Proporcionalni izborni sistem
PROPORCIONALNI IZBORNI SISTEM
Student:
Mentor:
Indeks:
Beograd
2
Sadržaj
1.
Pojam, elementi i vrste izbornih sistema
................................................................................................4
4. Vrste
proporcionalnih
izbornih sistema...................................................................................................8
5. Izborni količnik...........................................................................................................................................9
6. Prednosti proporcionalnog izbornog sistema............................................................................................9
7. Krtitika proporcionalnog izbornog sistema..............................................................................................11
8. Rezime……………………………………………………………………………………………………………………………………………….14
9. Literatura…………………………………………………………………………………………………………………………………………..14

4
2. IZBORI
Izbori
predstavljaju složen proces, putem koga gradjani biraju nosioce najviših političkih funkcija u
državi. Izbori su više od pukog glasanja. Oni obuhvataju više različitih aktivnosti koje se odvijaju po
postupku predvidjenom u ustavu i zakonu. Izbori su poseban tip političkog procesa. Ta posebnost ne
proizilazi samo iz jasne ograničenosti normativnim pravilima i procedurama, veoma preciznom
vremenskom odredjivanju trajanja pojedinih faza i postupaka, biraca, izbornih organa, stranaka i
kandidata, vec i u strukturi odnosa moći. Oni mogu biti refleks postojeće matrice političke i socijalne
moći. Izbori mogu poslužiti i kao sredstvo za očuvanje ili sticanje trajnih pozicija moći u društvenoj
stukturi radi ostvarivanja političkih i socijalnih interesa i ciljeva izbornih aktera u postizbornom periodu,
ali i za temeljne promene, reforme drustvene strukture, što je osnovno obeležje izbora u tranziciji.
Izbori su postupak kojim narod poverava vršenje državne vlasti predstavničkim organima. Izbori
obuhvataju više različitih radnji koje se mogu podeliti na:
1. Izborne radnje pre glasanja
2. Izborne radnje tokom glasanja
3. Izborne radnje nakon završetka glasanja
4. Izborne radnje tokom celog izbornog procesa
Izborne radnje pre glasanja su aktivnosti koje predhode glasanju, u njih spadaju:
Donosenje odluke o raspisivanju izbora, predlaganje kandidata za poslanike, ažuriranje evidencije o
biračima, obrazovanje organa za sprovodjenje izbora, odredjivanje biračkih mesta, priprema biračkog
materijala, otpremanje i prijem izbornog materijala.
Izborne radnje tokom glasanja predstavljaju aktivnosti koje se odvijaju na biračkom mestu.
U izborne radnje tokom glasanja spadaju:
kontrola izbornog materijala, kontrola i pečaćenje
glasačke kutije i glasanje.
Izborne radnje nakon završetka glasanja su aktivnosti koje se preduzimaju nakon zatvaranja biračkih
mesta, i odnose se na utvrđenje rezultata izbora.
U ove radnje spadaju:
Odvajanje neupotrebljenih listića, utvrdjivanje broja birača koji su glasali, provera kontrolnog glasačkog
listića, odvajanje nevažećih glasačkih listića, utvrdjivanje rezultata glasanja na biračkom mestu,
sastavljanje zapisnika o radu biračkog odbora, dostavljanje izbornog materijala sa biračkih mesta,
utvrđivanje rezultata glasanja, saopštavanje rezultata izbora, objavljivanje rezultata izbora u službenom
glasniku, čuvanje izbornog materijala.
Izborne radnje tokom celog izbornog procesa su takve aktivnosti koje se odvijaju tokom celog
izbornog procesa, i to su:
kontrola izbora, zaštita izbornog prava i posmatranje izbora.
Istraživači izbora uglavnom se koncentrišu na deo pravila kojim se reguliše izborno takmičenje i
raspodela mandata u parlamentu, često zapostavljajuci ostale aspekte izbornih pravila i radnji.
5
2.1.
Pojam, elementi i vrste izbornih sistema
Izborni sistem
je skup odnosa uređenih ustavom, zakonom i drugim propisima koji nastaju u
izborima predstavnika građana u najviše organe državne vlasti. Izbori i izborni sistemi ključni su činilac
u izgradnji demokratskog poretka modernih država. Demokratska reprezentacija i demokratski poredak
nezamislivi su bez izbora i bez nadmetanja društvenih i političkih snaga za političku vlast. Slobodni,
kompetitivni izbor bitna je osobina demokratskih društava. Izbori su institucionalizovane procedure ili
opšteprihvaceni formirani postupci, priznati pravilima organizacije za agregiranje izraženih biračkih
preferencija naročite vrste. Oxfordski engleski rečnik kaže da je izbor formalno biranje osobe na položaj
i funkciju bilo koje vrste, glasanjem biračkog tela. Ova vrlo opšta definicija pokazuje da ljudi mogu biti
birani u razna udruženja, timove ili klubove jednako kao što su pojedinci birani u parlamente ili lokalne i
regionalne organe vlasti. U savremenim demokratskim počecima gradjani participiraju u izborima koji se
odnose na razne aspekte njihovih zivota.
Da bi izbori imali demokratski sadržaj i izražavali demokratski pristup konstituiranju
predstavničkih organa naroda, moraju zadovoljiti barem dve pretpostavke:
1. Mogućnost biranja izmedju više ponuđenih mogućnosti
2. Slobodu biranja.
Realizacija te dve pretpostavke mora biti pravno osigurana. Samo takvi izbori nose karakteristike
kompetitivnih izbora. Glasanje kao izborni čin političke participacije, u kojem sudeluje stanovništvo s
biračkim pravom, neophodan je uslov za demokratski sistem vlasti, ali ne i dovoljan. Glasanje
pretpostavlja, a zakon mora osigurati, zaštitu formiranih glasačkih postupaka na osnovu kojih se
pripremaju i organizuju kompetitivni izbori. Zaštita slobode biranja, tj. sloboda birača, bitna je
pretpostavka za donošenje odluke birača u izboru u kojem oni participiraju.
Jedna od najvažnijih odluka za svaku državu je odabiranje izbornog sistema. Po pravilu
konstituisanje jednog izbornog sistema vrši se za duži vremenski period, i svaka sledeća promena i
reforma predstavljaju težak i dugotrajan proces.
Kategorija izbornog sistema šira je po sadržini od izbornog prava. Izborno pravo kao
uža kategorija je nerazlučivi deo izbornog sistema. Izborni sistem određuje sadržinu i suštinske
karakteristike izbornog prava. Pojam izbornog sistema mozemo odrediti, kao izborni sistem u užem,
i izborni sistem u širem smislu. Izborni sistem u užem smislu, je način na koji građani izražavaju svoje
opredeljenje za pojedine stranke i kandidate i postupak kojim se ti glasovi pretvaraju u mesta u
parlamentu. U širem smislu, izborni sistem predstavlja sve ono što se tiče izbornog procesa, od izbornog
prava do organizacije izbora. Izborni sistem u širem smislu karakterističan je za države sa kratkom
izbornom tradicijom. Izborni sistem je, u suštini, skup principa i procedura, kojim se individualni glasovi
birača, prevode u poslanička mesta. Dakle, reč je o složenom podsistemu političkog sistema kojim
se biraju nosioci političkih funkcija i na odredjen način rešavaju sukobi izmedju ključnih političkih aktera
u jednom društvu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti