Prošireni model objekti- veze (PMOV)
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
Laboratorija za informacione sisteme
PROŠIRENI MODEL
OBJEKTI-VEZE
(Materijal za interne kurseve. Sva prava zadržava Laboratorija za informacione sisteme)
Beograd, oktobar 2000.
2

Informacioni sistemi (IS) su sastavni deo upravljanja ("održanja željene organizovanosti") nekog sistema i
sa te ta
č
ke gledišta može im se pridodati atribut "
upravlja
č
ki
" i definisati
upravlja
č
ki informacioni
sistema kao sistem koji prenosi,
č
uva i obradjuje podatke u informacije potrebne za upravljanje.
(4) U svakodnevnom govoru re
č
i podatak i informacija se koriste kao sinonimi. Medjutim, za precizno
razgrani
č
enje koncepata o kojima govorimo, neophodno je i ova dva pojma precizno definisati i
razgrani
č
iti.
Podatak je kodirana predstava o nekoj
č
injenici iz realnog sveta, on je nosilac
informacije i služi za tehni
č
ko uobli
č
avanje informacija, kako bi se one mogle sa
č
uvati ili preneti.
Informacija je protuma
č
eni podatak o pojavi koju podatak prikazuje
. Krajnje tuma
č
enje nekom
podatku daje sam primalac (
č
ovek), uz pomo
ć
razli
č
itih postupaka obrade podataka.
Osnovna funkcija
informacinog sistema je
č
uvanje i prenos podataka o
č
injenicama iz sistema i njegove okoline i
njihova obrada u informacije koje zahteva korisnik
.
(5) Da bi smo definisali koncept baze podataka, analizirajmo nedostatke klasi
č
ne obrade podataka,
manuelne ili automatizovane preko skupa programa i skupa nepovezanih datoteka. Na Slici 2 prikazan je
"sistemski dijagram" jednog skupa "aplikacija" u nekom informacionom sistemu. Svaka aplikacija je
razvijana posebno, koristi svoje "privatne" datoteke sa fizi
č
kom strukturom podataka pogodnom za tu
aplikaciju.
RADNI
NALOG
PRATE]A
DOKUM.
OBRA^UN.
LIST
OTPREMN.
LANSIRANJE
PROIZVODNJE
OBRADA LD
PRODAJA
PROIZ
VODI
RADNA
MESTA
TEHN.
POSTUP.
RADNA
LISTA
RADNICI
KUPCI
FINALNI
PROIZ
VODI
Slika 2. Klasi
č
na obrada podataka. Nezavisne "privatne" datoteke za svaku aplikaciju
Osnovni nedostaci ovakve obrade podataka su:
-
Redundansa podataka
, odnosno višestruko pam
ć
enje istih podataka je neminovno. Na primer, isti
podaci o proizvodima se, u nekoj proizvodnoj radnoj organizaciji pamte i nekoliko desetina puta, ili isti
podaci o gradjanima u nekom komunalnom informacionom sistemu i stotinu puta. Višestruko skladištenje
istih podataka dovodi do nepremostivih problema pri njhovom ažuriranju. Kada se neki podatak promeni,
to se mora u
č
initi na svim mestima na kojima se on
č
uva. To, ne samo da zna
č
ajno pove
ć
ava troškove
obrade podataka, nego je organizaciono prakti
č
no neizvodljivo, pa se, u raznim izveštajima, pojavljuju
razli
č
ite verzije istog podataka.
-
Zavisnost programa od organizacije podataka
. Programi su zavisni i od logi
č
ke i od fizi
č
ke strukture
podataka. Fizi
č
ka struktura podataka definiše na
č
in memorisanja podataka na spoljnim memorijama, a
logi
č
ka struktura je struktura podataka koja je predstavljena programeru. U klasi
č
nim datotekama razlika
fizi
č
ke i logi
č
ke strukture podataka je mala. Zavisnost programa od logi
č
ke strukture se ogleda u tome što
4
program zavisi, na primer, od naziva i redosleda polja u zapisu, što ubacivanje novog polja u zapis ili bilo
kakvo drugo restruktuiranje zapisa, koje ne menja sadržaj podataka koje program koristi, ipak zahteva i
izmenu samog programa. Fizi
č
ka zavisnost se ogleda u tome što program zavisi od izabrane fizi
č
ke
organizacije datoteke i izabrane metode pristupa, na
č
ina sortiranja i sli
č
no. U osnovi i logi
č
ka i fizi
č
ka
organizacija podataka su prilagodjene konkretnom programu. Novi zahtevi za informacijama, iz podataka
koji ve
ć
postoje u datotekama, mogli bi zahtevati izmenu fizi
č
ke i logi
č
ke strukture podataka, a to bi
zahtevalo izmene u ranije razvijenim programima. Umesto toga, obi
č
no se za novi program stvara nova
datoteka, a to dalje pove
ć
ava redundansu podataka.
-
Niska produktivnost u razvoju IS
. Struktuiranje podataka u nezavisan skup datoteka je jedan od uzroka
veoma niske produktivnosti u razvoju IS. Na primer,
č
ak i kada postoje svi podaci koji se u nekoj
aplikaciji zahtevaju, ali se oni nalaze u razli
č
itim datotekama, na raznim medijumima, sa razli
č
itim
fizi
č
kim organizacijama, zadovoljenje i nekog jednostavnog informacionog zahteva iziskuje zna
č
ajne
programerske napore. Nad strukturom podataka predstavljenom velikim brojem nezavisnih datoteka
veoma je teško razviti softverske alate za brz i visoko produktivan razvoj aplikacija i za neposrednu
komunikaciju korisnika sa sistemom.
-
Pasivan odnos korisnika
. Ovakav na
č
in
č
uvanja i obrade podataka, ne pruža mogu
ć
nost korisniku da
sam zadovoljava svoje jednostavnije programske zahteve. Svoje zahteve korisnik može da realizuje samo
posredstvom sistem analiti
č
ara, projektanta i programera, pa se samim tim, zbog njihove niske
produktivnosti, zahtevi korisnika sporo i nepotpuno zadovoljavaju.
Rešavanje ovih osnovnih problema klasi
č
ne poslovne obrade podataka zahteva bitne tehnološke
izmene u ovoj oblasti. Od sredine šezdesetih godina do danas, oblast sistema za upravljanje bazom
podataka se izuzetno brzo razvija. Sistem za upravljanje bazom podataka (Slika 3) je jedan složeni
softverski sistem koji treba da omogu
ć
i:
- Skladištenje podataka sa minimumom redundanse.
- Koriš
ć
enje zajedni
č
kih podataka od strane svih ovlaš
ć
enih korisnika.
- Logi
č
ku i fizi
č
ku nezavisnost programa od podataka. Bez obzira što se podaci fizi
č
ki pamte, po
pravilu, samo jednom, u jedinstvenoj fizi
č
koj organizaciji, svaki korisnik dobija svoju sopstvenu
logi
č
ku sliku (logi
č
ku strukturu) podataka kakva njemu najviše odgovara.
- Jednostavno komuniciranje sa bazom podataka preko jezika bliskih korisniku, kako bi se
neprofesionalni korisnici neposredno uklju
č
ili u razvoj informacionog sistema, a profesionalnim
programerima zna
č
ajno pove
ć
ala produktivnost.
U ovakvoj tehnologiji obrade, podaci su, umesto razbacani po nezavisnim datotekama,
organizovani u jedinstvenu bazu podataka.
Baza podataka (BP) je kolekcija medjusobno povezanih
podataka, uskladištenih sa minimumom redundanse, koje koriste, zajedni
č
ki, svi procesi obrade u
sistemu.
Podaci su jedinstveni resurs u nekom sistemu, i njima se mora upravljati na jedinstven
na
č
in, onako kako se upravlja i drugim vitalnim resursima poslovnih sistema
. Svi nedostaci klasi
č
ne
obrade podataka su posledica toga što ova zna
č
ajna
č
injenica nije uo
č
avana ili poštovana. Tehnologija
baza podataka omogu
ć
uje da se sa podacima postupa kao sa jedinstvenim vitalnim resursom nekog
sistema.
5

Ilustrujmo uvedene koncepte posmatraju
ć
i neko skladište proizvoda kao sistem. Objekti u ovom
sistemu su sami proizvodi, njihovi atributi su na primer, naziv, karakteristike i koli
č
ina u skladištu. Veza
izmedju objekata je, na primer, sastav proizvoda, koji pokazuje od kojih se drugih proizvoda, posmatrani
proizvod sastoji. Svako prihvatanje ili izuzimanje proizvoda iz skladišta predstavlja ulaz u sistem (jer
menja njegova stanja). Osnovna komponenta stanja u sistemu je koli
č
ina svakog proizvoda u skladištu.
Izlaz iz sistema može da bude koli
č
ina zaliha svakog proizvoda (samo stanje sistema), zatim ukupna
vrednost zaliha, ukupna vrednost zaliha proizvoda odredjene vrste i sli
č
no. Izlazna transformacija daje,
ovde postupak sra
č
unavanja izlaza na osnovu trenutnog stanja i trenutnih ulaza sistema.
Kao što je to na Slici 4 prikazano, informacioni sistem predstavlja model realnog sistema u kome
deluje. Podaci o ulazu (trebovanja, prijemnice, otpremnice i sli
č
no, za navedeni primer), preko programa
za održavanje, koji modeliraju dejstvo ulaza na sistem, deluju na bazu podataka (kartica zaliha materijala,
za navedeni primer), koja modelira stanje sistema. Programi za izveštavanje predstavljaju model izlazne
transformacije (postupak sra
č
unavanja ukupne vrednosti zaiha, na primer) i daju zahtevane izlaze.
Osnovu informacionog sistema
č
ini baza podataka, koja se sada može definisati i kao
kolekcija
medjusobno povezanih podataka koja modelira (prikazuje) objekte, veze objekata i atribute
objekata posmatranog realnog sistema
. Ona zbog toga predstavlja
fundamentalne, stabilne, sporo
izmenljive karakteristike sistema
, objekte u sistemu i njihove medjusobne veze. Zato se projekat IS
mora bazirati na bazi podataka. Ako je baza podataka dobar model stanja realnog sistema, ako programi za
održavanje dobro modeliraju dejstvo ulaza na stanje realnog sistema, onda
ć
e se bilo koja informacija
potrebna za upravljanje (izlazi),
č
ak i one unapred nepredvidjene, mo
ć
i dobiti iz IS.
Ako je informacioni sistem model realnog sistema u kome deluje, onda se postupak projektovanja
IS svodi na neku vrstu modeliranja realnog sistema, a za to su nam neophodna neka intelektualna sredstva
(alati) i to:
(1)
Model podataka
kao intelektualno sredstvo za prikazivanje objekata sistema, njihovih atributa i
njihovih medjusobnih veza (stati
č
kih karakteristika sistema) preko logi
č
ke strukture baze podataka.
(2)
Model procesa
kao intelektualno sredstvo za opisivanje dinamike sistema, dejstva ulaza na stanje
sistema i izlazne transformacije, preko programa nad definisanim modelom podataka.
Ovde
ć
emo se baviti samo modelima podataka, dok su modeli procesa (Strukturna sistem anliza) prikazani
ranije, a ovde se koriste u meri u kojoj je to neophodno za izu
č
avanje metodološkog pristupa modeliranju
podataka.
3. MODELI PODATAKA
Model podataka je intelektualno sredstvo za opis stati
č
kih karkatristika sisema, opis karakteristika
sistema u nekom stacionarnom stanju. Stacionarno stanje nekog sistema karakteriše se skupom zavisnosti
koje postoje izmedju objekata sistema. Ove zavisnosti se, u modelu podataka, mogu predstaviti bilo
strukturom podataka, bilo skupom ograni
č
enja na vrednosti podataka. Pored toga, neophodno je definisati
i skup operacija modela podataka, da bi se preko njih, u modelima procesa, mogla da opiše i dinamika
realnog sistema. Zbog toga svaki model podataka poseduje tri osnovne komponente:
(1) Strukturu modela, odnosno skup koncepata za opis objekata sistema njihovih atributa i njihovih
mejdusobnih veza.
(2) Ograni
č
enja - semanti
č
ka ograni
č
enja na vrednosti podataka koja u svakom stacionarnom stanju
moraju biti zadovoljena. Ova ograni
č
enja se obi
č
no nazivaju pravilima integriteta modela
podataka.
(3) Operacije nad konceptima strukture, pod definisanim ograni
č
enjima, preko kojih je mogu
ć
e
opisati dinamiku sistema u modelima procesa.
Na primer, ako se jezik COBOL tretira kao model podataka, tada:
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti