulazno izlazna jedinica (BUS Unit) predstavlja mesto preko koga  se 

mikroprocesor   povezuje   sa  spoljašnjim   svetom,  to  jest   prima  i   šalje  podatke.  Ova  jedinica   takođe 
pristupa instrukcijama koje se nalaze u memoriji. 

c) Instrukcijska jedinica (Istruction Unit) prihvata instrukcije koje dolaze iz jedinice magistrala i 

dekoduje ih (prepoznaje ih), pa ih u odgovarajućem formatu šalje u izvršnu jedinicu. 

d) Izvršna jedinica (Execution Unit) je srce mikroprocesora. Ona se, kao što se sa slike 1  vidi, 

sastoji od tri glavna dela: 

Aritmetička i logička jedinica (Arithmetic and Logical Unit) – ALU. U ovoj jedinici 

se obavljaju operacije koje su zadane instrukcijom. 

Skup registara. Uloga registara je da privremeno sačuva podatke koji su potrebni da bi 

se obavila zadata instrukcija. Broj registara, njhova vrsta i veličina (broj bitova) je različita kod 
različitih mikroprocesora. Veličina registara određuje bitnost procesora. Kada se kaže da je, na 
primer, Pentijum procesor 32-bitni, to znači da njegovi registri imaju veličinu od 32 bita. 

Mikrokod je blok u kome se nalazi skup instrukcija i tabela na osnovnom nivou koje 

kontrolišu i određuju rad samog mikroprocesora.

2

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti