Programski jezik java
Osnovi programskog jezika java Doc. Dr Samir Vojić
Programski jezik-JAVA
1
SADRŽAJ:
TEMA:
PROGRAMSKI JEZIK-JAVA
Strana:
1. UVOD....................................................................................................................................... 2
2.
ŠTA JE JAVA........................................................................................................................... 2
2.1 THE JAVA VIRTUAL MACHINE – JVM............................................................... 3
2.2 JAVA.......................................................................................................................... 4
2.3 JAVA-KAO JEZIK ZA PISANJE APLIKACIJA...................................................... 5
3. OSNOVNA GRAĐA PROGRAMA........................................................................................ 6
4. OSNOVNI JAVA PROGRAM................................................................................................ 9
5. POSTUPAK RAZVOJA PROGRAMA................................................................................. 12
6. OSNOVNI JAVA APLET...................................................................................................... 13
7. PROGRAMIRANJE U JAVI................................................................................................. 14
8. POPULARNOST JAVE......................................................................................................... 16
9. ZAKLJUČAK......................................................................................................................... 18
10. LITERATURA...................................................................................................................... 19
Osnovi programskog jezika java Doc. Dr Samir Vojić
Programski jezik-JAVA
2
1. UVOD
U ovom seminarskom radu ćemo nešto reći o programskom jeziku Java, kompaktnom,
objektno baziranom skriptnom jeziku, razvijenom u firmi
Netscape
.
Bitno je napomenuti da se Java ubacuje ili uključuje direktno u HTML. Mocha,
LiveScript, JScript, ECMAScript, sve su to imena jednog od najpoznatijeg svjetskog
programskog jezika, Jave. Važno je reći da svatko može koristiti Javu bez kupovine licence
U seminarskom radu će biti riječi o objektima u navigatoru, raznim izrazima te nešto o
varijablama. Spomenut ćemo i te kako korisne alerte te petlje while loop i for loop. Imajući u
vidu raspostranjenost predmetne teme kao i korisnu upotrebu iste u najkraćim crtama ćemo
prezentovati najbitnije detalje kroz ovaj rad. Za kraj ćemo nešto malo reći o arraysima, skupu
podataka u jednoj varijabli. Nadamo se da ćemo dobro obraditi zadanu temu i uspješno je
prezentirati.
2. ŠTA JE JAVA?
Činjenica koja nam otežava jednostavno definiranje ovog pojma je ta da je Java u biti puno
različitih stvari. Osim toga, pravi potencijal Jave u mnogome ovisi o kojoj Javi u biti govorimo.
Za Javu danas možemo reći da je
:
specifikacija programskog jezika i standardni zbir klasa
herbert schildt, java j2se 5, mikro knjiga, zagreb, 2006
http://www.w3schools.com/JS/default.asp 16.04.2008

Osnovi programskog jezika java Doc. Dr Samir Vojić
Programski jezik-JAVA
4
Naravno,
Java interpreter
je potreban za svaku vrstu računala, ali nakon što računalo
dobije Java bajt kod interpreter, može izvršavati bilo koji Java bajt kod program. A isti taj Java
bajt kod program može biti izvršen na bilo kojem računalu koje ima takav interpreter. Ovo je
jedna od glavnih osobina Jave: isti kompilirani program se može izvršavati na više različitih
vrsta računala
2.2 JAVA
Postavlja se pitanje zašto uopšte koristiti prelazni Java bajt kod? Zašto se ne bi
isporučivao izvorni Java program pa da ga svako kompilira za sebe u strojni jezik računara na
kojem ga želi koristiti? Prvi od mnogo razloga je da kompiler mora razumijeti Javu, složeni jezik
više razine. Kompiler, sam po sebi, vrlo je složen program, dok je, za razliku od njega, Java
interpreter prilično mali, jednostavan program.
Zbog toga je jednostavnije napisati interpreter za novu vrstu računara, a jednom kad je
urađeno, to računalo može pokretati bilo koji kompilirani Java program. Sa druge strane, bilo bi
mnogo složenije napisati Java kompiler za isto računalo
Osim toga, mnogi Java programi su namijenjeni dohvaćanju preko mreže. Ovo vodi do
očitih sigurnosnih pitanja: korisnik ne želi spustiti i pokrenuti program koji bi mogao nanijeti
štetu njegovom računalu ili podacima. Java interpreter služi kao međuspremnik između korisnika
i spuštenog programa. Korisnik zapravo pokreće interpreter koji neizravno izvršava dohvaćeni
program. Interpreter može zaštititi korisnika i računalo od moguće opasnih radnji tog programa.
http://www.w3schools.com/JS/default.asp 16.04.2008
joshua bloch, efikasno programiranje na javi, mikro knjiga, zagreb,2004
Osnovi programskog jezika java Doc. Dr Samir Vojić
Programski jezik-JAVA
5
2.3 JAVA-KAO JEZIK ZA PISANJE APLIKACIJA
Mnogo ljudi misli da Javu koristimo samo kao dodatak vlastitim
Web HTML
stranicama
tako da rade interesantne efekte sa slikama ili računaju koliko ste dana ili minuta stari. Međutim,
Javu možemo koristiti isto kao C++ za pisanje stand-alone aplikacija. Postupak je sljedeći:
prevodimo Java izvorni kod u tzv. bajtni kod
izvršavamo bajtni kod interpretiranjem unutar JVM (Javine Virtualne Mašine)
Vidimo da je po strukturi implementacije programskog jezika Java negdje na prijelazu
između dosad kristalno jasnih definicija pojmova kompajler i interpreter. Ona spada u obje
klasifikacije dok uistinu nije potpuno niti jedna od njih.
Sâm bajtni kod je dosta manji od ekvivalentnog izvršnog koda, recimo, C-a, ali brzina
njegovog interpretiranja daleko zaostaje naspram brzine izvršavanja ekvivalentnih programa
pisanih u C-u. Alternativno rješenje je u korištenju tzv. just-in-time interpretiranja, gdje Javina
Virtuelna Mašina prebacuje bajtni kod u native kod prije samog izvršavanja. To za manje
aplikacije pruža razumnu performansu uz zadržanu prenosivost izvršnog koda
.
Međutim, čak i toliko naglašavana prenosivost možda ne počiva na čvrstim temeljima.
Iole veće aplikacije će vjerojatno uslijed ograničenja nametnutih standardnim Java okruženjem
biti prisiljene koristiti vlastita korisnička sučelja u vidu native library datoteka (JNI) čijim se
funkcijama proširuju mogućnosti Jave.
U tom slučaju mada je osnovna aplikacija prenosiva, mora će se prilagođavati od
operativnog sistema do različitih arhitektura računala library datoteke pisane u C/C++-u bez
kojih osnovna aplikacija neće moći raditi.
Čerić, Varga,Informacijska tehnologija u poslovanju

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti